Dezinformativna “pitanja o pandemiji” bez utemeljenosti u realnosti

Video u kojem se postavlja niz “pitanja o pandemiji” širi se društvenom mrežom Facebook. Sva postavljena pitanja bazirana su na nekoj od dezinformacija o pandemiji novog koronavirusa, koje kruže gotovo od njenog izbijanja.

Ocijenjeni članci
Facebook profili i stranice Lažna vijest; Dezinformacija; Teorija zavjere; Facebook profili i stranice Prenošenje lažnih vijesti; Dezinformacija; Teorija zavjere; Facebook profili i stranice Prenošenje lažnih vijesti; Dezinformacija; Teorija zavjere; Facebook profili i stranice Prenošenje lažnih vijesti; Dezinformacija; Teorija zavjere; Facebook profili i stranice Prenošenje lažnih vijesti; Dezinformacija; Teorija zavjere; Facebook profili i stranice Prenošenje lažnih vijesti; Dezinformacija; Teorija zavjere;

Na Facebook profilu Marija Stojaković 8.2.2021. objavljen je video u kojem se postavljaju “pitanja o pandemiji”, uz opis:

AKO ZAISTA IMAMO PANDEMIJU, ČEMU SVE TE SILNE LAŽI

Video u trajanju nešto više od dva minuta donosi “pitanja o pandemiji” kojima se insinuira da je sve vezanu za nju prevara, te da pandemija, zapravo, i ne postoji. Ovaj video je dio petominutnog snimka koji se na engleskom jeziku dijelio društvenim mrežama u svijetu (link, link, link).

Video sa pitanjima je 8.2.2021. podijeljen i na Facebook profilu Srbislav Raskovic, a 9.2.2021. na profilima Marko Kraljevic i Viktor Jagarinec. Ove četiri objave su ukupno podijeljene više od 16.000 puta.

U cijelosti i sa prevodom, video je objavljen na Facebook profilu Miloš Radovanović 9.2.2021. 

Analizu činjenica o ovom snimku objavio je Reuters 11.2.2021. godine. Neka od “pitanja” iz ovog videa analiziramo u nastavku. 

Statistika o mortalitetu je tema jednog od “pitanja” na snimku:

Ako zaista imamo pandemiju, zašto sve statistike pokazuju da je stopa smrtnosti prošle godine bila unutar uobičajenih parametara?

Ukupan broj zabilježenih smrti prošle, 2020. godine, veći je nego godinu prije. Taj podatak nije nužno pokazatelj uticaja pandemije Covid-19 na ukupan broj smrtnih slučajeva. Eurostat navodi: 

U poređenju 2020. godine sa prosjekom 2016-2019, za prve 44 nedelje u godini i za 31 analiziranu zemlju, razlika premašuje 321.000 umrlih. Između 11. nedelje (od 9. do 15. marta) - kada je broj umrlih počeo da premašuje prosjek u prethodne četiri godine - i 44. nedelje (od 26. oktobra do 1. novembra), postoji 380.000 dodatnih smrtnih slučajeva u 31 analiziranoj zemlji.

Dakle, u analizi 31 zemlje Evrope utvrđeno je da je u periodu od marta do novembra zabilježeno 380.000 smrtnih slučajeva više nego ranije. O tvrdnjama vezanim za stopu smrtnosti Raskrinkavanje je pisalo u analizi iz aprila 2020. godine. Kako je tada objašnjeno, povećan mortalitet možda nije odmah primjetan u zbirnim podacima, ali to ne znači da u nekim područjima ili nekim dobnim skupinama nije došlo do više stope mortaliteta, uključujući i mortalitet koji je posljedica pandemije. Dakle, posmatrajući široku sliku Evrope ili svijeta, neće se dobiti potpuno precizni podaci o smrtnosti uopšte, kao ni o udjelu koji imaju smrti povezane sa bolešću Covid-19.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, broj umrlih u oba entiteta veći je u 2020. godini nego što je bio u prošloj, 2019. 

Ukoliko se uporede brojevi iz saopštenja Federalnog zavoda za statistiku, objavljenog 15.2.2021, i brojevi iz saopštenja objavljenog 14.2.2020. u dijelu “Prirodno kretanje stanovništva i brakovi po mjesecima”, jasno se vidi da je broj registrovanih smrtnih slučajeva prošle godine veći u odnosu na 2019. Naročit porast bilježi se u posljednjih pet mjeseci 2020. Naime, samo u ovom periodu zabilježeno je 4.498 smrtnih slučajeva više nego u istom periodu 2019. godine. 

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, objavljenim u Mjesečnom statističkom pregledu u februaru 2021. godine, u četvrtom kvartalu 2020. u ovom entitetu zabilježena su 2.043 smrtna slučaja više nego u istom periodu 2019. godine.

Ukupno je u oba entiteta broj zabilježenih smrtnih slučajeva veći za 9.427. 

Prema podacima dostupnim na stranici Ministarstva civilnih poslova, broj umrlih od posljedica bolesti Covid-19, zaključno sa 31.12.2020. godine, iznosio je 4.072.

Dakle, evidentno je da je, kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini, u protekloj godini zabilježen značajan porast broja smrtnih slučajeva, te da je dio njih nesumnjivo povezan sa pandemijom. 

Još jedno pitanje iz videa glasi:

Ako je prvo zatvaranje dalo rezultate, zašto onda to ponavljamo? Ako zatvaranja nisu dala rezultate, zašto to onda ponavljamo? Očekivanje drugačijeg ishoda nakon iste procedure je jasan znak ludila.

Kako Reuters navodi, ovakva logika je obmanjujuća:

Dostupni dokazi pokazuju da lockdowni zaista smanjuju prenos koronavirusa. U novembru 2020, Reuters je kontaktirao dr. Elizabeth Stuart, pomoćnicu dekana za obrazovanje na “Johns Hopkins” Bloomberg School of Public Health (ovdje) i dr. Stuarta Raya, stručnjaka za zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta “Johns Hopkins” u novembru 2020. (ovdje), a oboje su potvrdili ovu činjenicu.

Dr. Stuart je rekao za Reuters da se svijet, sve dok vakcina ili tretman nisu uvedeni, morao oslanjati na „zaista suštinski faktore ponašanja“, kao što su fizičko udaljavanje, pranje ruku i nošenje maski, koji su korišćeni kao „efikasni načini“ sprečavanja prenosa zaraznih bolesti u prošlosti (ovdje).

Istraživanja su pokazala da efekat lockdowna ne samo da postoji nego je i veoma značajan. O nekima od njih pisao je Reuters. Kako je istaknuto u članku naučnog časopisa Nature iz juna 2020. godine: 

Lockdown ima prepoznatljiv i značajan efekat na prenos (81% (75-87%) smanjenje)...
(...)
Ustanovili smo da je u 11 zemalja izbjegnuto 3,1 (2,8–3,5) miliona smrtnih slučajeva zahvaljujući [antipandemjskim] intervencijama od početka epidemije...

Dakle, lockdowni se produžavaju upravo zato što imaju pozitivan efekat na smanjenje širenja zaraze, kao i smanjenje broja zabilježenih smrtnih slučajeva povezanih sa infekcijom koronavirusom. Stoga i postavljeno pitanje gubi smisao - razlog “ponavljanja” ovih mjera jeste njihov nedvojben uspjeh u usporavanju širenja bolesti.

Tvrdnjama o efektivnosti uvođenja lockdowna Raskrinkavanje se bavilo i ranije. Kako je u ovoj analizi navedeno, ove mjere imaju negativne efekte na ekonomiju i mentalno zdravlje ljudi, ali jesu učinkovita metoda usporavanja zaraze.

Sljedeće pitanje iz videa bavi se navodno praznim bolnicama u vrijeme pandemije:

Zašto na televizijama vidimo pandemonijum [haotično stanje, op.a.] po bolnicama kada u stvarnosti su sve prazne?

U analizi Reutersa o ovakvim tvrdnjama se navodi sljedeće:

BBC News Reality Check pregledao je videosnimke koji prikazuju mirne bolničke hodnike u januaru 2021. godine i izvijestio: „Zbog načina na koji su zdravstveni zavodi reorganizovali bolnice, često odvajajući pacijente od drugih i ukidajući nehitnu njegu radi oslobađanja kapaciteta, neki dijelovi bolničke zgrade trenutno će izgledati prazno. To ne znači da bolnice nisu zauzete.“ 

Dakle, bolnice, nažalost, nisu prazne - pojedini dijelovi bolnica tako izgledaju usljed reorganizacije njihovog rada, budući da je značajan broj njih resurse morao posvetiti liječenju pacijenata oboljelih od Covid-19.

Ovakvim tvrdnjama Raskrinkavanje se bavilo u analizi iz aprila 2020. godine, koju možete pročitati ispod:

Lažna vijest
Bolnice nisu “prazne” i pandemija nije “predstava”

Snimci koji navodno pokazuju prazne bolnice u zemljama najteže pogođenim pa...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Manipulisanje činjenicama Pseudonauka Greška 09.04.2020

Još jedno od pitanja koje se postavlja u videu glasi:

Ako je pandemija započeta u 2019. godini, kako su onda sve vlade iz celog sveta naručile i dobile Kovid19 PCR testove godinu dana ranije, 2018. godine?

Ovo pitanje odnosi se na tvrdnju da su, prema podacima Svjetske banke, države navodno kupovale opremu vezanu za Covid-19 još 2018. godine. O ovoj tvrdnji Raskrinkavanje je pisalo u analizi iz septembra 2020. 

Kako je tada objašnjeno, u članku Glasa Amerike navodi se da su Svjetska carinska organizacija i Svjetska zdravstvena organizacija, zbog situacije izazvane pandemijom, u aprilu dogovorile promjenu klasifikacije naziva proizvoda/roba vezanih za Covid-19, kako bi se olakšao njihov protok. Dakle, radi se o reagensima koji se koriste u testiranju na grip, koje se sprovodilo i ranije, te u testiranju na Covid-19. Promjenom klasifikacije naziva ovih reagensa došlo je do zabune o naručivanju “Kovid19 testova” još 2018. godine.

Posljednje pitanje iz videa objavljenog na Facebook profilu Marija Stojaković glasi:

Ako kovid nema efekte na decu, zašto su škole zatvorene?

Tvrdnja da Covid-19 nema efekta na djecu takođe je neutemeljena. Kako se navodi na stranici Harvard Health Publishinga, djeca jesu podložna zarazi, a njihovi simptomi variraju od blažih do veoma ozbiljnih:

Potencijalno teška i opasna komplikacija može se dogoditi kod djece. Multisistemski inflamatorni sindrom kod djece (MIS-C) može dovesti do životno opasnih problema sa srcem i drugim organima u tijelu. U ovom stanju mogu se upaliti različiti dijelovi tijela, poput srca, pluća, bubrega, mozga, kože, očiju ili gastrointestinalnih organa.

Novije studije, navodi se, ukazuju na to da i djeca mogu biti prenosioci zaraze. Kada je riječ o odlasku u školu, na stranici Svjetske zdravstvene organizacije se navodi:

Da li bi dijete trebalo da ide u školu zavisi od njegovog/njenog zdravstvenog stanja, trenutnog prenosa Covid-19 u zajednici i zaštitnih mjera koje škola i zajednica imaju kako bi smanjili rizik od prenosa Covid-19.

Ipak, u obzir se ovdje mora uzeti i to da, pored djece, funkcionisanje škola uključuje i veliki broj nastavnog i drugog povezanog osoblja, koje se na taj način izlaže riziku od zaraze, kao i sve druge kontakte koje djeca imaju izvan škole. Na pitanje “Da li bi se nastavnici i ostalo osoblje sa drugim zdravstvenim problemima trebali vratiti u škole?”, SZO nudi odgovor:

Odrasli od 60 godina i stariji i ljudi sa drugim zdravstvenim stanjima pod većim su rizikom od teške bolesti i smrti. Odluka o povratku u nastavno okruženje zavisi od pojedinca i trebalo bi da uključi razmatranje lokalnih trendova bolesti, kao i mjere koje se u školama preduzimaju kako bi se spriječilo dalje širenje.

Neka od pitanja u videu ne treba posebno analizirati, s obzirom na to da su odgovori na njih posve jednostavni. Tako bi, recimo, odgovor na pitanje “Ako iskorištene i bačene maske mogu da budu jako zarazne, zašto vidimo na hiljade maski koje prave smeće na ulicama i van gradova?” prosto glasio: Zbog neodgovornosti pojedinaca koji maske ne odlažu na propisan način. 

Odgovor na pitanje “Ako zaista imamo pandemiju širom sveta, zašto se pravila i propisi tako mnogo razlikuju od grada do grada i od zemlje do zemlje?” glasio bi: Zbog različite epidemiološke situacije i različitih odluka lokalnih i državnih vlasti u tim mjestima.

Video i “pitanja o pandemiji” koja se u njemu postavljaju predstavlja svojevrsnu “rekapitulaciju” popularnih dezinformacija o pandemiji koje kruže već više od godinu. One nisu bile utemeljene ni kada su nastale, niti su sada, kad se ponovo popularizuju. 

Tvrdnju da “statistike pokazuju da je stopa smrtnosti prošle godine bila unutar uobičajenih parametara” ocjenjujemo kao dezinformaciju. Brojke umrlih u Evropi i kod nas su zapravo bile veće u 2020. godini u poređenju sa 2019. Iako se ovo uvećanje ne može u cijelosti pripisati pandemiji, jasno je da je za značajan dio odgovorna bolest Covid-19. 

Tvrdnji da mjere zatvaranja nisu učinkovite protiv pandemije dajemo ocjenu lažna vijest. Kako je do sada više puta utvrđeno, ove mjere usporavaju širenje zaraze, što je spasilo milione života širom svijeta.

Istu ocjenu dajemo i tvrdnji da su bolnice “u stvarnosti prazne”. Radi se o reorganizaciji njihovog rada, u kojoj je fokus stavljen na liječenje oboljelih od Covid-19, dok je u većini slučajeva redovno funkcionisanje bolnica obustavljeno.

Ocjenu lažna vijest dodjeljujemo i tvrdnji da su “vlade iz cijelog svijeta naručile i dobile Kovid19 PCR testove još 2018. godine”. Radi se, zapravo, o promjeni klasifikacije naziva medicinske opreme, koja je urađena u cilju olakšavanja prometa te opreme u vrijeme pandemije. Ovu tvrdnju ocjenjujemo i kao teoriju zavjere, budući da se implicira kako su vlasti prethodno znale za novu bolest i da su se pripremale.

Tvrdnju da Covid-19 “nema efekta” na djecu ocjenjujemo kao dezinformaciju. Iako rjeđe nego odrasli, djeca mogu razviti ozbiljne simptome bolesti, te imati značajne posljedice usljed infekcije koronavirusom. 

(Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Marija Ćosić Objavljeno: 17. 02. 2021 | Zadnji put osvježeno: prije 1 sedmice

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Gorica i Igor Dodik nisu na “crnoj listi” SAD-a

U naslovima dva portala netačno se tvrdi da su djeca srpskog člana Predsjed...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Klikbejt
Lažna vijest
UNICEF-ov rad ne tvrdi da pornografija nije štetna za djecu

Lažni navodi o tome da je UNICEF objavio izvještaj u kojem se tvrdi da porn...

Lažna vijest Dezinformacija
Lažna vijest
Izjava američkog ambasadora o obavezi Kosova da formira zajednicu srpskih opština poslužila za klikbejt naslove

Američki ambasador na Kosovu Philip Kosnett nedavno je za Radio Kontakt Plu...

Lažna vijest Klikbejt Ispravljeno
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me