Na Facebook profilu Ronald Jurčević 3.1.2021. objavljen je post u kome se, u formi pitanja i odgovora, iznosi nekoliko tvrdnji vezanih za vakcinaciju protiv Covid-19, a čiji je generalni zaključak da je ona nepotrebna i beskorisna.
U slučaju pristanka cijepiti se:
Biti ću oslobođen nositi masku?
NE
Restorani i lokali ponovo se otvaraju i normalno rade?
NE
Stiče se imunost na kovid?
- ne zna se!
Prestajemo biti zarazni za druge?
- ne zna se.
Ako cijepimo svu djecu, počinje li škola normalno?
NE
Zaustavlja se socijalno distanciranje?
NE
Cijepimo li se i djeda i ja, možemo li se zagrliti?
NE
Hoće li procjepljenje ponovo otvoriti kina, kazališta i stadione?
NE
Hoće li se cijepljeni moći okupiti?
NE
Koja je stvarna korist cijepljenja?
- Virus vas neće ubiti.
Jeste li sigurni da me cjepivo neće ubiti ili osakatiti ?
NE
Sustav nadzora nuspojava funkcionira?
Ne
Obeštečenje u slučaju negativnih nuspojava snositi će proizvođač, dobavljač, država?
NE
Statistički gledano, virus me ionako ne bi ubio ... Zašto bih se trebao cijepiti?
- Za zaštitu drugih.
Dakle, ako se cijepim, jesu li drugi 100% sigurni da ih neću zaraziti?
NE
Objave sa skoro identičnim sadržajem podijeljene su na brojnim Facebook stranicama: BiH, Allahova Strana Ce Svakako Pobjediti, Flash.hr news portal, Hercegovka Godine, Rovišće, Milosti puna, Bjelovarsko-Bilogorska, Duh Sveti-Životvorac, Irma ummu Melek stranica, Balkanci ustanite. Na stranici Davor Pavuna objava je zabilježila 1,3 hiljade reakcija i podijeljena je 604 puta.
Sadržaj sa istim tvrdnjama objavljen i na velikom broju privatnih Facebook profila.
Na Facebook profilu Selim Ejubović 5.1.2021. objavljen je video u kojem su iščitana pomenuta pitanja i odgovori. Uz video stoji opis:
Ako se odem cijepiti hoću li biti slobodan.
Ova objava podijeljena je preko 3.000 puta. Video je objavljen i na servisu YouTube, i to na kanalu Lud, zbunjen normalan, a objavljen je i na Twitter nalogu Nihad Nidzo Basic@basic_nihad, te na Facebook profilu Zdenko Bajo.
Zdenko Bajo je ovaj video, zajedno sa tekstom sa pomenutim tvrdnjama, objavio u formi bloga 15.1.2021. na stranici PRAVDA – ISTINA.
Šta su činjenice?
Jedna od tvrdnji iz Facebook posta odnosi se na stvaranje imuniteta vakcinacijom protiv bolesti Covid-19. Tako se tvrdi da se “ne zna” da li se vakcinacijom stiče imunitet na ovu infekciju.
U slučaju pristanka cijepiti se:
(...)
Stiče se imunost na kovid?
- ne zna se!
Na osnovu dokaza iz kliničkih ispitivanja, vakcina Pfizer-BioNTech se pokazala 95% efikasnom u prevenciji bolesti Covid-19 kod ljudi bez dokaza o prethodnoj infekciji. Vakcina koju su razvili Moderna i Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAID) 94,1% je učinkovita u prevenciji simptomatskog Covid-19 prema rezultatima 3. faze ispitivanja, objavljenim 30. decembra u časopisu The New England Journal of Medicine.
Interna analiza kliničkih ispitivanja, provedenih u Ujedinjenom Kraljevstvu i Brazilu, pokazala je da je vakcina AstraZeneca/Oxford, data u dvije pune doze, imala efikasnost od 62%. Ali, data prvo u pola doze, pa kroz mjesec dana u punoj dozi, ova vakcina je imala efikasnost od 90%. Prosjek efikasnosti je, dakle, oko 70%.
Prema podacima proizvođača, efikasnost vakcine Sputnik V je 91,4%, dok su predstavnici državnog kineskog proizvođača lijekova Sinopharm krajem decembra izjavili da je njihova vakcina pokazala 79,34% učinkovitosti.
Dakle, informacije koje su dobijene u procesu kliničkih ispitivanja trenutno dostupnih vakcina ukazuju na visok postotak efikasnosti, tako da tvrdnja da se ne zna stiče li se vakcinacijom imunitet na Covid-19 nije tačna. Ono što se još sa sigurnošću ne može reći jeste koliko imunitet stečen vakcinacijom traje.
U postu se dalje postavlja pitanje svrhe vakcinacije:
Koja je stvarna korist cijepljenja?
- Virus vas neće ubiti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, koji su posljednji put ažurirani 29. januara, od početka pandemije do danas je od posljedica bolesti Covid-19 preminulo 2.182.867 osoba.
Pored smrtnog ishoda koji je zabilježen u preko dva miliona slučajeva, Covid-19 može izazvati i druge ozbiljne zdravstvene komplikacije. Pozivajući se na studiju toka oporavka, objavljenu u januaru 2021. godine, Raskrinkavanje je u analizi od 21. januara ukazalo na najčešće zdravstvene komplikacije koje su se javljale kod pacijenata primljenih u bolnicu zbog oboljenja Covid-19.
Studiju su radili Lester univerzitet i Centralna statistička agencija Ujedinjenog Kraljevstva i uključuje 47.780 ispitanika koji su primljeni u bolnicu zbog Covid-19. Najveći dio (oko 90%) ispitanika nije bio na intenzivnoj njezi, već su imali simptome bez da im je život bio ugrožen.
Od 47.780 osoba, njih 29.4% su ponovo primljeni u bolnicu, a čak 12.3% osoba iz studije je preminulo. Dijagnozu respiratorne bolesti nakon izlaska iz bolnice je imalo 29.6% osoba, a nerijetki su bili kardiovaskularni poremećaji poput srčanog i moždanog udara.
Nakon otpusta iz bolnice, dijagnoze dijabetesa, kardiovaskularnih poremećaja, hronične bolesti bubrega i hronične bolesti jetre postavljene su za 4,9%, 4,8%, 1,5% i 0,3% osoba sa Covid-19, stoji u studiji koju možete pročitati na ovom linku.
Budući da bi se imunizacijom i pomenute zdravstvene komplikacije, koje mogu biti teške i opasne, mogle izbjeći, tvrdnja da je jedina korist vakcinacije izbjegavanje smrtnog ishoda nije tačna.
Post sadrži i nekoliko tvrdnji koje se tiču nuspojava vakcina. Na pitanje “da li ste sigurni da vas vakcina neće ubiti i osakatiti?” slijedi odričan odgovor.
Jeste li sigurni da me cjepivo neće ubiti ili osakatiti ?
NE
Od kada je počeo proces vakcinacije, povezivanje smrtnih slučajeva sa primanjem vakcine protiv Covid-19 je česta pojava u medijima. Raskrinkavanje je do sada kao netačne ocijenilo tvrdnje da je vakcina protiv Covid-19 povezana sa smrću u nekoliko slučajeva (1, 2, 3).
U analizi objavljenoj 25.12. 2020, Raskrinkavanje je, pozivajući se na dokument “Vaccines and Related Biological Products Advisory Committee Meeting”, koji je moguće pronaći na zvaničnoj stranici američke Agencije za hranu i lijekove, utvrdilo da su najčešće nuspojave Pfizer/BioNTech vakcine reakcije na mjestu davanja, umor, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, groznica, temperatura i druge kratkotrajne reakcije.
Ovaj dokument objavljen je 10.12.2020. i do tog datuma su zabilježene ukupno dvije smrti među ispitanicima/cama koji su primili vakcinu, te četiri među onima koji/e su primili/e placebo.
U grupi koja je primala cjepivo, jedan sudionik s početnom pretilošću i već postojećom aterosklerozom umro je tri dana nakon doze 1, a drugi sudionik doživio srčani zastoj 60 dana nakon doze 2 i umro tri dana kasnije. Od četiri smrtna slučaja u skupini koja je primala placebo, uzrok nije bio poznat za dvoje, a druga dva sudionika umrla su od hemoragijskog moždanog udara (n = 1) i infarkta miokarda (n = 1); tri su se smrtna ishoda dogodila u starijoj skupini (>55 godina starosti). Svi smrtni ishodi predstavljaju događaje koji se i inače sličnom brzinom dešavaju kod opće populacije tih dobnih skupina.
U svom autorskom tekstu, objavljenom 9.12.2021. za Glas Amerike, Jelena Kalinić, naučna blogerka i biologinja, navodi nuspojave i za ostale vakcine.
Prema saopštenju za javnost o vakcini Pfizer-BioNTech, tu su stope težih nuspojava niže od 2%, a samo su se umor i glavobolja pojavljivali nešto češće i to umor kod 3.8%, a glavobolja kod 2% sudionika. Saopštenje kompanije Moderna govori o stopama višim od 2% za niz ozbiljnih simptoma, uključujući dva - umor i mijalgija (bolovi i slabost mišića) - koji su se dogodili kod 9-10% onih koji su dobili Moderninu vakcinu.
Ovo znači da je učestalost nuspojava nešto veća kod Modernine vakcine u odnosu na Pfizer-BioNTech. Ono što se ovdje opisuje kao ozbiljna nuspojava pripada 3. stepenu klasifikacija neželjenih reakcija prema FDA. Dakle, ovo nisu neželjene reakcije koje ugrožavaju život, ali mogu biti neugodne. U izvještaju za vakcinu AstraZeneca navodi se da je stopa pojavnosti ovakvih ozbiljnih (ali ne po život opasnih) neželjenih reakcija 0.7%.
Dakle, u slučaju svih pomenutih vakcina, uobičajene nuspojave nisu opasne po život, suprotno tvrdnji iz posta.
U Facebook objavi dalje slijedi nejasna tvrdnja da “sistem nadzora nuspojava” ne funkcioniše, bez preciziranja da li se ovo odnosi na neku konkretnu državu ili uopšteno.
Sustav nadzora nuspojava funkcionira?
Ne
Sigurnost svih lijekova koji su dostupni na evropskom tržištu prati Evropska agencija za lijekove (EMA). Sve nuspojave o kojima izvijeste bolesnici i zdravstveni radnici unose se u sistem EudraVigilance, evropski mrežni informacijski sistem kojim upravlja ova agencija. Podatke neprekidno nadziru EMA i države članice radi utvrđivanja novih sigurnosnih informacija, stoji u dokumentu Evropske agencije za lijekove. EMA, takođe, vrši sistem praćenja vakcina protiv Covid-19. U dokumentu “Safety monitoring of COVID-19” stoje smjernice:
• Svako može prijaviti sumnju na nuspojavu svom nacionalnom tijelu
ili proizvođaču vakcina
• Svi izvještaji šalju se EudraVigilance, evropskoj bazi podataka
mogućih nuspojava, gdje se:
• podaci analiziraju radi otkrivanja novih nuspojava
• anonimni podaci objavljuju na uvid svima
U dokumentu se nalazi i link za prijavu mogućih nuspojava.
U Hrvatskoj, gdje se na društvenim mrežama prvo pojavila objava sa tvrdnjom da sistem praćenja ne funkcioniše, nuspojave vakcina prati HALMED u suradnji s HZJZ-om, o čemu je pisao Faktograf u analizi objavljenoj 17.12.2020.
Nuspojave vakcina protiv Covid-19 prate se i u Srbiji, što se može utvrditi iz pisanja srbijanskih medija. Naime, 21. januara niz medija, među kojima i Danas, prenio je izjavu Pavla Zelića iz Agencije za lekove i medicinska sredstva (ALIMS), koji je za RTS rekao da je u Srbiji do tog dana prijavljeno 20 neželjenih dejstava vakcine protiv novog koronavirusa.
Proces vakcinacije u Bosni i Hercegovini još nije počeo, tako da nije precizno definisano na koji način će se pratiti nuspojave vakcina protiv Covid-19. No, kad je riječ uopšteno o vakcinama, za praćenje je zadužena Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMBiH). Na sajtu Vakcine.ba objavljen je odgovor Agencije vezano za nadzor i proces prijave nuspojava lijekova, u kome stoji da su zdravstveni radnici obavezni prijaviti neželjena dejstva ALMBiH, te da se obrasci za prijavu nalaze na sajtu agencije. Ovo se odnosi i na vakcine.
Postoji poseban obrazac za prijavu neželjenih dejstava za vakcine. Dakle, neophodno je popuniti obrazac sa traženim podacima i dostaviti ga putem mail-a i/ili na protokol ALMBiH. Takva prijava dalje ide svojim standardnim procesom, te se za nju utvrđuje uzročno-posljedična veza.
Sve prijave iz BiH se dalje prosljeđuju u kolaborativni centar Svjetske zdravstvene organizacija za praćenje neželjenih dejstava.
Navedene činjenice pokazuju da, suprotno tvrdnji iz objave na Facebooku, sistem nadzora nuspojava vakcine protiv Covid-19 ipak funkcioniše.
U Facebook objavi se, takođe, tvrdi da ne postoji obeštećenje u slučaju negativnih nuspojava, ne navodeći na koju konkretno državu, proizvođača ili dobavljača se ova tvrdnja odnosi.
Obeštećenje u slučaju negativnih nuspojava snositi će proizvođač, dobavljač, država?
NE
Priča o odgovornosti proizvođača vakcina protiv Covid-19 u slučaju neželjenih posljedica aktuelna je još od avgusta. Hrvatski Faktograf je u analizi od 17.12.2020. kao netačne ocijenio tvrdnje da će u Hrvatskoj osobe koje se žele vakcinisati morati potpisati dokument kojim se skida odgovornost proizvođača u slučaju komplikacija. Faktograf je naveo da se postojeće zakonske odredbe primjenjuju i u slučaju vakcine protiv bolesti Covid-19.
Odgovornost proizvođača za lijekove i cjepiva u prometu ostaje propisana člankom 45. stavkom 1. Zakona o lijekovima. Nositelj odobrenja – proizvođač ili pravna osoba s ugovorom s proizvođačem – odgovoran je za stavljanje lijeka u promet i za lijek u prometu. Ako se radi o firmi izvan Hrvatske, ona mora imati svog predstavnika u RH.
Nadalje, kako pojašnjava HALMED, članom 59. Zakona o lijekovima propisano je da davanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet proizvođača i/ili nositelja odobrenja ne oslobađa od materijalne niti kaznene odgovornosti.
U pomenutoj analizu Faktograf navodi da će se i u Evropskoj uniji proizvođači ipak moći tužiti.
Sandra Gallina, zamjenica glavnog ravnatelja Generalne uprave za zdravlje i sigurnost hrane Komisije, poručila je u rujnu da pregovori s farmaceutima jesu teški, ali da će ih se moći tužiti u slučaju neželjenih posljedica. To se odnosi i na kompenzacije zbog skrivenih defekata cjepiva, navela je.
Proizvođač Pfizer je u Velikoj Britaniji dobio zaštitu od pravnih postupaka koji bi proizašli iz bilo kakvih problema s vakcinom, ali ova država ima vansudsku infrastrukturu zaduženu za obeštećenje osoba s teškim nuspojavama vakcina, piše Faktograf. Slično Velikoj Britaniji, prema pisanju USA Today, u Sjedinjenim Američkim Državama takođe je predviđena mogućnost nadoknade usljed neželjenih posljedica vakcinacije protiv Covid-19.
Državni sekretar za zdravstvo i socijalne usluge Alex Azar je u martu izjavio da će se sve pritužbe o neželjenim posljedicama vakcina protiv COVID-19 rješavati kroz program koji vodi njegova agencija.
No, Vladin program, u okviru kojeg će se to provoditi, rijetko je na strani pacijenata, navodi USA Today. Tako je 90% zahtjeva za odštetu zbog povreda nastalih usljed vakcinacije tokom protekle decenije odbijeno.
Značajan broj drugih država ima programe koji predviđaju naknadu za povrede nastale usljed vakcinacije, navodi se u biltenu Svjetske zdravstvene organizacije iz 2011. godine.
Njemački Vrhovni sud je 1953. presudio da ljudi koji su ozlijeđeni obaveznom vakcinacijom (u ovom slučaju male boginje) imaju pravo na naknadu. Njemačka je donijela program nadoknade 1961. godine. Francuska je implementirala sličnu shemu šezdesetih godina. Zabrinutost zbog ozljeda uzrokovanih lijekovima i nedostatka tradicionalnih parničnih procesa povećala se nakon tragedije s talidomidom 1960-ih. Sedamdesetih godina zabrinutost zbog štetnih događaja povezanih s cijepljenjem protiv difterije - tetanusa i hripavca, dovela je do uspostavljanja programa u Austriji, Danskoj, Japanu, Novom Zelandu, Švedskoj, Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Osamdesetih godina Tajvan, Finska, Sjedinjene Američke Države i Quebec (Kanada) su implementirale ovakve programe. Slijedile su ih ‘90-ih Italija, Norveška i Republika Koreja. Najnoviji programi koji se provode su oni u Mađarskoj, na Islandu i u Sloveniji.
Dakle, u zavisnosti od države do države, predviđeni su različiti mehanizmi zaštite na koje mogu računati pacijenti sa neželjenim posljedicama vakcine protiv Covid-19, suprotno tvrdnji da obeštećenje u slučaju nuspojava ne snosi ni država, ni proizvođač, ni dobavljač.
U spornom postu se, takođe, minimizira opasnost od virusa, pri čemu se poziva na statistiku.
Statistički gledano, virus me ionako ne bi ubio ... Zašto bih se trebao cijepiti?
Zvanične statistike o broju oboljelih i preminulih mogu stvoriti utisak da je mnogo veća vjerovatnoća da će oboljeli od Covid-19 preživjeti nego da neće. Ipak, ona sama po sebi ništa ne znači za pojedince. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u SAD-u ističu da niko ne može znati kako će Covid-19 na njega/nju utjecati.
Zaštita od bolesti je važna jer, iako mnogi ljudi s Covid-19 imaju samo blaži oblik, drugi se mogu ozbiljnije razboljeti, imati dugoročne zdravstvene posljedice ili čak umrijeti. Ne možete znati kako će Covid-19 utjecati na vas, čak i ako nemate povećani rizik od razvoja teških komplikacija.
Pored razvoja imuniteta protiv Covid-19, iz CDC-a navode i ostale koristi vakcinacije:
Na osnovu onoga što znamo o cjepivima za druge bolesti i ranih podataka iz kliničkih ispitivanja, stručnjaci vjeruju da vam vakcina protiv Covid-19 može pomoći da se ozbiljno ne razbolite, čak i ako dobijete Covid-19.
Vakcinacijom takođe možete zaštititi ljude oko vas, posebno ljude s povećanim rizikom od teškog oblika bolesti Covid-19.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti napominju da je vakcinacija važna za zaustavljanje pandemije.
Budući da su klinička ispitivanja trenutno dostupnih vakcina pokazala visok postotak efikasnosti, tvrdnja da se ne zna da li se vakcinacijom stiče imunitet na Covid-19 nije tačna i dajemo joj ocjenu dezinformacija.
Istu ocjenu dajemo i tvrdnji da je jedina korist vakcinacije izbjegavanje smrtnog ishoda. Bolest Covid-19 može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije, a one se mogu izbjeći imunizacijom.
Uobičajene nuspojave vakcina protiv Covid-19 nisu opasne po život, već je, uglavnom, riječ o blažim i kratkotrajnim reakcijama. Stoga tvrdnju da ne postoji sigurnost da vakcina neće prouzročiti smrt ili teške posljedice ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Tvrdnje da „nadzor nuspojava“ ne funkcioniše i da u slučaju negativnih nuspojava obeštećenje neće snositi ni država, ni proizvođač, ni dobavljač, takođe nisu tačne. Baš kao i nuspojave svih lijekova, prate se i evidentiraju i nuspojave vakcina, pa i onih protiv Covid-19, a u zavisnosti od države do države, predviđeni su različiti mehanizmi zaštite na koje mogu računati pacijenti sa neželjenim posljedicama vakcina. Ovim tvrdnjama dajemo ocjenu lažna vijest na Facebook profilu Ronald Jurčević i na stranici PRAVDA - ISTINA, te prenošenje lažnih vijesti u drugim objavama.
Uprkos statistikama o broju zaraženih i preminulih od Covid-19, niko ne može unaprijed znati kakav će uticaj bolest imati i kakav će biti ishod. Stoga i tvrdnja da postoji statistička sigurnost da bolest neće završiti smrtnih ishodom dobija ocjenu dezinformacija.
(Raskrinkavanje.ba)