Foto: Shutterstock
U snažnom zemljotresu koji je 8. septembra pogodio Maroko živote je izgubilo preko 2.900 ljudi, a hiljade su ostale bez domova. Zajedno s prvim informacijama iz pogođenih područja, u medijima su se pojavile brojne fotografije te videosnimke katastrofe koja je zadesila ovu sjevernoafričku državu.
Uz fotografije i videozapise koje su s mjesta događaja prenosili svjetski mediji i agencije, u medijskim se objavama u našem regionu već narednog dana našao i značajan broj snimaka preuzetih s naloga na društvenim mrežama, uključujući i one koji prikazuju urušavanje višespratnih zgrada.
Na portalu Informer tako je 9. septembra objavljen članak u čijem se naslovu tvrdi sljedeće:
Zgrade se ruše kao da su od karata, sve nestaje u sekundi! Jezivi snimci snažnog zemljotresa u Maroku (VIDEO)
Uz tvrdnju da se na objavljenim “snimcima vidi kako višespratnice nestaju u sekundi”, u članku je podijeljena objava s društvene mreže X (ranije poznate kao Twitter) koja sadrži noćni snimak urušavanja višespratne zgrade. Na snimku koji traje nepunih 40 sekundi mogu se čuti i uzvici brojnih ljudi koji se nalaze u neposrednoj blizini objekta.
Foto: Screenshot
Uz tvrdnje u naslovu da prikazuje urušavanje zgrade u Maroku tokom razornog zemljotresa u septembru, isti videosnimak objavljen je i u člancima na portalima ATV, Depo, Republika,Večernji (.hr), HRT te nekolicini drugih.
Iako nije podijeljen uz izravnu tvrdnju da prikazuje urušavanje višespratnice usljed zemljotresa, pretragom članaka o zemljotresu u Maroku iz septembra ove godine ustanovili smo da se isti videosnimak može pronaći i u člancima brojnih drugih portala, uključujući Blic, Klix, Radio Sarajevo, Oslobođenje, Index, Nezavisne, ali i mnoge druge.
Pored spomenutog snimka, na nekim je portalima (1, 2, 3), te na društvenim mrežama (1, 2) u našem regionu, objavljen još jedan kratki snimak urušavanja višespratne zgrade u kontekstu nedavnog zemljotresa. Zgrada koja se može vidjeti u ovom videozapisu izgleda kao ruševni objekat iz prethodno spomenutog snimka, a na društvenim mrežama može se pronaći uz tvrdnju da se radi o “rezultatu zemljotresa” u Maroku.
Foto: Screenshot
Da li snimci s društvenih mreža prikazuju urušavanje zgrada usljed zemljotresa?
Iako se iz navedenih objava može zaključiti da spomenuti snimci prikazuju direktne posljedice nedavnog zemljotresa u Maroku, činjenica je da su oba snimka nastala dosta ranije.
Naime, ovi su se videozapisi netom nakon zemljotresa dijelili na društvenim mrežama širom svijeta, a vjerodostojnošću tvrdnji da se radi o aktuelnim snimcima bavile su se i druge fact-checking platforme u svijetu. U njihovim se analizama mogu pronaći primjeri objava identičnih snimaka koji su se na društvenim mrežama dijelili u avgustu 2020. te u decembru 2022. godine.
Provjerom viralnih tvrdnji da snimak koji se pojavio i na brojnim portalima u našem regionu prikazuje kolaps zgrade nakon nedavnog zemljotresa u Maroku, platforma India Today utvrdila je da snimak zapravo prikazuje kolaps ruševne zgrade u Casablanci, koji je nastao godinama prije nedavnog zemljotresa. Činjenicu da se radi o starom snimku India Today potkrijepila je medijskim izvještajima iz 2020. godine, kao i objavama na društvenim mrežama koje potječu iz tog perioda.
Do sličnih su nalaza došli i AFP te Reuters provjeravajući autentičnost tvrdnji koje su se dijelile uz drugi viralni video spomenut u ovoj analizi, a koji se također dijelio u medijskim objavama o zemljotresu u našem regionu. U ovom se slučaju radi o snimku koji je na internetu dostupan barem od decembra 2022. godine.
Na Facebooku i na YouTubeu može se pronaći nekoliko objava ovog snimka iz tog perioda, između ostalog i onaj koji je 27. decembra prošle godine na svoj kanal postavio portal Morocco World News. U opisu objave navodi se da video prikazuje trenutak urušavanja trospratne zgrade u Casablanci te da lokalni mediji nisu izvijestili o ljudskim žrtvama u ovom incidentu.
Dezinformacije s društvenih mreža u medijskim izvještajima
Iako prenošenje neprovjerenih informacija s društvenih mreža u medijima nije neuobičajeno, ova praksa u izvještavanju posebno je problematična u slučaju tragičnih događaja kakav je nedavni zemljotres u Maroku. Neselektivno prenošenje uznemirujućih fotografija i snimaka, kao i senzacionalizam koji ga nerijetko prati, ukazuje na nemaran odnos medija u pristupu osjetljivim temama i događajima od javnog interesa.
Ove prakse, bilo da se radi o namjernoj manipulaciji nekim sadržajem ili jednostavno - o neprovjeravanju izvora informacije, dodatno doprinose traumatizaciji javnosti, a posebno osoba pogođenih nekim tragičnim događajem, kao što su prirodne katastrofe s ljudskim žrtvama.
Jedan od takvih primjera zasigurno predstavljaju i objave starih snimaka urušavanja dotrajale zgrade, postavljene u kontekst nedavnog razornog zemljotresa u Maroku.
Shodno navedenom, najranije medijske objave dva stara snimka urušavanja zgrade u Maroku, predstavljena kao snimci iz nedavnog zemljotresa, dobijaju ocjenu lažna vijest, dok sve kasnije objave istih snimaka dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
Napomena
03.10.2023: Portali N1, Face TV, Dnevnik (.hr), Alternativna televizija (.rs) i BL Portal su ispravili članke ocijenjene u ovoj analizi, pa je člancima dodana i ocjena ispravljeno.
04.10.2023: Portali Depo, Nezavisne i Radio Sarajevo su ispravili članke ocijenjene u ovoj analizi, pa je člancima dodana i ocjena ispravljeno. Portali Klix i Republika su ispravili jedan od dva članka ocijenjena u analizi, a tim je člancima dodana ocjena ispravljeno.
05.10.2023: Portal Republika je ispravio i preostali članak ocijenjen u analizi, a članku je dodana ocjena ispravljeno.
06.10.2023: Portali Informer i Dnevno(.hr) su ispravili članke ocijenjene u ovoj analizi, a člancima je dodana ocjena ispravljeno. Portali Klix je ispravio drugi članak ocijenjen u analizi, a članku je dodana ocjena ispravljeno.
09.10.2023: Portal Srpska Info je ispravio članak ocijenjen u analizi, a članku je dodana ocjena ispravljeno.
01.02.2024: Portal Oslobođenje je ispravio članak ocijenjen u analizi, a članku je dodana i ocjena ispravljeno.
(Raskrinkavanje.ba)