Foto: Freepik
Na društvenim mrežama, ali i portalima, nerijetko se mogu pročitati sadržaji na kojima se, manje ili više, negira uloga ljudskog faktora u klimatskim promjenama. U takvim se objavama nerijetko umanjuje ili posve negira postojanje klimatskih pojava. O takvim netačnim navodima Raskrinkavanje je učestalo pisalo, a pregled tih tema, koje su obilježile 2024. godinu, možete čitati ovdje.
Članak u kojem se globalno zagrijavanje, posljedica klimatskih promjena, naziva mitom objavljen je 5. februara 2025. godine na portalu Nulta tačka. Opremljen je sljedećim naslovom:
Modifikacija vremena? Masivna snežna oluja pogodila Japan, rekordne padavine za 12 sati!
U članku se navodi da je u Japanu početkom februara zabilježena snježna oluja s rekordnim padavinama. Također se navodi da je u Americi zabilježeno snažno snježno nevrijeme u januaru u područjima gdje nije bilo očekivano. Članak je zaključen sljedećim retoričkim pitanjem:
Ako nije vladina manipulacija vremenskim prilikama, šta bi moglo biti iza ovih čudnih vremenskih fenomena koji su potpuno razbili levičarski mit o „globalnom zagrevanju“?
Klimatske promjene i posljedice
Izvor članka na portalu Nulta tačka je stranica Infowars, na kojoj su 4. februara 2025. iste tvrdnje objavljene na engleskom jeziku. Nulta tačka nerijetko objavljuje dezinformativan sadržaj, a neke od primjera netačnih tvrdnji o kojima smo pisali možete čitati ovdje, ovdje i ovdje. Infowars je američka stranica poznata po krajnje desničarskim i dezinformativnim sadržajima (1, 2).
Ujedinjenje nacije su definisale klimatske promjene kao dugoročne promjene u temperaturama i vremenskim obrascima. Taj fenomen je dijelom dio prirodnih procesa na našoj planeti, ali ljudske aktivnosti od 1800-ih godina smatraju se jednim od najznačajnijih faktora koji utiču na klimatske promjene.
Globalno zagrijavanje jedan je od aspekata klimatskih promjena. Tome, između ostalog, svjedoče i dokazi koje ističe NASA, a riječ je o povećanju globalnih temperatura, zagrijavanju okeana, smanjenju ledenog i snježnog pokrivača, povlačenju glečera, povećanju nivoa mora te smanjenju arktičkog leda. Detaljnije o tome pisali smo u analizi koju možete pročitati ovdje.
Naučni konsenzus je da su klimatske promjene stvarne: 97% naučnika/ca slaže se da ljudi imaju snažan uticaj na klimatske promjene i na globalno zagrijavanje.
U okviru našeg prebunking serijala “Rasvjetljavanje” pisali smo o dezinformacijama i činjenicama u vezi s klimatskim promjenama i njihovim posljedicama (1, 2, 3, 4). U jednoj od tih analiza objašnjeno je da su neke ekstremne vremenske prilike posljedica uticaja klimatskih promjena. Učestalost i razmjere ekstremnih vremenskih prilika intenzivirali su se upravo zbog uticaja klimatskih promjena (1, 2).
Postoji niz dokaza da klimatske promjene utiču, u većoj ili manjoj mjeri, na različite vremenske prilike, bilo da je riječ o ekstremnim padavinama, toplotnim talasima, požarima ili sušama (1, 2, 3).
Predstavljanje klimatskih promjena kao produkta ljudske “modifikacije vremena” je netačno. O tome da su klimatske promjene stvarne, a ne paravan za namjernu modifikaciju vremena, Raskrinkavanje je pisalo u analizi koju možete pročitati na linku ovdje. Takve tvrdnje dijelile su se i na stranim jezicima. Na primjer, Reuters u analizi iz 2021. godine naglašava da je niz eksperata/ca pojasnio kako tvrdnje da se iza pojma klimatske promjene zapravo krije modifikacija vremena nemaju nikakvo utemeljenje u nauci.
"Nije ni približno moguće da su naši aktuelni napori za namjerno mijenjanje vremena odgovorni za naše nenamjerne promjene klime kroz emisije gasova staklene bašte", rekao je Steven Siems, kopredsedavajući Ekspertskog tima za modifikaciju vremena Svjetske meteorološke organizacije (SMO).
"Svako ko sugeriše bilo šta od toga potpuno je neupućen u nauku i o klimatskim promjenama, i o modifikaciji vremena."
Portparol [američke] Nacionalne administracije za okeane i atmosferu (NOAA) dodao je sljedeće: "Najčešća – zaista jedina tehnika modifikacije vremena u širokoj upotrebi – jeste zasijavanje oblaka u nastojanju da se pojačaju padavine. Tehnologija je prilično rudimentarna, a rezultati su veoma lokalizovani", rekao je.
Zasijavanje oblaka pomaže u formiranju kristala leda i koristi malu količinu bezopasnog i prirodnog jedinjenja zvanog srebrni jodid (Agl), koje se oslobađa iz aviona kada oluja prođe kroz određene oblasti za zasijavanje.
Ekstremne snježne padavine ne “pobijaju” globalno zagrijavanje
Kako je objašnjeno na Climate.gov, američkoj internet-stranici koja je namijenjena nauci i informacijama o klimi i klimatskim promjenama, odgovor na pitanje jesu li rekordne snježne oluje dokaz da se globalno zagrijavanje ne dešava glasi – ne.
Snježne oluje zahtijevaju dvije stvari: vlagu i niske temperature zraka. Postoji mnogo mjesta gdje bi zimske temperature morale porasti za 5,5, 11 ili čak 16,5 stepeni Celzijusa da bi prestao padati snijeg. Do tada, snježne oluje ostaju sasvim moguće, a prirodni klimatski obrasci i nasumična varijabilnost i dalje će dovoditi do neuobičajeno hladnih i snježnih zima na različitim lokacijama.
U članku je naglašeno da je za kompletnu analizu ovog fenomena važno uzimati u obzir višegodišnje, pa i višedecenijske podatke. Na primjer, u pomenutom članku se navodi da se u periodu od 1961. do 2010. godine u SAD-u “većina ekstremnih snježnih oluja događala u sezonama koje su bile hladnije i vlažnije od prosjeka, oko 35 posto snježnih sezona koje su proizvele ekstremne snježne događaje bilo je toplije od prosjeka, a 30 posto suvlje od prosjeka”.
Tvrdnje da globalno zagrijavanje očekivano znači vremenske prilike bez snijega, što daje prostora teorijama zavjere da globalnog zagrijavanja zapravo nema, za neke naučnike su neozbiljne. U članku koji je 2022. godine objavio USA Today citiran je profesor atmosferskih nauka Daniel Chavas, koji je izjavio da ga ova vrsta komentara ne frustrira jer smatra da je to prilika kako bi se činjenično razgovaralo o “klimi, godišnjim dobima i klimatskim promjenama” ukoliko za to postoji interes.
Nekadašnji profesor s Univerziteta Kolumbija Julio Friedmann objasnio je da “kako dodajete energiju sistemu, oba ekstrema rastu. Možete imati ledene oluje u Teksasu, kao i 33 miliona ljudi raseljenih u Pakistanu zbog vrućine i poplava”.
Još jedan ekspert, klimatski fizičar s Univerziteta Kolumbija Jason Smerdon, pojasnio je da “globalno zagrijavanje neće zaustaviti godišnja doba, ali uzrokuje dugoročne trendove zimskih uslova koji su snažni i ubrzani”.
Američka platforma za fact-checking Lead Stories je u analizi iz 2024. godine provjeravala tačnost navoda da globalno zagrijavanje nije stvarno jer to dokazuje podatak o toplijem maju 1984. godine nego 2024. godine. Prema stavovima grupe klimatskih naučnika/ca citiranih u ovoj analizi, zaključeno je da kratkoročne promjene temperature ne pokazuju da dugoročni podaci o trendovima globalnog zatopljenja nisu precizni, odnosno da globalno zatopljenje nije stvarno.
National Geographic u analizi objavljenoj 16. januara 2024. godine navodi podatak da studija iz 2017. godine, objavljena u časopisu Nature Geoscience, zaključuje da “arktički zrak sve više doseže južne geografske širine, a Sjeverna Amerika može očekivati oštrije zime kao rezultat”. Napomenuto je i da je studija iz časopisa Nature Communications iz 2018. godine otkrila istu vezu između toplijih arktičkih temperatura i hladnijih sjevernoameričkih zima.
Dakle, snježne oluje u Japanu i SAD-a nisu dokaz da je globalno zagrijavanje mit niti se radi o nekoj “vladinoj intervenciji” i modifikaciji klime. Shodno navedenom u analizi, ove tvrdnje iz članka Nulte tačke ocjenjujemo kao lažnu vijest i teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)