Foto: ICJ
Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o situaciji u Bosni i Hercegovini održana je 31. oktobra 2025. godine. U danima pred sjednicu, na kojoj je, između ostalog, produžen mandat EUFOR-ovoj misiji “Althea” u Bosni i Hercegovini, novinska agencija Republike Srpske Srna je 17. oktobra objavila naslov u kojem se tvrdi da će Vijeće zatražiti mišljenje “vrhovnog suda EU” o proceduri imenovanja visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
SAVJET BEZBJEDNOSTI ZATRAŽIĆE MIŠLJENJE VRHOVNOG SUDA EU O PROCEDURI IMENOVANJA VISOKIH PREDSTAVNIKA
U članku se tvrdi da bi Vijeće sigurnosti UN-a moglo zatražiti savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o modalitetima imenovanja visokih predstavnika u BiH, a kao izvor informacije navedene su Ujedinjene nacije.
Savjet bezbjednosti UN mogao bi da zatraži od Međunarodnog suda pravde da iznese savjetodavno mišljenje o procedurama i modalitetima za imenovanje visokih predstavnika u BiH u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, objavljeno je na internet stranici Ujedinjenih nacija.
Članak je prenijelo nekoliko portala. Pojedini su izostavili tvrdnju iz naslova Srne da će Vijeće sigurnosti zatražiti mišljenje Međunarodnog suda pravde, ali su u člancima zadržali tvrdnju da je informacija o takvoj mogućnosti došla od UN-a. Portal Glas Srpske je 21. oktobra objavio svoj osvrt na informacije koje dolaze navodno sa stranice Ujedinjenih nacija. U naslovu je istaknuto da je status visokog predstavnika Christiana Schmidta “pod lupom” Međunarodnog suda pravde.
Šmitov status pod lupom Međunarodnog suda pravde
U članku je predstavljen stav Rusije i Kine, dvije stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, i Republike Srpske, po kojim je visoki predstavnik Christian Schmidt njemački diplomata koji nije legalno izabran na funkciju, iza kojeg nije rezolucijom stalo Vijeće sigurnosti, kako je bio slučaj s njegovim prethodnicima.
Rusija i Kina, kao dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a, te Srpska kao strana potpisnica Dejtonskog sporazuma, od 2021. godine upozoravaju da njemački diplomata Kristijan Šmit nije legalno izabran za visokog predstavnika, jer je iza njegovog imena stao samo Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIK), ali ne i Savjet svojom rezolucijom kako je to bilo u slučajevima njegovih prethodnika na toj poziciji.
U članku su izjave profesora međunarodnog prava Dragana Dakića, koji je objasnio ko sve ima pravo zatražiti mišljenje Međunarodnog suda pravde, ali i ustvrdio da je Vijeće sigurnosti putem prakse “zadržalo ovlašćenje da imenuje” visokog predstavnika u BiH.
- Savjet bezbjednosti je, kroz decenijsku praksu, zadržao za sebe ovlašćenje da imenuje to lice i zato bi bilo dragocjeno čuti šta kaže Međunarodni sud pravde, jer u BiH imamo nekoga ko je tu, na toj poziciji, u Kancelariji, a kome nedostaje ovlašćenje od strane Savjeta bezbjednosti, a ko se, međutim, koristi bonskim ovlašćenjima - kategoričan je Dakić.
Predviđanje neprofitne organizacije
Informacija kako bi Vijeće sigurnosti UN-a moglo zatražiti mišljenje Međunarodnog suda pravde (ICJ) po pitanju imenovanja visokih predstavnika u BiH nije objavljena na stranici Ujedinjenih nacija. Takvi navodi objavljeni su u analizi organizacije Security Council Report. Riječ je o nezavisnoj, neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u New Yorku, koja prati aktivnosti Vijeća sigurnosti i objavljuje sažetke, izvještaje i najave sjednica.
Navedena analiza o Bosni i Hercegovini napisana je u kontekstu tada nadolazeće sjednice Vijeća sigurnosti o situaciji u zemlji. Ona donosi pregled političke krize u BiH, koju je dodatno produbila presuda protiv Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. U dijelu analize “Ključni problemi i mišljenja” navedeno je da pitanje statusa i ovlaštenja OHR-a ostaje jedno od najspornijih u Vijeću sigurnosti UN-a. Rusija i Kina ne priznaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika i pozivaju na zatvaranje OHR-a, dok zapadne zemlje insistiraju da se Ured može zatvoriti tek nakon ispunjavanja tzv. 5+2 agende, koju je definisalo Vijeće za implementaciju mira.
Upravo se zbog tih dubokih podjela navodi da bi Vijeće sigurnosti moglo zatražiti savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o procedurama i modalitetima imenovanja visokih predstavnika u BiH, što bi bio pokušaj da se pravno razjasni postupak koji Moskva i Peking koriste kao osnov za osporavanje Schmidtovog legitimiteta.
Međunarodni sud pravde je glavni sudski organ Ujedinjenih nacija, osnovan 1945. godine. Njegove ključne ovlasti su rješavanje pravnih sporova po međunarodnom pravu koje države dobrovoljno podnesu te daje savjetodavna mišljenja po zahtjevu ovlaštenih UN organa ili specijalizovanih agencija.
Iako je u naslovu članka Srne istaknut navod da će Vijeće sigurnosti UN-a zatražiti mišljenje “vrhovnog suda EU” o procesu imenovanja visokog predstavnika u BiH, u samom je članku navedeno da postoji tek mogućnost da se takvo nešto desi. U analizi Security Council Reporta ova je informacija glasila ovako:
S obzirom na trenutne podjele oko OHR-a, Vijeće bi moglo zatražiti od Međunarodnog suda pravde da dâ savjetodavno mišljenje o procedurama i modalitetima imenovanja visokih predstavnika BiH u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Drugim riječima, naslov daje pogrešan dojam o izvjesnosti takve odluke. Slično je i u naslovu Glasa Srpske, u kojem piše da je status visokog predstavnika u BiH već “pod lupom” Međunarodnog suda pravde.
U Rezoluciji Vijeća sigurnosti koja je donesena na sjednici o stanju u Bosni i Hercegovini 31. oktobra mišljenje Međunarodnog suda pravde po ovom pitanju nije zatraženo.
Pored toga, suprotno navodima Srne, Međunarodni sud pravde nije vrhovni sud Evropske unije. To je Sud pravde Evropske unije.
Schmidtovo imenovanje je legalno
Vijeće sigurnosti ne imenuje visoke predstavnike međunarodne zajednice u BiH. Dejtonskim mirovnim sporazumom (preciznije Aneksom 10) nije propisana tačna procedura imenovanja, no praksa je pokazala da to čini Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC SB). O ovim navodima, koji su se proširili uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, Raskrinkavanje je pisalo u analizi koju možete pročitati na ovom linku.
Također, u više smo se navrata bavili medijskim negiranjem legalnosti Schmidtovog imenovanja korištenjem sintagmi kao što je “njemački diplomata” koji “nije legalno izabran” za visokog predstavnika, što je u tekstu Glasa Srpske predstavljeno kao stav Republike Srpske, Rusije i Kine (1, 2).
Praksa u većini slučajeva imenovanja zaista je bila da nakon što PIC imenuje visokog predstavnika, Vijeće sigurnosti u rezoluciji izrazi saglasnost s tim imenovanjem. Međutim, u slučaju visokih predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga i Christiana Schmidta, takva rezolucija Vijeća je izostala, ali ih to nije spriječilo da obavljaju funkciju na koju su imenovani.
Iz Ureda visokog predstavnika je 2023. godine objašnjeno da “izraz podrške Vijeća sigurnosti UN-a nije pravno neophodan za stupanje na snagu odluke Upravnog odbora PIC-a o imenovanju novog visokog predstavnika”. U primjeru Schwarz-Schillinga, iako Vijeće sigurnosti UN-a nije eksplicitno izrazilo svoju saglasnost, to nije utjecalo na vršenje njemu povjerenih dužnosti, istaknuo je OHR.
Tvrdnju da je informacija o mogućnosti traženja savjetodavnog mišljenja od Međunarodnog suda pravde o proceduri imenovanja visokog predstavnika objavljena na stranici Ujedinjenih nacija ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Naslove u kojima se tvrdi da će Vijeće sigurnosti UN-a “zatražiti mišljenje” suda o proceduri imenovanja visokog predstavnika, ili da je status Christiana Schmidta “pod lupom” suda ocjenjujemo kao klikbejt.
Tvrdnju da Vijeće sigurnosti rezolucijom imenuje visokog predstavnika ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti. Također, navode da Christian Schmidt zbog toga nije legalno imenovan ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Napomena
Sljedeći izvori su nakon objave analize ispravili ocijenjene tvrdnje i dobili ocjenu “Ispravljeno”: Bosna info, BL portal (1, 2) (14.11.2025).
(Raskrinkavanje.ba)