Foto: Freepik
Kao dio napora protiv klimatskih promjena i drugih štetnih efekata sagorijevanja fosilnih goriva, u svijetu je proteklih desetak godina u toku intenzivna tranzicija ka obnovljivim izvorima energije. Pariski sporazum iz 2015. godine, koji su potpisale 194 države i Evropska unija, postavio je kao cilj drastično smanjenje emisija ugljikovog dioksida (CO2) do 2050. godine na nivo koji se može apsorbovati u prirodi.
Energetska tranzicija dešava se i u Bosni i Hercegovini, s ciljem smanjenja oslanjanja na fosilna goriva kao izvor energije i okretanje hidroelektranama, vjetroelektranama i solarnim elektranama.
Prema procjeni iznesenoj u studiji “Perspektive potencijala i razvoja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini” iz januara 2024, Hercegovina ima značajan potencijal za razvoj proizvodnje solarne energije, s obzirom na procijenjenih 2.400 sunčanih sati godišnje. U proteklih nekoliko godina tako je u Hercegovini otvoreno nekoliko solarnih elektrana – u Ljubuškom, Bileći i u Stocu – a u narednim godinama planirana je izgradnja novih širom Hercegovine (link).
Prema izvještavanju domaćih medija, ove projekte nerijetko prate kontroverze – od sumnjivih investitora, poput bjegunca od hrvatskog pravosuđa Zdravka Mamića i osuđenog utajivača poreza Tihomira Brajkovića, preko, sumnja se, nelegalnih koncesija do snažnog protivljenja lokalnog stanovništva (1, 2, 3, 4).
Neki mediji, pak, grade narative u kojima se ovi projekti, sa svim nepravilnostima, brane. Tako je portal Logično, koji se najčešće bavi objavljivanjem raznih teorija zavjere, 16. augusta 2025. godine objavio članak autora Mislava P. pod naslovom “Masovni napad na energetsku autonomiju Hercegovine – Ipak, neće uspjeti…”. Kritike sumnjivih projekata izgradnje solarnih elektrana u njemu se predstavljaju kao zavjera protiv hercegovačkih poduzetnika i pokušaja stranih centara moći da sabotiraju hercegovačku energetsku autonomiju na štetu i protiv volje lokalnog stanovništva. Tvrdnje iz ovog članka prenijeli su portali Grude, Republika, Središnja Bosna i Grad Busovača.
Nekoliko sedmice kasnije, 4. septembra, na ovom je portalu objavljen članak istog autora i na istu temu, ali ovog puta uz jasno označenog “krivca” za navodno sabotiranje razvoja proizvodnje solarne energije u Hercegovini.
Rockfeler preko AARHUSa udara na Hercegovinu
Navodi se da ekološka nevladina organizacija Aarhus centar predvodi orkestrirani napad na domaće poduzetnike koji u Hercegovini žele razvijati proizvodnju solarne energije, a sve u korist stranih investitora. Insinuira se da to rade po nalogu Rockefeller fondacije:
Godinama su strani investitori bez ikakvih prepreka gradili vjetroelektrane po Hercegovini i BiH, izvlačeći ogromne profite koji su završavali u inozemstvu. Nitko tada nije postavljao pitanja o “državnom vlasništvu” ili “zaštiti poljoprivrednog zemljišta”. No, čim su domaći poduzetnici shvatili potencijal zelene energije i počeli ulagati u solarne elektrane, odjednom su se pojavile “zabrinutosti” za okoliš i zakonske prepreke.
Karakteristično je da su zakoni koji navodno zabranjuju preuzimanje imovine od lokalnih zajednica stari tek nekoliko godina – uvedeni upravo kada su domaći poduzetnici počeli ulaziti u energetski sektor. Umjesto da se povuku pred ovim pritiskom, hercegovački poduzetnici su se organizirali kako bi iskoristili zelenu agendu za izgradnju solara na zemljištu koje je godinama stajalo neiskorišteno.
(...)
AARHUS centar u svojim navodima o “200 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta” i “sistemskim nezakonitostima” koristi selektivne činjenice i tumačenja zakona. Ne spominje da lokalne zajednice prema Federalnom zakonu o građevinskom zemljištu imaju pravo upravljati i raspolagati državnim zemljištem.
Ono što se predstavlja kao borba za okoliš zapravo je pokušaj blokiranja domaćih poduzetnika kako bi se omogućilo stranim korporacijama da preuzmu perspektivno tržište solarne energije u BiH.
Članak ne ignoriše “probleme” sa sumnjivim investitorima, ali ih svodi na porijeklo novca.
Da, istina je da su neki hercegovački investitori bili upleteni u razne kontroverzne afere. Međutim, za razliku od stranih investitora, novac koji su zaradili ili utajili ostaje unutar BiH, a ne odlazi na Zapad gdje od njega nitko u BiH nema koristi. Solarne elektrane koje grade predstavljaju dugoročno ulaganje koje će donositi korist lokalnim zajednicama.
O čemu se radi?
Članci objavljeni na portalu Logično prilično su šturi. U njima se navodi da Aarhus i druge organizacije nastoje ometati razvoj izgradnje solarnih elektrana u Hercegovini problematizujući upotrebu državnog zemljišta.
Udruženje Aarhus centar u BiH se 2. septembra 2025. godine oglasilo o izgradnji jedne solarne elektrane u Hercegovini – EP HZHB 1 u Stocu. Riječ je o projektu izgradnje fotonaponske (solarne) elektrane na teritoriji općine Stolac koja bi s radom trebala početi 2027. godine. Investitor je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Suprotno tvrdnjama o blagonaklonosti lokalnog stanovništva prema ovakvim projektima, protiv izgradnje ove, ali i drugih planiranih izgradnji solarnih elektrana u Stocu, prvenstveno su se izjasnili građani i građanke Stoca koji su se još početkom 2025. godine samoorganizovali u neformalnu grupu “Stolački otpor”.
Iz “Stolačkog otpora” tvrde da je lokalna vlast u Stocu bez ikakve konsultacije s građanima/kama nezakonito prodala državnu imovinu za gradnju niza solarnih elektrana, od kojih će se neke nalaziti samo nekoliko stotina metara od stambenih kuća, bez adekvatne analize njihovog utjecaja na sigurnost i zdravlje stanovništva i životnu sredinu.
Najavljena izgradnja ovih elektrana u Stocu bila je, između ostalog, i povod i za proteste lokalnog stanovništva u ovom ogradu. Ovi ključni detalji u potpunosti su izostavljeni iz članaka na portalu Logično.
Federalno ministarstvo prostornog uređenja je 20. augusta 2025. godine raspisalo Javni poziv za uvid u Idejni projekat fotonaponske elektrane „EPHZHB 1“ 150 MW, uvod DV 220 kV Trebinje – Hodovo u TS 220/33 kV STOLAC 3, a tim se povodom oglasio “Stolački otpor” uz tvrdnje o zakonskim neregularnostima i apele za zaustavljanje projekta.
Nakon ove višemjesečne borbe, oglasio se Aarhus centar. U njihovom saopštenju navodi se sljedeće:
Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom, predvođen Aarhus centrom u BiH i koji u svom sastavu ima više organizacija civilnog društva, upozorava javnost na sistemske nezakonitosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti za fotonaponsku elektranu „EPHZHB 1” snage 150 MW.
(...)
Izgradnja elektrane bi značila trajno uništavanje više od 200 hektara poljoprivrednog zemljišta i njegovu nepovratnu prenamjenu u građevinsko zemljište, što predstavlja ozbiljnu prijetnju stočarstvu, poljoprivredi i okolišu.
“Riječ je o institucionalizovanom kršenju zakona. Federalno ministarstvo prostornog uređenja se ponaša kao da ne postoje ni Ustav BiH, ni presude Ustavnog suda, ni zaključci vlastite Vlade, ni kantonalne nadležnosti. Veličina projekta ne može biti izgovor za kršenje zakona i bespovratno uništavanje preko 200 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, pretežno pašnjaka I klase”, izjavili su iz Aarhus centra u BiH.
U saopštenju se spominju i navodne nezakonitosti u vezi s ovim projektom, primarno u vezi s državnim zemljištem kojim, prema odlukama Ustavnog suda BiH, lokalna vlast ne smije raspolagati. Također se naglašava da je Vlada FBiH 2023. godine zabranila promjenu namjene državnog poljoprivrednog zemljišta do donošenja zakona o imovini te da je Prostorni plan Stoca (kojim je predviđeno građenje solarne elektrane) odbačen rješenjem Ministarstva građenja Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Na kraju, zahtijevaju da se odbaci javni poziv koji je raspisalo Federalno ministarstvo za prostorno uređenje, obustavi izdavanje urbanističke dozvole za izgradnju elektrane EP HZHB 1, zabrane radovi na spornim parcelama i provjeri zakonitost upisa državnih parcela na Grad Stolac.
Dakle, i lokalni/e stanovnici/e i centar Aarhus ukazuju na navodne nezakonite radnje u vezi s projektom izgradnje solarne elektrane u Stocu koje bi potencijalno mogle rezultirati ugrožavanjem sigurnosti i zdravlja građana/ki koji/e će živjeti u njihovoj blizini, ali i ugrožavanjem okoliša.
Kompleksno pitanje državne imovine
U člancima objavljenim na portalu Logično problem raspolaganja državnom imovinom predstavlja se kao suštinski nevažan i kao nešto što je nametnuto kako bi se sabotirali hercegovački privrednici. Ipak, riječ je o kompleksnom pitanju koje je predmet političkih previranja u BiH već decenijama.
Raskrinkavanje je već pisalo o državnoj imovini BiH u analizi ranijih manipulativnih tvrdnji o ovoj temi iz 2023. godine. U njoj je navedeno sljedeće:
Pitanje vlasništva nad državnom imovinom tema je o kojoj se u javnom prostoru BiH raspravlja već neko vrijeme. Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je 2005. godine donio tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, kao državna imovina definisana je imovina kojom je BiH upravljala kao socijalistička republika u SFRJ do kraja 1991. godine, nepokretna imovina koja je BiH pripala Sporazumom o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine, poljoprivredno zemljište za koje je Ustavni sud BiH utvrdio da predstavlja državnu imovinu, kao i rijeke i šume za koje je Ustavni sud BiH utvrdio da predstavljaju državnu imovinu.
Ashdown je 2005. donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom koji ostaje na snazi sve dok se na državnom nivou vlasti u BiH ne donese zakon kojim će biti regulisano kojem nivou vlasti pripada koja imovina. Takav zakon do danas nije usvojen. Kako se u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom navodi, termin “raspolaganje” odnosi se na direktni ili indirektni prenos vlasništva.
Dio o poljoprivrednom zemljištu za koji je Ustavni sud BiH utvrdio da predstavlja državnu imovinu dodat je u Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom 2022. godine odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta na osnovu, kako je već napisano, odluka Ustavnog suda BiH iz prethodnih godina.
Tačno je da Zakon o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine predviđa da općina “upravlja i raspolaže gradskim građevinskim zemljištem u državnoj svojini na način i pod uslovima predviđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona”. Ipak, sporna parcela na kojoj je planirana izgradnja elektrane EP HZHB 1 je, prema tvrdnjama Aarhusa i lokalnog stanovništva, poljoprivredno, a ne građevinsko državno zemljište.
Kako je naglasio i Aarhus u svom saopštenju, Vlada FBiH je u novembru 2023. godine donijela zaključak kojim se zabranjuje prenamjena državnog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko do donošenja državnog zakona o imovini. Zakon još uvijek nije donesen.
Vlada FBiH je 2023. godine donijela i Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene, koju je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnom i ništavnom.
Dakle, prema zakonima Bosne i Hercegovine, lokalni nivoi vlasti ne mogu legalno prenamijeniti državno poljoprivredno zemljište u građevinsko.
Transparentno finansiranje
Aarhus centar je nevladina organizacija iz Sarajeva koja “podržava i promovira primjenu Aarhuške konvencije na području grada Sarajevo i indirektno na području BiH”. Riječ je o konvenciji koja na međunarodnom nivou reguliše pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravdi u pitanjima okoliša. BiH je postala njena potpisnica 2008. godine.
Među donatorima ove organizacije, navedenim na njihovoj web stranici, nalaze se Grad Sarajevo, Općina Centar, Općina Novo Sarajevo, Evropska unija, Centar za promociju civilnog društva i OSCE. Navedena je i Fondacija braće Rockefeller i mnogi drugi.
Američka bankarska porodica Rockefeller česta je meta teorija zavjere prema kojima “oni iz sjene” kontrolišu mnoge procese u svijetu, a sve s ciljem nanošenja štete stanovništvu. Iako je riječ o moćnoj porodici, teorije zavjere o njihovim naporima da ostvare globalnu kontrolu nisu potkrijepljene dokazima (1, 2).
Ipak, nikakvi provjerljivi dokazi za tvrdnju da “Rockefelleri preko Aarhusa udaraju na Hercegovinu” ili da ovo udruženje napada energetske projekte u Hercegovini zbog interesa stranih investitora nisu navedeni u člancima portala Logično. Iz Aarhusa su se za Raskrinkavanje osvrnuli na optužbe iznesene na ovom portalu:
Naš rad nije uslovljen voljom donatora, već isključivo odgovara na stvarne potrebe lokalnih zajednica. Djelujemo po pozivu građana, lokalnih aktivista i organizacija koje nas kontaktiraju zbog problema u vezi s okolišem i kršenjem prava javnosti. Uloga Aarhus centra jeste zaštita ljudskih prava u oblasti okoliša, kao što je to predviđeno i Aarhuškom konvencijom. Aarhus centar promoviše i štiti pravo javnosti da zna, da učestvuje u donošenju odluka i da ima pristup pravdi u pitanjima koja se tiču okoliša. Ove aktivnosti ne predstavljaju „napad“ na razvoj ili investicije, već osiguravaju da se ti procesi provode u skladu sa zakonom, procedurama i pravima lokalnog stanovništva. Naše aktivnosti na terenu – uključujući one u Hercegovini – rezultat su višegodišnjeg rada sa zajednicama koje se osjećaju isključenim iz procesa odlučivanja o okolišu. Pozivi na transparentnost, zakonitost i održivost ne bi smjeli biti predstavljeni kao prijetnja, već kao doprinos demokratskom društvu.
Jednostavnom Google pretragom može se dobiti uvid u prethodne aktivnosti Aarhus centra i mogu se pronaći brojni primjeri u kojima je ova organizacija ukazivala na nezakonitosti i problematične aspekte raznih investicija kako domaćih, tako i stranih investitora.
Problematizovali su izgradnje i vjetroelektrana i mini hidroelektrana, kao i otvaranje rudnika u Varešu, u koji su investirale britanske i australijske kompanije (1, 2, 3, 4, 5).
Insinuacija da Aarhus centar targetira investitore iz Hercegovine zbog interesa stranih donatora, a ignoriše problematične strane investicije, na osnovu navedenih primjera, naprosto nije utemeljena.
Aarhus centar je transparentan po pitanju svojih izvora finansiranja, čak i kada su u pitanju strani donatori. Isto se ne može reći i za portal Logično. U sekciji “O nama” na portalu Logično navodi se da je portal u vlasništvu firme Trieko d.o.o. iz Brčkog. Kao osnivači se navode “tri mala poduzetnika koja zapošljavaju 120 ljudi”. Navodi se da se portal finansira putem izdavanja oglasnog prostora. Nisu dostupni dodatni detalji o tome, a nisu dostupna ni imena ili bilo kakvi podaci o urednicima/ama i autorima/cama članaka koji se objavljuju na ovom portalu, kao ni imena trojice poduzetnika osnivača portala.
Na web stranici Company Wall navodi se da su suvlasnici kompanije Trieko d.o.o Miroslav Lukić, Nenad Ristanić i Petar Jasak te da kompanija ima jednog zaposlenog. Daljnjom pretragom na Company Wallu, eRegistru i Googleu utvrdili smo da su Lukić, Jasak i Ristanić vlasnici još nekoliko preduzeća kako domaćih, tako i stranih (1, 2, 3). Miroslav Lukić bio je i predmet medijskog izvještaja nakon što je policija u Brčkom 2018. godine pretresla prostorije njegove firme “Zaki mobil”, nakon čega je on podnio tužbu protiv njih. Miroslav Lukić bilo je i ime kandidata SDS-NDP-a na Lokalnim izborima u Brčkom 2016. godine.
Činjenica što je ovaj portal u vlasništvu nekoliko poduzetnika sama po sebi nije problematična. Ipak, nedostatak transparentnosti o redakciji i vlasničkoj strukturi na portalu koji se predstavlja kao informativni ne ulijeva povjerenje.
Portal Logično često objavljuje razne teorije zavjere – od onih koje negiraju klimatske promjene do zdravstvenih, koje se grade dezinformacijama o vakcinama. Ove se priče nerijetko objavljuju uz implikaciju da se radi o “pravoj istini” koju od javnosti kriju moćne korporacije i vlade. Na ovom se portalu često piše i o “plaćenicima” koji se “bore protiv istine” ako ukazuju na dezinformacije i teorije zavjere i problematizuju se načini finansiranja nevladinih organizacija i medija, uključujući i Raskrinkavanje.
Shodno činjenicama, tvrdnju da strani investitori, oličeni u Rockefellerima, putem udruženja Aarhus napadaju hercegovačke poduzetnike ocjenjujemo kao teoriju zavjere. Istu ocjenu dajemo tvrdnji da su kritike projekata razvoja proizvodnje solarne energije u Hercegovini ili upozorenja na potencijalne nezakonitosti dio zavjere da se onemogući energetska autonomija Hercegovine.
Tvrdnju da Aarhus ignoriše činjenicu da lokalne zajednice zakonski mogu upravljati građevinskim zemljištem u državnom vlasništvu ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama, s obzirom na to da je u pitanju državno poljoprivredno zemljište.
(Raskrinkavanje.ba)