Ukrajina nije pokušavala razviti nuklearno oružje prije ruske invazije

U člancima nekoliko portala navode se tvrdnje da je Ukrajina pokušavala razviti nuklearno oružje, pripisane anonimnom predstavniku “jednog od nadležnih resora Rusije”. Svi dostupni podaci jasno ukazuju da se to nije desilo.

Na portalu Sputnik Srbija je 6.3.2022. godine objavljen članak sa naslovom:

Ukrajina je mogla postati nuklearna država u bliskoj budućnosti

U članku se prenose izjave koje je za Sputnik dao neimenovani ruski izvor, potpisan tek kao “predstavnik jednog od nadležnih resora Rusije”.

U uvodnom dijelu članka, anonimni izvor se poziva na navodu izjavu predsjednika Ukrajine da ta zemlja namjerava da se pridruži nuklearnim silama.

Izjava predsednika Vladimira Zelenskog u Minhenu da Ukrajina namerava da se pridruži nuklearnim silama nije bila slučajna – to se moglo desiti u najbližoj budućnosti, saopštio je Sputnjiku predstavnik jednog od nadležnih resora Rusije.

Potom se u članku citira isti izvor, koji navodi da ukrajinska naučna zajednica posjeduje dovoljno kompetencija da sklopi “naprave kako 'implozivnog', tako i 'topovskog' tipa“. Isti izvor potom tvrdi da je Kijev mogao od Zapada nabaviti tehnologiju za stvaranje nuklearnog naoružanja.

Po njegovim rečima, Kijev je tajno mogao da nabavi na Zapadu tehnologiju za centrifugalno obogaćivanje uranijuma i lasersko odvajanje izotopa.
„Realizujući programe kako u nuklearnoj, tako i u raketnoj sferi više od dve decenije, Ukrajina je dosledno išla ka stvaranju svih neophodnih uslova za pravljenje sopstvenog nuklearnog oružja“, ocenjuje sagovornik.
Kako je kazao, bili su postignuti „značajni rezultati“ u oblasti modelovanja nuklearnih lančanih reakcija, izdvajanja izotopa fisilnih materijala, kao i u sferi proučavanja metalurgije nuklearnih materijala.
„Prema zaključku zapadnih eksperata, kijevski režim je bio najbliži pravljenju nuklearne eksplozivne naprave na bazi plutonijuma njegovim tajnim izolovanjem iz utrošenog nuklearnog goriva koje je uskladišteno na teritoriji zemlje. Ukrajinski stručnjaci mogli su da naprave takvu napravu u roku od nekoliko meseci. Izuzetno opasan projekat Kijeva – 'nuklearna Ukrajina' mogao je da postane stvarnost u veoma bliskoj budućnosti“, konstatuje izvor.

Istog dana, na portalu Sputnik Srbija objavljen je još jedan članak o navodnom razvoju nuklearnog naoružanja u Ukrajini. 

Članak je objavljen sa naslovom:

Ukrajina dobila iz inostranstva plutonijum za nuklearno oružje: Veruje se da su SAD umešale prste

U ovom članku, kao i u prethodnom, izvor je anoniman i navedeno je tek da je riječ o “predstavniku jednog od nadležnih resora Rusije”.

Ukrajina je svojevremeno iz inostranstva dobila plutonijum potrebnog kvaliteta za pravljenje nuklearnog oružja, a ima razloga da se veruje da to nije prošlo bez učešća Sjedinjenih Američkih Država, saopštio je Sputnjiku predstavnik jednog od nadležnih resora Rusije.

Isti izvor tvrdi kako je Naučni centar instituta u Harkovu imao ključnu ulogu u navodnom pravljenju “nuklearne eksplozivne naprave” te da “kompetentni ruski organi” imaju saznanja i o drugim institucijama iz Ukrajine da su učestvovale u ovom poduhvatu.

Po njegovim rečima, ključna uloga u pravljenju nuklearne eksplozivne naprave dodeljena je Nacionalnom naučnom centru fizičko-tehničkog instituta u Harkovu.
„Eksperimentalna baza koja tamo postoji omogućava da se sprovodi širok spektar istraživanja o proučavanju nuklearnih materijala. Istovremeno, odeljenje za neutronsku fiziku pri Nacionalnom centru pravilo je proračune kritičnosti nuklearnih reaktora koji su primenjivi i u oblasti nuklearnog naoružanja“, ocenjuje izvor.
Kako dodaje, u razvoju metoda za odvajanje izotopa nuklearnih materijala Nacionalnom centru u Harkovu pomoć su pružale specijalizovane strukture Nacionalne akademije nauka Ukrajine, konkretno Institut za nuklearna istraživanja i Institut za organsku hemiju iz Kijeva.
Prema informacijama kompetentnih ruskih organa, u radovima su učestvovali i Institut za bezbednosne probleme nuklearne elektrane u Černobilju, Državni naučno-tehnički centar za nuklearnu bezbednost i radijaciju iz Kijeva i Institut za fiziku kondenzovanih sistema iz Lavova.

U članku se ponavlja tvrdnja da je “ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji rekao da postoji mogućnost da Kijev revidira obaveze iz Budimpeštanskog memoranduma koji predviđa odricanje od nuklearnog oružja u zamenu za bezbednosne garancije”.

Članak su potom objavili i Večernje novosti, In4S, Inter magazin, Pravda, Vaseljenska, Princip news.

Šta su činjenice?

Volodimir Zelenski, aktuelni predsjednik Ukrajine, nije izjavio da “Ukrajina namjerava da se pridruži nuklearnim silama” na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, koja je održana 18.2.2022. godine.

Snimka govora ukrajinskog predsjednika dostupan je ovdje, a ukrajinski portal The Kyiv Independent objavio je i transkript čitavog govora na engleskom jeziku. O tvrdnji da je Zelenski u Minhenu rekao da Ukrajina namjerava opet postati nuklearna sila pisao je i Faktograf, naš partnerski portal iz Hrvatske, u analizi objavljenoj 1.3.2022. godine. Faktograf je objavio transkript govora.

“Ukrajina je dobila sigurnosne garancije kako bi odustala od trećeg najvećeg svjetskog nuklearnog kapaciteta. Mi to oružje nemamo. Također nemamo nikakvu sigurnost. Također nemamo ni dio teritorija naše države koji je veći od teritorija Švicarske, Nizozemske ili Belgije. I što je najvažnije, nemamo milijune svojih sugrađana. Ništa od toga nemamo. Stoga, nešto ipak imamo; imamo pravo zahtijevati odustajanje od politike popuštanja kako bi osigurali sigurnost i mirovne garancije.
Ukrajina je od 2014. tri puta pokušala sazvati konzultacije s državama jamcima Budimpeštanskog memoranduma. Tri puta nismo uspjeli. Danas će to Ukrajina napraviti četvrti put. Ja ću kao predsjednik to napraviti prvi put. Ali i ja i Ukrajina to radimo zadnji put. Pokrenut ću konzultacije o okvirima Budimpeštanskog memoranduma. Ministar vanjskih poslova dobio je zadaću da ih sazove. Ako opet ne dođe do konzultacija ili ako njihov rezultat ne bude garancija sigurnosti za našu zemlju, Ukrajina će imati svako pravo vjerovati da Budimpeštanski memorandum nije važeći i da je upitan čitav paket odluka iz 1994. godine.
Također predlažem sazivanje summita stalnih članica UN-ovog Vijeća sigurnosti u narednim tjednima, uz sudjelovanje Ukrajine, Njemačke i Turske kako bi adresirali sigurnosne izazove u Europi i razradili nove, efektivne sigurnosne garancije za Ukrajinu. Garancije nam trebaju odmah, jer dok god nismo članica NATO saveza se zapravo nalazimo u sivoj zoni, u sigurnosnom vakuumu.
Što još možemo napraviti odmah? Nastaviti podržavati Ukrajinu i njene obrambene kapacitete. Osigurati Ukrajini jasnu europsku perspektivu, alate za podršku koji su dostupni državama kandidatima te jasan i sveobuhvatan vremenski okvir za pridruživanje NATO-u. Možete podržati transformaciju naše zemlje, osnovati fond za stabilnost i rekonstrukciju Ukrajine, pokrenuti program opskrbe Ukrajine najnovijim naoružanjem, mašinerijom i opremom za našu vojsku, vojsku koja štiti čitavu Europu. Možete razviti učinkovit paket preventivnih sankcija za obeshrabrivanje agresije. Možete jamčiti energetsku sigurnost Ukrajine, osigurati njenu integraciju u energetsko tržište EU kad se Sjeverni tok 2 bude koristio kao oružje.”

Iz transkripta govora jasno je da Zelenski nije izjavio da “Ukrajina namjerava da se pridruži nuklearnim silama”. Takođe, nije ni eksplicitno izjavio da postoji “mogućnost da Kijev revidira obaveze iz Budimpeštanskog memoranduma koji predviđa odricanje od nuklearnog oružja u zamjenu za bezbjednosne garancije” kako je to navedeno u drugom analiziranom članku sa Sputnika.

Faktograf u svojoj analizi podsjeća na to da je Budimpeštanski memorandum sporazum iz 1994. godine kojim se Ukrajina pristala odreći nuklearnog arsenala naslijeđenog nakon raspada SSSR-a.

Budimpeštanski memorandum na koji se Zelenski referira je sporazum iz 1994. godine, kojim je Ukrajina pristala odreći se nuklearnog arsenala naslijeđenog nakon raspada SSSR-a. Jamci sporazuma su Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, a iste sigurnosne garancije kao Ukrajina su tada dobili i Bjelorusija i Kazahstan.
Ukrajinski nuklearni arsenal time je prešao pod kontrolu Rusije, a Ukrajincima je zauzvrat zajamčeno da će se poštivati njihova nezavisnost i suverenitet u postojećim granicama, da će se potpisnici sporazuma suzdržavati od prijetnji ili korištenja sile prema Ukrajini, da će se suzdržati od ekonomskog pritiska kako bi utjecali na ukrajinske odluke, da će se suzdržati od korištenja nuklearnog oružja u Ukrajini te da će se odmah tražiti postupanje Vijeća sigurnosti UN-a ako Ukrajina postane žrtva agresije ili prijetnje nuklearnim oružjem.

U vezi sa navodima da je Ukrajina dobila plutonijum za oružje iz inostranstva i da je ključna uloga u pravljenju nuklearne eksplozivne naprave dodijeljena Nacionalnom naučnom centru fizičko-tehničkog instituta u Harkovu, važno je istaći da je izvor anoniman i da su tvrdnje bez ikakvog pokrića.

Ukrajina jeste nakon raspada SSSR-a naslijedila nuklearno naoružanje, ali je sav arsenal prebačen u Rusiju, u okviru sporazuma između ovih država, što je definisano i Budimpeštanskim memorandumom.

Detalji o istorijatu naslijeđene nuklearne infrastrukture dostupni su na stranici organizacije The Nuclear Threat Initiative (NTI), koja je globalna sigurnosna organizacija fokusirana na smanjenje nuklearnih i bioloških prijetnji koje ugrožavaju čovječanstvo. NTI navodi:

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Ukrajina je naslijedila značajnu infrastrukturu nuklearnog oružja. Iznenadno posjedovanje trećeg najvećeg nuklearnog arsenala na svijetu ostavilo je ovoj novoj nezavisnoj zemlji da napravi stratešku odluku o tome da li da vrati oružje Rusiji ili da sama postane država s nuklearnim oružjem. Na kraju je Ukrajina, zajedno sa Kazahstanom i Bjelorusijom, odlučila da vrati svoje oružje i sisteme isporuke Rusiji i da se pridruži Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) kao država koja nema nuklearno oružje.
Osim toga, sve tri zemlje potpisale su Ugovor o smanjenju strateškog naoružanja (START I) i pomogle u olakšavanju prenosa svih strateških i taktičkih nuklearnih bojevih glava sa svojih teritorija, kao i demontažu i/ili uklanjanje svih njihovih povezanih sistema za lansiranje i vozila za isporuku. Kijev je vratio svo hemijsko oružje Rusiji na eliminaciju, a nije poznato da je ikada posjedovao biološko oružje, iako je možda bio uključen u proizvodnju sovjetskih bioloških agenasa tokom vremena kada je bio dio Sovjetskog Saveza. Ukrajina je članica svih glavnih sporazuma i režima o neširenju nuklearnog oružja. (...)

U analizi “Lažno: Ukrajina se spremala stvoriti vlastito nuklearno oružje”, koju je 3.6.2022. godina objavio ukrajinski sajt za provjeru činjenica Stop Fake, navodi se da vodeći ruski mediji objavljuju tvrdnje o tome da se Ukrajina spremala stvoriti vlastito nuklearno naoružanje iako dokaza za takve tvrdnje nema.

Kako se ističe u tekstu Stop Fakea, Nacionalni naučni centar fizičko-tehničkog instituta u Harkovu, za kojeg Sputnik u svom članku tvrdi da je imao ključnu ulogu u pravljenju nuklearne eksplozivne naprave. Prema istom izvoru, ovaj naučni centar imao je visoko obogaćeni uranijum dovoljan za naučne potrebe, ali ne za pravljenje nuklearnog naoružanja.

No, doktor fizičko-matematičkih nauka, dopisni član NASU Ivan Karnaukhov, 2012. je izjavio da “Naučni centar ostavlja potrebnu količinu HEU (visoko obogaćenog uranijuma) u naučne svrhe, ali mnogo manje nego što je potrebno za proizvodnju nuklearnog oružja (...)”

Dodatno, u istoj analizi navodi se i da Međunarodna agencija za atomsku energiju (The International Atomic Energy Agency, IAEA) nema informacije o tome da Ukrajina razvija nuklearno naoružanje.

Šef IAEA-e Rafael Grossi negirao je optužbe Rusije protiv Ukrajine o navodnim pokušajima Ukrajinaca da razviju nuklearno oružje.
“Ovo pitanje nam je vrlo jasno; nemamo nikakve informacije koje bi dovele u sumnju ispunjavanje ukrajinskih obaveza o neširenju oružja”, rekao je Grossi (...)


IAEA na svojoj zvaničnoj stranici nikad nije objavila bilo kakve sumnje da Ukrajina radi na razvoju nuklearnog naoružanja.

Navodi iz oba analizirana članka koje je Sputnik objavio, o tome da je Kijev mogao “tajno da nabavi na Zapadu tehnologiju za centrifugalno obogaćivanje uranijuma i lasersko odvajanje izotop” te da je “Ukrajina svojevremeno iz inostranstva dobila plutonijum potrebnog kvaliteta za pravljenje nuklearnog oružja” nemaju nikakvo utemeljenje u dostupnim činjenicama.

Kako smo naveli, svi zvanični izvori ukazuju da Ukrajina nije radila na razvoju nuklearnog naoružanja, u skladu sa sporazumom iz 1994. godine, prema kojem se ona odriče takve opcije u zamjenu za rusku, američku i britansku garanciju da će poštovati ukrajinsku nezavisnost i suverenitet u postojećim granicama.

Ovi navodi, koje Sputnik pripisuje anonimnom izvoru iz “jednog od nadležnih resora Rusije”, spadaju u domen narativa kojim se opravdava invazija Rusije na Ukrajinu.

Shodno navedenim činjenicama, tvrdnja da je Kijev imao projekat “nuklearna Ukrajina”, odnosno da je razvijao atomsku bombu, koji se mogao realizovati u bliskoj budućnosti, kao i da je Ukrajina dobila iz inostranstva plutonijum potrebnog kvaliteta za pravljenje nuklearnog oružja, ocjenjujemo kao lažnu vijest u člancima portala Sputnik. Ne postoje nikakvi dokazi kojima bi se dokazala tačnost ovih navoda, a svi dostupni i relevantni izvori ukazuju da Ukrajina nije planirala razvijanje nuklearnog naoružanja.

Tvrdnje ocjenjujemo i kao teoriju zavjere, budući da su predstavljene kao “plan Ukrajine” bez ikakvih argumenata i dio su ruskog narativa kojim se pokušava opravdati invazija ove zemlje na Ukrajinu.

Tvrdnju iz članka portala Sputnik Srbija da je Zelenski u Minhenu izjavio da “Ukrajina namjerava da se pridruži nuklearnim silama” ocjenjujemo takođe kao lažnu vijest, s obzirom na to da je ukrajinski predsjednik govorio o tome da će Ukrajina, uprkos svim propalim pokušajima, po četvrti put sazvati konsultacije s državama koje su garanti Budimpeštanskog memoranduma.

Sve kasnije objave identičnih tvrdnji ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti i teoriju zavjere.

Napomena: 16.3.2022.

Redakcija portala Novosti je prvobitno objavljeni članak dopunila u skladu sa tačnim navodima, te je članak ocijenjen i kao ispravljeno.22.3.2022.Redakcija portala Vaseljenska je takođe prvobitno objavljeni članak dopunila u skladu sa tačnim navodima te je ocijenjen i kao ispravljeno.

(Raskrinkavanje.ba)

Autor: Mladen Lakić Objavljeno: 16. 03. 2022 | Zadnji put osvježeno: prije 3 mjeseca

Posljednje objavljene analize

Analiza
Pregled sedmice: Homofobija kao sredstvo političkog obračuna, rat u Ukrajini, i pandemija

Tokom prethodne sedmice raskrinkali smo niz netačnih tvrdnji o Covid-19 i o...

Prenošenje lažnih vijesti
Viralni video eksplozije ruskog projektila je kompjuterska grafika

Društvenim mrežama dijeli se videosnimak za koji se netačno navodi da prika...

Prenošenje lažnih vijesti
Lažna vijest
Lažne nagradne igre na Facebook stranici Vaš Dom

Facebook stranica Vaš Dom u kratkom periodu objavila je nekoliko lažnih nag...

Lažna vijest
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me