Raskrinkavanje.ba

“Rasvjetljavanje”: Borba protiv dezinformacija o klimatskim promjenama

Ova analiza je označena kao: Analize

U okviru “prebunking” serijala “Rasvjetljavanje”, Raskrinkavanje će u seriji analiza čitateljima/kama ukazati na najčešće dezinformacije i manipulativne ili netačne narative o klimatskim promjenama.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Koncept “prebunkinga” podrazumijeva razotkrivanje dezinformacija, izvora iz kojih dolaze, kao i taktika kojima se ti izvori koriste u širenju dezinformacija. Riječ je o proaktivnom procesu u kom se čitateljima/kama ukazuje na dezinformacije koje su se o nekoj temi pojavljivale ranije, kao i na činjenice kojima se potvrđuje netačnost takvih tvrdnji, sve s ciljem da na njih ne “nasjednu”. 

Na osnovu svog višegodišnjeg iskustva u fact-checkingu u Bosni i Hercegovini i regionu, Raskrinkavanje je pokrenulo “prebunking” serijal “Rasvjetljavanje”. U okviru ovog serijala, Raskrinkavanje je do sada pisalo o dezinformacijama o genocidu u Srebrenici, državnosti BiH te obilježavanju Dana Republike Srpske 9. januara. Analize objavljene u serijalu “Rasvjetljavanje” možete pronaći na ovom linku

Četvrta tema o kojoj pišemo u okviru svog “prebunking” serijala, a o kojoj postoje dugo prisutne dezinformacije i netačni narativi, jesu klimatske promjene. U nadolazećem periodu Raskrinkavanje će čitateljima/kama ukazati na to koje se sve netačne tvrdnje i dezinformativni narativi pojavljuju o ovoj temi, kada i iz kojih izvora dolaze te šta o klimatskim promjenama kažu činjenice. 

Negiranje klimatskih promjena – sveprisutni narativ u suprotnosti s naukom

Klimatske promjene su “dugoročne promjene u temperaturama i vremenskim obrascima”, navodi se na stranici Ujedinjenih nacija. Klimatske promjene dijelom su prirodan fenomen, no od 19. vijeka ljudski faktor ima dominantan uticaj na njihovu dinamiku. Postoje brojni dokazi da su klimatske promjene stvarne i da imaju brojne direktne posljedice. Najveći broj naučnika/ca, njih 97%, saglasan je da ljudi imaju snažan uticaj na klimatske promjene i globalno zagrijavanje. Dakle, naučni konsenzus je jasan – klimatske promjene su stvarne. 

Uprkos tome, postojanje klimatskih promjena i ljudska uloga u njihovom razvoju negiraju se često i iz različitih izvora. Za negiranje klimatskih promjena koriste se različiti “dokazi” da se drastične promjene zapravo ne događaju ili da ih ljudski faktor nije uzrokovao. Ovi navodi često su predstavljeni kao naučni, iako se kose s naučnim konsenzusom. 

Koje se dezinformacije iz ovog narativa mogu očekivati i u budućnosti?

Tokom više od pet godina rada, Raskrinkavanje je analiziralo brojne dezinformacije kojima se narativ o nepostojanju klimatskih promjena pokušavao dokazati. O netačnim tvrdnjama vezanim za klimatske promjene Raskrinkavanje je pisalo u više od 20 navrata (1, 2, 3, 4). Iz analiza Raskrinkavanja može se zaključiti da se ove dezinformacije često pojavljuju u periodima ekstremnih vremenskih prilika, poput veoma visokih temperatura ljeti ili obilnih snježnih padavina zimi. Povodi za objavu ovih dezinformacija bili su i skupovi na kojima se govori o klimatskim promjenama, kao i različiti protesti na kojima se ukazuje na njihov značaj. Upravo tada, negatori/ke ljudskog uticaja na klimatske promjene objavljuju dezinformacije kojima se negativni efekti u cijelosti negiraju ili se za njih daju alternativna “objašnjenja”. 

U tom kontekstu, najčešća vrsta dezinformacija koju je Raskrinkavanje analiziralo, a čija se pojava može očekivati i u narednom periodu, jesu tvrdnje da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom lažne te da je u pitanju narativ zasnovan na fabrikovanim podacima. Mediji, kao i korisnici/e društvenih mreža, nerijetko klimatske promjene nazivaju “histerijom”, “prevarom”, “besmislicom” ili “zavjerom”. Osnov ovakvih dezinformacija jeste upravo narativ kojim se klimatske promjene i ljudska uloga u njima pokušavaju osporiti uprkos mnoštvu kredibilnih naučnih dokaza

Kao “dokaz” za narativ o negiranju klimatskih promjena često se koriste tvrdnje o globalnom zagrijavanju, koje se prema teoretičarima/kama zavjere ne dešava. Iako je jul 2023. godine bio najtopliji mjesec od kad se vrše mjerenja na Zemlji, istovremeno su se dijelile netačne tvrdnje da je na Zemlji i ranije bilo jednako toplo, čak i toplije, te da su navodi o globalnom zagrijavanju zasnovani na neispravnim podacima. Čest primjer dezinformacija koje se objavljuju u našem regionu jesu i tvrdnje prema kojima globalno zagrijavanje ne samo da ne postoji, već Zemlju zapravo očekuje novo ledeno doba

Pojavu ovakvih tvrdnji, pokazuje iskustvo Raskrinkavanja, čitatelji/ke najčešće mogu očekivati u periodima ljetnih mjeseci, kada se i bilježe ekstremno visoke temperature širom svijeta. Takve ekstremne vremenske prilike pojedinim medijima i korisnicima/ama društvenih mreža često posluže kao povod za isticanje opasnosti klimatskih promjena, dok ih drugi iskoriste za njihovo negiranje. 

U sličnom maniru, kao primjer navodnog dokaza da se efekti klimatskih promjena “lažiraju”, učestalo se dijele i dezinformacije o namjernom izazivanju nekih događaja, poput velikih požara, kako bi se za njih “okrivile” klimatske promjene (1, 2). U te su svrhe u više navrata korišteni snimci koji prikazuju kontrolisano paljenje požara – čestu praksu usmjerenu na sprečavanje izbijanja katastrofalnih požara. Ovi snimci dijelili su se uz tvrdnje da se požari izazivaju namjerno, kako bi se kasnije njihovi uzroci “pripisali” efektima “izmišljenih” klimatskih promjena. 

Česte tvrdnje koje se koriste za negiranje činjenice da ljudski faktor ima značajnu ulogu u razvoju klimatskih promjena jesu i one vezane za ugljendioksid (CO2). Naime, u više su se navrata u Bosni i Hercegovini i regionu širile tvrdnje da CO2 nije zagađivač, da nije povezan s globalnim zagrijavanjem te da su povećane emisije ugljendioksida zapravo korisne. Ovakve tvrdnje zasnovane su na premisi da je CO2 staklenički gas koji se svakako nalazi u Zemljinoj atmosferi, a čije je prisustvo značajno za planetu. Ipak, problem nije samo postojanje CO2 već  drastično povećanje nivoa stakleničkih gasova, koje posljedično dovodi i do zagrijavanja Zemlje. 

Čitatelji/ke, tako, u budućnosti mogu očekivati ponovno širenje manipulativnih tvrdnji o nepostojanju negativnog uticaja ugljendioksida, uprkos tome što kredibilni naučni dokazi potvrđuju suprotno.

Dakle, dezinformacije o klimatskim promjenama te netačni narativ kojim se njihovo postojanje, kao i uticaj ljudskog faktora, negiraju pojavljuju se godinama u BiH i regionu. Ovaj narativ popularan je i globalno. Učestalost pojavljivanja i široka rasprostranjenost ovih tvrdnji u proteklih nekoliko godina jasno ukazuju na to da se njihovo širenje može očekivati uvijek, čak i bez posebnog povoda. 

U narednom periodu u okviru “prebunking” serijala “Rasvjetljavanje”, Raskrinkavanje će pisati o tome kako se svi efekti klimatskih promjena “opravdavaju”, koja se “zavjera” pripisuje ovom alarmantnom globalnom fenomenu, kao i o tome koje sve činjenice jasno ukazuju na to da su klimatske promjene stvarne i da predstavljaju razlog za brigu.

(Raskrinkavanje.ba)