Foto: Raskrinkavanje.ba
Ton izvještavanja o novim izbornim tehnologijama u BiH drastično se promijenio u nekim medijima prvog dana nakon Općih izbora početkom oktobra. Ova se promjena u pozitivnom smjeru može objasniti izostankom dramatičnih scenarija na koje su upozoravali ovi mediji i relativno malim brojem poteškoća tokom izbornog dana, ali teško je zanemariti činjenicu da je drugačiji, primjetno pohvalni ton u izvještavanju ovih medija uslijedio tek nakon što su bili poznati izborni rezultati.
Izborni rezultati 2026.
Preliminarni rezultati izbora 2026. godine pokazuju da uvođenje novih izbornih tehnologija nije promijenilo dominantne obrasce političke podrške te da najveću podršku birača/ica imaju vodeće stranke koje zastupaju interese triju konstitutivnih naroda u BiH, uz SDP BiH kao nominalno građanski orijentisanu političku opciju. U utrci za članove Predsjedništva BiH vode Denis Bećirović (SDP BiH), Darijana Filipović (HDZ BiH) i Željka Cvijanović (SNSD). U Federaciji BiH najbolje rezultate su ostvarili Stranka demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), dok u Republici Srpskoj uvjerljivo vodi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Omjer snaga političkih stranaka u utrci za Parlamentarnu skupštinu BiH u velikoj mjeri odražava njihov izborni uspjeh na entitetskim nivoima.
Večernji list, izdanje za Bosnu i Hercegovinu, objavio je 5. oktobra 2026. godine tekst o uspješnom “festivalu demokratije” prethodnog dana i opremio ga sljedećim naslovom:
KAKO SU NOVE IZBORNE TEHNOLOGIJE, unatoč zastrašivanjima, ali i poteškoćama, ipak uspješno položile ispit!
U tekstu se navodi da specifične izborne tehnologije “nisu izazvale opći potop i metež kako se najavljivalo” te da su one rezultat višegodišnjih napora da izbori budu fer i transparentniji i da su “položile ispit zadovoljavajućom ocjenom”. Također se navodi da biometrijska identifikacija nije značajnije usporavala glasanje.
Ovakva ocjena uspješne implementacije novih tehnologija 4. oktobra u Bosni i Hercegovini je u oštrom kontrastu s izvještavanjem u periodu koji je prethodio izborima, kad je Večernji bio jedan od najagilnijih “sijača nepovjerenja” u novi način identifikacije birača/ica i brojanja glasova, a brojni drugi portali preuzimali ove članke.
Ovaj je medij u julu ove godine opisivao nove procedure na biralištima kao “skandalozne”, poredio ih s izborima u Papua Novoj Gvineji i Južnoafričkoj Republici, govorio o “izbornim eksperimentima iz “banana-republika” i “ogromnoj” mogućnosti grešaka i manipulacija. Raskrinkavanje je tvrdnje iz tog teksta ocijenilo kao dezinformacije i manipulisanje činjenicama.
U augustu je Večernji tvrdio da bi izbori mogli biti nezakoniti zbog izgleda glasačkog listića iako je Centralna izborna komisija (CIK BiH) bila zakonski ovlaštena da izmijeni izgled glasačkog listića i da kandidatsku listu definiše kao njegov dio. Večernji je u septembru objavio i tvrdnju da fizički radnici kojima se ne može očitati otisak prsta neće moći glasati iako su procedure za takve slučajeve već bile propisane, o čemu je Raskrinkavanje također pisalo.
Pred početak izborne šutnje, 2. oktobra, Večernji je CIA-inu analizu mogućih manipulacija elektronskim glasanjem u Venecueli predstavio kao upozorenje relevantno za Smartmaticovu opremu u BiH iako se dokument ne odnosi na BiH ni na sistem glasanja kakav je ovdje korišten. Manipulativan je bio i naslov koji je sugerisao direktnu vezu između CIA-inih upozorenja i izbora u BiH, premda je u tekstu navedeno da dokument nije dokaz manipulacije u BiH. Analizu ovih manipulacija čitajte na Raskrinkavanju.
Neke nedoumice u vezi s implementacijom novih izbornih tehnologija ostale su sve do izbornog dana, poput pitanja koliko će često dolaziti do tehničkih poteškoća, hoće li se proces glasanja usporiti i kako će sistem funkcionisati na terenu. Zbog toga je sasvim opravdano da mediji nakon izbora koriguju ranije procjene u skladu s novim činjenicama. Međutim, u tekstu Večernjeg lista od 5. oktobra autor nije naveo da je taj medij također učestvovao u širenju neutemeljenih strahova i sumnji, već je samo konstatovao da su izborne tehnologije “položile ispit” 4. oktobra “unatoč zastrašivanjima”.
Nove tehnologije “opravdane” na RTRS-u
Slična promjena tona desila se i u izvještavanju RTRS-a, javnog servisa Republike Srpske. U mjesecima prije izbora ovaj je medij nove izborne tehnologije dominantno predstavljao kroz pitanja o njihovoj pouzdanosti, mogućim problemima u primjeni i rizicima po izborni proces.
U junu je RTRS pitao slijedi li građanima “eksperiment na izborni dan”, navodeći kašnjenja u pripremama, dileme u vezi sa zaštitom podataka i cyber sigurnošću te sumnje u mogućnost nesmetanog funkcionisanja sistema. Tada je bivši predsjednik CIK-a BiH Branko Petrić za ovaj medij opisao opremu koja će se koristiti na biračkim mjestima kao “skalameriju”. Govoreći o mogućim tehničkim problemima, zaključio je: “Neka nam je Bog na pomoći”.
Skeptičan ton u izvještavanju nastavljen je i tokom augusta. RTRS je prenio tvrdnje Milorada Dodika da su skeneri “prevara”, da će tehnologije omogućiti “manipulaciju i prekrajanje volje naroda” te da će 4. oktobra doći do “kolapsa” sistema. Nekoliko dana kasnije RTRS je objavio prilog pod naslovom “Izborni dan sa novim tehnologijama - eksperimentisanje bi moglo dovesti do kolapsa”, u kojem su problematizovani trajanje glasanja, razlike između ručnog brojanja i rezultata skenera u pilot-projektu te mogućnost da pojedina biračka mjesta rade produženo ili da se neki birači vrate kućama, a da nisu glasali. RTRS je prenio i tekst s tvrdnjama o mogućnostima manipulacije skenerima, koji je originalno objavila agencija Srna. Raskrinkavanje se njegovom analizom bavilo u ovom tekstu.
Netom nakon što su zatvorena birališta, međutim, u programu RTRS-a iznijete su znatno drugačije ocjene primjene novih tehnologija, uključujući i komentare Branka Petrića. Dan poslije izbora, Petrić je izjavio da su nove tehnologije “pokazale svoju opravdanost” te da su demonstrirale da su i raniji izborni rezultati bili posljedica volje birača, a ne izborne krađe. Istakao je i da su izbori protekli mirno i fer te da su tehnologije pokazale kako su ranije tvrdnje o “brutalnim krađama” bile neutemeljene. Tako je tehnologiju koju je nekoliko mjeseci ranije nazivao “skalamerijom” nakon izbora stavio na pijedestal izbornog integriteta.
Dan kasnije, RTRS je prenio autorski tekst Ognjena Tadića u kojem se navodi da su nove tehnologije “verifikovale” pobjedu političkih aktera koji su se suprotstavljali Christianu Schmidtu i da su u Republici Srpskoj doprinijele tome da nakon izbora “niko ne priča da je pokraden”, što Tadić povezuje s legalnošću i legitimitetom buduće (i sadašnje, op.a) vlasti. Tako su tehnologije koje su prije izbora na RTRS-u često bile predstavljane kroz mogućnost prevare, manipulacije i kolapsa nakon objavljivanja rezultata dobile i sasvim drugačiju sliku, i to kao potvrda autentičnosti izborne volje i legitimnosti rezultata.
Pohvale i na ATV-u
Skeptičan, a u pojedinim tekstovima izrazito dramatičan odnos prema novim izbornim tehnologijama davao je ton i izvještavanju Alternativne televizije. Još je krajem aprila ATV problematizovao mogućnost da tehnologije uopće budu uvedene na vrijeme, navodeći da se s pripremama “uveliko kasni” i da je, uz moguće kvarove i probleme s dobavljačem, “u najavi haos”. Tekst je zaključen ocjenom da sve “liči na pripremu velike pljačke i prevare”, uz kritike na račun Centralne izborne komisije BiH.
Sličan ton zadržan je i neposredno pred izbore. Nakon probnog glasanja u septembru, ATV je objavio tekst naslovljen “Izborni skeneri zakočili”, u kojem se problemi tokom testiranja opisuju kao “generalna proba za haos”. Još izrazitiji primjer objavljen je svega dva dana prije izbora, 2. oktobra, pod naslovom “Tehnologija može da mijenja glasove, bez da to bude utvrđeno”.
Pozivajući se na ranije izvještaje američkih službi o izbornim sistemima i kompaniji Smartmatic u Venecueli, ATV je tvrdio da je manipulacija tehnologijom “apsolutno moguća” te da osoba koja joj ima pristup može prilagođavati rezultate bez mogućnosti da se izmjene otkriju. U istom tekstu ipak je navedena važna razlika: u BiH se ne glasa elektronski, listići ostaju fizički sačuvani, a ručno brojanje služi kao kontrolni mehanizam.
Samo tri dana kasnije, nakon održanih izbora, ton ATV-a bio je bitno drugačiji. U tekstu o tome kako su se građani snašli s novim sistemom problemi više nisu predstavljeni kao mogući “haos” ili prijetnja integritetu izbora, već kao poteškoće koje se mogu otkloniti do narednog izbornog ciklusa. ATV zaključuje da su se nove tehnologije “pokazale u praksi” te, još značajnije, da “nijedna politička opcija više ne može sumnjati da je došlo do prekrajanja izborne volje na sam izborni dan”.
Izvještavanje o novim izbornim tehnologijama u Večernjem, na RTRS-u i ATV-u imalo je sličan obrazac: dok su prije izbora često predstavljane kroz mogućnost haosa, izbornih prevara i kolapsa izbornog procesa, nakon njihove primjene u izbornom danu, izvještavanje se pomjerilo ka pozitivnijim ocjenama, a ostvareni izborni rezultati predstavljani su kao potvrda izborne volje građana koju je “ovjerila” tehnologija. Ovakva promjena može biti opravdana ukoliko je zasnovana na iskustvima iz praktične primjene tehnologija i provjerenim informacijama o njihovom funkcionisanju. Međutim, u postizbornim tekstovima uglavnom je izostao kritički osvrt o ranijim tvrdnjama, njihovoj utemeljenosti i mogućim posljedicama po percepciju izbornog procesa. Time je propuštena prilika da se publici pruži cjelovitiji prikaz teme, objasni šta je iskustvo primjene tehnologija zaista pokazalo i razgraniče opravdane kritike od prethodnih nedovoljno potkrijepljenih tvrdnji. Takav pristup podrazumijevao bi transparentno preispitivanje ranijeg izvještavanja, što je važno za odgovornost medija i izgradnju povjerenja javnosti.
(Raskrinkavanje.ba)