Foto: Raskrinkavanje.ba
Fotografije, snimci i drugi vizuelni sadržaji efektivni su u komunikaciji, posebno na društvenim mrežama. Nažalost, također su efektivni i kad su u pitanju dezinformacije. Različiti su načini na koje se ovi materijali mogu koristiti za manipulaciju. Na primjer, snimak može biti montiran i prikazivati nešto što se nije desilo, ili može biti autentičan, ali objavljen u pogrešnom kontekstu.
U ovoj retrospektivi izdvojili smo deset analiza u kojima smo tokom 2024. godine provjeravali tačnost objava s vizuelnim sadržajima odnosno kontekst u kojima su ti sadržaji objavljivani.
Ratni sukobi i vizuelne manipulacije
Dezinformacije o ratu u Gazi obilježile su 2024. godinu na Raskrinkavanju. Analizirali smo brojne manipulativne objave o ovom ratu, među njima i znatan broj videosnimaka.
Na društvenim mrežama dijelio se videosnimak uz tvrdnje da prikazuje egipatskog tinejdžera koji kroz rupu u graničnom zidu dostavlja pomoć stanovnicima/ama Gaze. U pitanju je zapravo scena iz dokumentarnog filma koji je objavljen 2012. godine i koji govori o životu Palestinaca/ki na Zapadnoj obali, oko koje je izgrađen separacioni zid. Detaljnije čitajte u analizi koja se nalazi na linku ispod.
Video ne prikazuje egipatskog tinejdžera koji dostavlja pomoć stanovnicima Gaze
U januaru 2024. godine nekoliko portala objavilo je članke u kojima se tvrdi da Izraelci u Gazi bacaju zamke u obliku limenki hrane koje su zapravo – bombe. Videosnimak na koji su se pozvali ne dokazuje ove tvrdnje. Metalne limenke na snimku su pakovanja za upaljač za aktivaciju mina, a ne bombe u obliku limenki hrane, kako se netačno tvrdilo. Detaljnije čitajte u analizi koja se nalazi na linku ispod.
Snimak ne prikazuje “bombe u obliku limenki hrane”
Na društvenim mrežama dijelila se fotografija naslaganih bombi uz tvrdnju da se radi o oružju koje su Sjedinjene Američke Države poslale Izraelu za vrijeme rata u Gazi. Fotografija je nastala prije deset godina u vojnoj bazi u Južnoj Koreji. Detaljnije čitajte u analizi koja se nalazi na linku ispod.
Stara fotografija iz Južne Koreje predstavljena kao američko oružje u Izraelu
Tokom 2024. godine došlo je i do sukoba Izraela i Irana. Raskrinkavanje je u nekoliko analiza pisalo o manipulativnim vizuelnim sadržajima o tom sukobu, koji su se dijelili društvenim mrežama i objavljivali u medijskim člancima. Niz medija objavio je, tako, izmanipulisanu fotografiju s bilbordom na kojem Iran navodno prijeti nuklearnim napadom na Tel Aviv. Riječ je o fotomontaži. Detaljnije čitajte u analizi koja se nalazi na linku ispod.
Bilbord s prijetnjom nuklearnim napadom na Tel Aviv je fotomontaža
Snimak iz oktobra 2023. godine netačno je predstavljen na društvenim mrežama i u člancima nekih medija kao snimak iranskog napada projektilima u Izraelu iz aprila 2024. godine. Detaljnije čitajte u analizi koja se nalazi na linku ispod.
Viralni snimak djelovanja izraelske “željezne kupole” nema veze sa iranskim napadom
Izvještavajući o mogućnosti napada Irana na Izrael neposredno prije nego što se napad desio u aprilu ove godine, nekoliko je medija članke opremilo fotografijom koja zapravo prikazuje sjevernokorejsku vojnu vježbu iz 2017. godine. Detaljnije čitajte u analizi koja se nalazi na linku ispod.
Fotografijom sjevernokorejske vojne vježbe ilustrovani članci o tenzijama između Irana i Izraela
Manje ozbiljni, ali sasvim netačni sadržaji
Osim ratnih sukoba i tenzija, na društvenim mrežama pažnju su privukli i netačno predstavljeni vizuelni sadržaji manje ozbiljne prirode.
Tako smo pisali o crno-bijeloj fotografiji vojnika koji leže na zemlji i pucaju uvis, koja se dijelila uz opis da prikazuje jugoslavenske partizane u Srbiji koji pokušavaju da “upucaju Boga”. Fotografija je nastala u Drugom svjetskom ratu, ali na njoj su sovjetski vojnici koji se nalaze na frontu u Rusiji. Detaljnije čitajte u analizi koja se nalazi na linku ispod.
Fotografija “partizana koji streljaju nebo” nastala je u Rusiji
Na društvenim mrežama dijelio se videosnimak za koji se tvrdilo da prikazuje muškarca koji ima 188 godina i koji je pronađen u pećini u Indiji. Snimak je objavljivan i u člancima nekih medija uz slične navode. Te tvrdnje su izmišljene. Na snimku je Siyaram Baba, koji je u Indiji poznat po svom asketskom načinu života i kao “pobožni sljedbenik hinduističkog boga Hanumana”. Detaljnije čitajte u analizi koja se nalazi na linku ispod.
Viralni snimak ne prikazuje muškarca starog 188 godina pronađenog u pećini
Stari televizijski snimak dječaka koji izvodi pjesmu “Danas sam luda” dijelio se društvenim mrežama uz netačne tvrdnje da prikazuje srbijanskog političara Dragana Đilasa koji pjeva na takmičenju 1977. godine. Na snimku je zapravo Dalibor Petko, danas televizijski voditelj, koji je učestvovao na takmičenju za djecu “Turbo Limach Show” 1. jula 1990. godine. Detaljnije čitajte u analizi koja se nalazi na linku ispod.
Viralni snimak ne prikazuje mladog Dragana Đilasa koji pjeva pjesmu Josipe Lisac
Na društvenim mrežama pažnju je privukao i snimak koji je dijeljen uz navode da prikazuje kralja Bahreina i njegovog “robota tjelohranitelja”. Na snimku nije kralj Bahreina niti njegov “robot tjelohranitelj”. Muškarac na snimku, koji je nastao na Međunarodnom sajmu odbrane u Abu Dhabiju, ni ne liči na kralja Bahreina Hamada bin Isa Al Khalifu, a “robot tjelohranitelj” pored njega zapravo je “robot za zabavu” Titan, kako je britanska kompanija Cyberstein Robots opisala ovo robotsko odijelo u kojem je čovjek i koje se može unajmiti za različite događaje. Detaljnije čitajte u analizi koja se nalazi na linku ispod.
Viralni snimak ne prikazuje kralja Bahreina i njegovog “robota tjelohranitelja”
(Raskrinkavanje.ba)