“Zavjerološko” tumačenje plana nizozemske vlade da ograniči zagađenje azotom

Foto: Flickr

Protesti nizozemskih poljoprivrednika zbog vladinog prijedloga plana smanjenja emisija azotnih spojeva početkom mjeseca jula prerasli su u blokade cesta zbog kojih je došlo do obustave u snabdijevanju supermarketa u toj zemlji, piše Deutsche Welle. 

Prijedlog mjera za zaštitu životne sredine, predstavljen u junu, podrazumijeva smanjenje zagađenja nitrogen dioksidom i amonijakom (oba spojevi azota/nitrogena) za 50% do 2030. godine, za koje nizozemski poljoprivrednici tvrde da disproporcionalno pogađaju ovu granu privrede, te da vlada pokazuje malo zabrinutosti za njihovu budućnost. 

Ove odluke usmjerene za zaštitu okoliša u Nizozemskoj predmet su debata već nekoliko godina, ali i “zavjeroloških” tumačenja njihovih ciljeva, što se ubrzo proširilo i na društvene mreže na našem govornom području. 

Tako je na jednom Facebook profilu 12. jula objavljen videosnimak intervjua sa neimenovanom ženom, za koju se navodi da je “mlada dama” iz Nizozemske koja je “objasnila sve za 2 minute”.

Ovaj videosnimak je ranije dijeljen uz netačne tvrdnje da je u Nizozemskoj izgorila fabrika Billa Gatesa, kojima se Raskrinkavanje bavilo u analizi na ovom linku. 

Snimak je originalno podijeljen u ovoj objavi na Telegram kanalu iSTiNA, 11. jula. 

Tvrdnje iznesene u “intervjuu”

Voditelj intervjua je sagovornicu upitao za komentar o situaciji u Nizozemskoj i zabrinutosti (vlasti op.a.) o emisijama azota, koja je po njemu “smiješna”.

Djevojka je kao odgovor pružila “objašnjenje” situacije koje je glasilo ovako: 

I jeste smešno, ovo nema veze sa tim, jer ovo nije nikakva kriza, očigledno da tu azot nije problem pogotovo što treba da uzmete u obzir da je Holandija jedna tako mala zemlja. Imamo susedne zemlje koje su veće od nas kao što su Belgija i Nemačka koje nemaju takve mere. Ali vlada Holandije to želi da uradi! 

U videosnimku i njegovom opisu ne spominju se prijedlog odluke vlade niti protesti poljoprivrednika koji su ujedno bili i povod intervjuu, no djevojka navodi da je “pravi i očigledan razlog” želja nizozemske vlade da farmerima oduzme njihovu zemlju:

Ali pravi i očigledan razlog je taj što holandska vlada želi da oduzme našim farmerima njihovu zemlju !!! Verovatno iz nekoliko razloga. Kao prvo, farmeri su u društvu grupa ljudi koji su nezavisni i samodovoljni. Oni su u suštini samostalni i sa njima se teško može upravljati, a poseduju i mnogo zemlje !!! I oni proizvode hranu i druge poljoprivredne proizvode kao što su goveda i govedina

Govori da je ovo zavjera u koju je upleten i Bill Gates preko investicije u kompaniju “Picnic” - kompanija čiji je distributivni centar nedavno izgorio u požaru, a čiji je vlasnik navodno zet ministra u nizozemskoj vladi koji zagovara nova pravila (ne navodi ime). Sve se ovo radi, tvrdi, u skladu sa “Agendom 2030” i “Velikim resetom”.

Također tvrdi da je u pitanju izmišljena kriza i da ovo predstavlja poznati obrazac u kojem se kriza iskorištava kao prilika za oduzimanje prava ljudima i stvaranje zavisnosti od države:

Očigledno je da je ovo izmišljena kriza (sa azotom op.a.) jer smo to i ranije viđali u režiji ovih organizacija. Oni izmisle krizu i onda ponude rešenje gde ćete vi morati da se odreknete svojih prava. To je ono što se upravo dešava ovde kod nas, oni jednostavno žele da farmerima otmu njihovu zemlju! -Kako bi u budućnosti svi bili zavisni od države! 

Komentar na kraju intervjua implicira da su nizozemski farmeri zapalili “Bil Gejtsovu investiciju u Picnic”.

Šta su činjenice?

Videosnimak je isječak iz intervjua sa Evom Vlaardingerbroek, bivšom političarkom i medijskom ličnošću iz Nizozemske. Intervju je bio dio emisije The Ezra Levant Show od 8. jula, koja se emituje na platformi RebelNews+, to jest online servisu desničarske medijske organizacije Rebel News iz Kanade (1, 2). Intervju je zajednički podijeljen na Instagram profilima Rebel Newsa i Eve Vlaardingerbroek 9.7.2022. godine. 

Ograničavanje zagađenja i emisije azotnih spojeva u Nizozemskoj

“Azotna kriza” u Nizozemskoj nije izmišljena, kako to navodi Vlaardingerbroek, nego je smanjenje zagađenja spojevima ovog elementa obaveza proizašla iz presuda Suda pravde Evropske unije i Višeg suda Nizozemske, koju vlasti novim odlukama nastoje implementirati. 

Naime, iako mala, Nizozemska je prema pisanju prestižnog naučnog magazina Science, azotna “vruća tačka”, jer pored toga što je gusto naseljena nacija, ima i jedan od najgušćih sektora stočarstva u svijetu. Prema navodima ovog časopisa, upravo emisije amonijaka (spoja azota), koje su nusprodukt gusto koncentrisanog stočarstva, predstavljaju problem koji se ogleda u tome da nizozemske farme imaju četiri puta veću količinu životinjske biomase po hektaru nego što je to prosjek u EU. 

Koliki je obim poljoprivrede i stočarstva u privredi Nizozemske govore i podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, po kojim je ova zemlja druga po izvozu hrane u svijetu, odnosno prva poslije Sjedinjenih Američkih Država. Prema časopisu Science, poljoprivreda je odgovorna gotovo za polovinu zagađenja azotom u Nizozemskoj, a ostatak otpada na druge industrije (na primjer građevinarstvo). 

Osim toga, zagađenje azotom predstavlja problem za nizozemske rezervate prirode. Depoziti azota u preko 70% rezervata prirode u toj zemlji prekoračili su ekološki prag rizika od 50%. U područjima sa biljkama koje su bile prilagođene manjku azota, biljna raznolikost se smanjuje budući da ta područja počinju “naseljavati” trave, grmovi i drveće koje voli azot. Eva Remke, ekologinja u B-WARE istraživačkom centru u Nijmegenu, za Science je rekla da bi se gubici biljnih vrsta odrazili i na druge dijelove ekosistema, doprinoseći smanjenju raznolikosti insekata i ptičjih vrsta. 

Nizozemska vlada je još 2015. godine uvela sistem izdavanja dozvola za azot, kao mjeru za ograničavanje emisije ovog elementa. No kako navodi Science, ovaj sistem nije zadovoljio okolišne aktiviste/ice i grupe. Oni su tužili vladu pred Sudom pravde EU, koji je 2018. godine presudio u njihovu korist, kritikujući sistem dozvola kao neadekvatan. Isto je 2019. godine uradio i nizozemski Viši sud, koji je ukinuo sistem izdavanja dozvola i vladi naložio preduzimanje dugoročnih mjera za smanjenje emisija azota. 

Vlada je potom oformila komisiju koja je predložila ograničenje brzine automobila na autoputevima na 100 km/h, zahtjev za promjene u načinu ishrane stoke (za smanjenje emisija azota iz izmeta) ali i otkup farmi u blizini rezervata prirode. 

Tvrdnje o “otimanju” zemlje od poljoprivrednika koje su dograđene narativom o ispunjavanju zavjereničkih ciljeva poput Velikog reseta su vjerovatno inspirisane ovim planovima vlade.

Međutim, prijedlog mjera za smanjenje emisija azota koje je vlada nedavno usvojila bi mogao zaista zatvoriti 30% stočnih farmi u zemlji, navodi portal Grid, dok kritičari napominju da vlada nije dovoljno dobro iskomunicirala kako će poljoprivrednici pogođeni ovim odlukama biti podržani (kompenzirani). 

Martijn de Rijk, reporter za BNR Nieuwsradio koji je izvještavao o protestima farmera, za Grid je rekao da je vlada istovremeno napravila i nekoliko drugih loših poteza. Jedan je bio objava mape koja je pokazivala da farme oko rezervata prirode trebaju smanjiti emisije za 95 posto, što bi značilo da bi te farme prestale sa radom - bez da je objašnjeno kako će ti poljoprivrednici biti kompenzirani.  

Drugo, demonstranti su ljuti zbog incidenta u kojem je policija upotrijebila nasilje, a odnosi se na slučaj u kojem je policajac pucao u pravcu traktora na kojem je bio šesnaestogodišnjak. Iako mladić nije bio povrijeđen, ovo je bio neuobičajen slučaj u zemlji u kojoj policija rijetko poseže za oružjem, navodi Grid. 

Dakle, “azotna kriza” je stvarna, i vlast u Nizozemskoj je obavezana sudskim presudama da donese mjere kojim će se smanjiti zagađenje azotom, uključujući i nepopularne mjere koje značajno pogađaju poljoprivrednike. Vlada je, prema mišljenju upućenih, odradila dosta loš posao u objašnjavanju kompenzacija za one poljoprivrednike koji će biti najviše pogođeni tim mjerama, što je i jedan od razloga za njihove proteste.

Međutim, “zavjerološka” tumačenja ciljeva ovih mjera Eve Vlaardingerbroek, koja u osnovi poriču nauku o klimatskim promjenama i hitnost djelovanja po pitanju usporavanja zagrijavanja planete, sigurno nisu validno “objašnjenje” kompleksnosti problema sa emisijama azota i protestima poljoprivrednika u Nizozemskoj. 

Svoja tumačenja smjestila je, između ostalog, i u kontekst priče o “Velikom resetu” - teoriji zavjere u kojoj se stvarna inicijativa Svjetskog ekonomskog foruma, koja nosi ovaj naziv, predstavlja posve netačno. Raskrinkavanje je o različitim verzijama pojavljivanja tvrdnji o ovoj inicijativi pisalo u više navrata (1, 2, 3, 4). 

Dominantne teme ranijih verzija ove teorije zavjere bile su uspostavljanje “jedne svjetske vlade”, “globalnog komunizma”, “kontrole prenapučenosti” i slično, a do ovih “ciljeva” dolazilo bi se posredstvom pandemije i vakcinacije. Trenutni narativ je nešto izmijenjen, pa se tvrdi da se slični ciljevi sada ostvaruju posredstvom kontrole hrane. 

Kada je riječ o insinuacijama da su požar u hali kompanije Picnic u gradu Almelo izazvali demonstranti, u ranije spomenutoj analizi Raskrinkavanja navedeno je da uzrok požara nije bio zvanično poznat, ali da se sumnjalo da je za njega odgovoran kratki spoj u električnom kombiju. 

U članku o novom požaru u distributivnom centru kompanije Picnic u Rotterdamu, nizozemski list Provinciale Zeeuwse Courant 15. augusta je objavio kako je osiguravajuća kuća ustanovila da je požar u centru u gradu Almelo krenuo iz razvodne kutije. Glasnogovornik vatrogasne brigade je za list izjavio da požar tako nije krenuo iz dostavnih vozila kako se ranije sumnjalo. 

Protesti kao prilika za politički aktivizam desnice

Ono što se nastoji postići ovakvim objašnjenjima je više na tragu prikupljanja simpatija obespravljenih slojeva društva, što najviše iskorištavaju opcije sa desne strane političkog spektra. Takve opcije su nominalno protiv klimatskih promjena i politika koje one podrazumijevaju, ali i protiv “globalističkih” politika koje navodno idu nauštrb interesa običnih ljudi. 

Kako je za Grid kazao John Morijn, profesor prava i politike na Univerzitetu Groningen, vladini propusti dozvolili su desničarskim medijskim ličnostima i političarima da iskoriste legitimne pritužbe poljoprivrednika da promovišu anti-migrantske, anti-elitističke i anti-EU narative.

Osim domaćih, demonstracije su privukle pažnju i stranih nacionalista i desničarskih aktivista koji ovo upravo posmatraju kroz prizmu globalističke zavjere protiv običnih ljudi i tradicionalnog načina života, navodi Grid. 

Štaviše, “zavjerolozi”, među kojima i Eva Vlaardingerbroek, zagovaraju tezu da su ovi događaji dio globalne zavjere o izgladnjivanju stanovništva, da Svjetski ekonomski forum kontroliše nizozemsku vladu, te da će poljoprivredno zemljište biti iskorišteno za smještaj migranata. Potonje predstavlja verziju teorije o “velikoj zamjeni stanovništva” - rasističke teorije zavjere koja govori da elite iz sjene zamjenjuju bijelu rasu migrantima.

Ovakve teorije šire se mjesecima na opskurnim internet-stranicama, a potaknute su primjerima požara na farmama i skladištima hrane širom svijeta, za Grid je rekla Katherine Keneally, analitičarka pri Institutu za strateški dijalog, koja prati demonstracije. 

“Te incidente su iskoristili zavjerolozi i posebno ekstremisti krajnje desnice da bi u suštini ispričali priču da uništavanje ovih postrojenja i farmi vrše pojedinci visokog profila“, kao što su vlada, George Soros ili Bill Gates, “da izgladnjuju stanovništvo”, rekla je ona.

Na kraju, tvrdnje o tome da je azotna kriza izmišljena; da služi kao paravan za nastojanje nizozemske vlade da oduzme zemlju farmerima i da je to sve dio ostvarivanja ciljeva “Agende 2030” i “Velikog reseta” ocjenjujemo kao teoriju zavjere.

Shodno novim informacijama po kojim se ljudski faktor uopšte ne razmatra kao uzrok požara u distributivnom centru kompanije Picnic, insinuaciju s kraja videosnimka po kojoj su demonstranti podmetnuli vatru ocjenjujemo kao lažnu vijest. Ovu ocjenu dobija originalna objava videosnimka. 

Kasnije objave obuhvaćene ovom analizom dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.

(Raskrinkavanje.ba)