Raskrinkavanje.ba

“Rasvjetljavanje”: Izmišljene mjere borbe i izvori dezinformacija o klimatskim promjenama

Ova analiza je označena kao: Analize

Raskrinkavanje u trećoj “prebunking” analizi o dezinformacijama o klimatskim promjenama u okviru serijala “Rasvjetljavanje” donosi pregled “mjera” koje se navodno uvode u svrhu borbe protiv klimatskih promjena, kao i izvora iz kojih najčešće dolaze dezinformacije o ovoj temi.

Foto: Raskrinkavanje.ba

U dvije analize “prebunking” serijala “Rasvjetljavanje”, Raskrinkavanje je detaljno pisalo o dezinformacijama i netačnim narativima o klimatskim promjenama (1, 2). Kako je u ovim analizama objašnjeno, za negiranje klimatskih promjena koristi se niz različitih “dokaza”, a efekti klimatskih promjena pokušavaju se opravdati različitim dezinformacijama. 

Česti su, takođe, i primjeri u kojima dezinformatori/ke pogrešno predstavljaju stvarne mjere koje se uvode u svrhu borbe protiv klimatskih promjena ili izmišljaju nove, nepostojeće mjere.  Raskrinkavanje je ovakve tvrdnje analiziralo u više navrata (1, 2, 3). 

Tako se na društvenim mrežama i pojedinim portalima nerijetko mogu pročitati tvrdnje o zaprašivanju stanovništva teškim metalima, tvrdnje o široko rasprostranjenim “chemtrailsima” ili geoinženjeringu kao navodnim mjerama uvedenim “u ime klimatskih promjena”. U sličnom maniru dijele se i tvrdnje o “zatamnjivanju sunca” ili “sječi šuma” koje u borbi protiv klimatskih promjena navodno želi provesti Bill Gates. 

Zapravo, činjenice u pomenutim analizama Raskrinkavanja ukazuju na to da “chemtrailsi” ne postoje – riječ je o teoriji zavjere o navodnom postojanju plana trovanja stanovništva iz vazduha putem zaprašivanja iz aviona. Takođe, Gates ne provodi nikakvo “zatamnjivanje sunca”, već je jedan od finansijera naučnog eksperimenta o izvodljivosti upravljanja sunčevim zračenjem. Gatesova mjera borbe protiv klimatskih promjena nije ni “sječa šuma” – radi se o pogrešnom tumačenju projekta jedne startup kompanije, koji dijelom finansira i organizacija Billa Gatesa. 

Ovakvim tvrdnjama nastoje se diskreditovati stvarne mjere koje se uvode u borbi protiv klimatskih promjena. Ipak, kako je u ranijim analizama detaljno objašnjeno, uticaj klimatskih promjena je alarmantan, a uvođenje mjera njihovog suzbijanja nužno. 

Iz kojih izvora dolaze dezinformacije o klimatskim promjenama?

Kada je riječ o izvorima koji šire dezinformacije vezane za klimatske promjene, treba istaći da uvid u analize Raskrinkavanja ukazuje na to da ne postoji jasno definisana grupa izvora iz kojih se mogu očekivati ovakve dezinformacije. Zapravo, dezinformacije o klimatskim promjena šire svi oni koji u tome vide priliku za “dokazivanje” nekog od narativa koje proklamuju. Tako se, kako je prethodno objašnjeno, klimatske promjene koriste kao “alat” za produbljivanje narativa o zavjeri “elita”, postojanju tajnih “planova” i slično. Česti izvori neutemeljenih tvrdnji o ovoj temi u ranije pomenutim analizama Raskrinkavanja bili su korisnici/e društvenih mreža i pojedini portali koji inače objavljuju različite dezinformacije. Ipak, u najvećem broju slučajeva, radilo se zapravo o prevodima tvrdnji originalno objavljenih na nekom drugom jeziku, a ne o originalnim sadržajima. 

Širenje dezinformacija o klimatskim promjenama se, ipak, može vezati za neke pojedince/ke, najčešće one koji imaju neku “pozadinu” u oblasti klimatologije. Tako, recimo, različiti strani, ali i domaći “aktivisti/kinje” i navodni/e naučnici/e često iznose neutemeljene tvrdnje vezane za klimu (1, 2, 3). Upravo na osnovu ovih izvora, pojedini veoma popularni domaći mediji, poput tabloida iz susjedne Srbije, prenose dezinformacije o klimatskim promjenama, pokazale su pomenute analize Raskrinkavanja. Njihova navodna ekspertiza može učiniti dezinformacije koje iznose “uvjerljivijima” za čitatelje/ke koji neće nužno detaljnije istražiti stvarne kvalifikacije tih pojedinaca/ki. 

Dakle, dezinformacije o klimatskim promjenama mogu se očekivati iz mnoštva različitih izvora. Važno je pri susretu s takvim tvrdnjama kritički promatrati sam izvor, naročito u slučajevima u kojima postoji privid ekspertize. 

I dok pojedini/e aktivno šire ovakve tvrdnje, klimatska anksioznost – zabrinutost zbog ekstremnih promjena u okolini – kod drugih raste. U idućem tekstu u okviru “prebunking” serijala “Rasvjetljavanje”, Raskrinkavanje će pisati o činjenicama koje nedvosmisleno ukazuju na to da su klimatske promjene stvaran problem te da ljudski faktor ima značajan uticaj na razvoj ovog fenomena. 

(Marija Ćosić i Rašid Krupalija, Raskrinkavanje.ba)