Raskrinkavanje.ba Raskrinkavanje.ba
Raskrinkavanje.ba Raskrinkavanje.ba
Objavljeno: 20.11.2026.
# Rasvjetljavanje

Koji se polarizujući narativi o Danu državnosti mogu očekivati i ove godine?

Uoči 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u javnom se prostoru ponovo mogu očekivati polarizujući narativi kojima se osporava značaj ovog datuma, ZAVNOBiH-a i kontinuitet državnosti BiH. Donosimo pregled najčešćih takvih narativa i činjenica koje ih osporavaju.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se 25. novembra. Ovaj se praznik obilježava u znak sjećanja na prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), koje je održano 25. 11. 1943. godine. Na tom je zasjedanju usvojena Rezolucija u kojoj je izražena volja delegata da BiH bude uspostavljena kao federalna državna jedinica, ravnopravna drugim republikama u Jugoslaviji.

Ovaj je datum iz godine u godinu povod za širenje netačnih i manipulativnih narativa. U medijima, na društvenim mrežama i u izjavama javnih zvaničnika/ca u BiH i regionu ponavljaju se tvrdnje da je 25. novembar praznik koji pripada samo jednom narodu, da je nepostojeći ili neustavan praznik, pa čak i simbol navodnog prekida istorijskog kontinuiteta Bosne i Hercegovine.

Takve tvrdnje nisu samo netačne. Njihovo ponavljanje uoči 25. novembra doprinosi stvaranju i produbljivanju podjela, posebno kada se istorijski događaji predstavljaju kao izvor sukoba različitih naroda u Bosni i Hercegovini. Upravo zbog toga je važno prepoznati obrasce koji se ponavljaju, ali i činjenice koje se tiču 25. novembra i ZAVNOBiH-a.

Raskrinkavanje je u okviru serijala detaljnih analiza već pisalo o netačnim i manipulativnim tvrdnjama o Danu državnosti Bosne i Hercegovine, njihovim izvorima i načinima širenja (1, 2, 3, 4). U nastavku donosimo pregled najčešćih polarizujućih narativa koji se mogu očekivati i ove godine, kao i činjenica koje su važne za njihovo razumijevanje.

“Praznik jednog naroda” ili “ZAVNOBiH nije bio volja svih“

Jedan od najčešćih narativa koji se pojavljuje uoči 25. novembra izgrađen je na tvrdnjama da je Dan državnosti “bošnjački“ praznik ili praznik koji isključuje Srbe i Hrvate u Bosni i Hercegovini, odnosno da se njegovim obilježavanjem Srbi i Hrvati u BiH isključuju. Uz ovaj se narativ često nadovezuje i tumačenje prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a kao događaja koji nije predstavljao sve narode u Bosni i Hercegovini ili kojim je jedan narod navodno bio stavljen u podređen položaj.

Ovakve tvrdnje često zanemaruju istorijski i politički kontekst zbog kog se Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava baš 25. novembra. Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena je Rezolucijom na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, koje je održano 25. i 26. novembra 1943. u Mrkonjić-Gradu. Ovom je rezolucijom izražena volja 247 delegata ZAVNOBiH-a da Bosna i Hercegovina obnovi državnost i stekne status federalne jedinice u novoj državi južnih Slavena. Time je BiH stavljena u ravnopravan položaj s Hrvatskom, Srbijom, Makedonijom, Crnom Gorom i Slovenijom. 

U Rezoluciji je izraženo opredjeljenje da Bosna i Hercegovina bude „slobodna i zbratimljena“ zemlja u kojoj će biti ostvarena puna ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata. Bosna i Hercegovina je opisana kao zemlja koja „nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska“. Status BiH kao ravnopravne federalne jedinice u budućoj Jugoslaviji potvrđen je i odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine. 

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, nastala, između ostalog, na temeljima ovih odluka, mijenjala je ustav u više navrata. Prema posljednjem ustavu, usvojenom 1974. godine, BiH je u članu 2. priznata kao socijalistička republika, zajedno s ranije spomenutim republikama. 

U vrijeme raspada SFRJ i nakon provođenja referenduma o nezavisnosti, Republika Bosna i Hercegovina postala je jedna od država nasljednica bivše federativne republike. U maju 1992. godine postala je članica Ujedinjenih nacija. Rat u BiH je već bio počeo tada, a završen je u decembru 1995. godine potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatog kao Dejtonski mirovni sporazum. Ovim sporazumom, koji je parafiran 21. novembra te godine, definisan je i Ustav BiH u kom se ističe da Bosna i Hercegovina “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država”.

Sve navedeno je, dakle, kontekst razvoja državnosti BiH i razlog zašto se 25. novembar obilježava kao Dan državnosti. Iz rezolucije ZAVNOBiH-a jasno je da navodi o tome da je neki narod bio nejednako zastupljen ili stavljen u nejednak položaj nisu utemeljeni. Rezolucija je eksplicitno isticala ravnopravnost, postavivši tako temelje razvoja BiH. Ovaj je datum simbol antifašističke borbe naroda u BiH, što je upravo ključni istorijski kontekst koji se ovakvim polarizujućim narativima ignoriše ili eksplicitno negira. 

“Neustavan” ili “nepostojeći” praznik

Tvrdnje kojima se 25. novembar predstavlja kao praznik jednog naroda i kojima se osporava značaj ZAVNOBiH-a često prate navodi da Dan državnosti Bosne i Hercegovine nema pravno uporište. Tako se može čuti da je riječ o “neustavnom“, “nelegalnom“ ili “nepostojećem“ prazniku.

Ovaj narativ ima svoje uporište u tumačenju načina na koji se ovaj datum danas pravno tretira u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine. Naime, Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou. Danas se 25. novembar praznuje u Federaciji BiH, dok se u Republici Srpskoj i Brčko distriktu ne obilježava na isti način i redovan je radni dan. S druge strane, u RS se obilježava 21. novembar kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. 

Dvadeset i peti novembar je bio obilježavan u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini. Objavljivanjem Ukaza Predsjedništva RBiH iz marta 1995. godine proglašen je praznikom i u tadašnjoj Republici Bosni i Hercegovini. Ovaj zakon nastavio je svoje pravno postojanje u današnjoj BiH, to jeste, u skladu s principom kontinuiteta pravnih propisa, u Federaciji BiH. 

Upravo je ustavnost ovog zakona RBiH bila predmet postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Trideset poslanika/ca Narodne skupštine Republike Srpske podnijelo je 2016. godine zahtjev za ocjenu ustavnosti članova Zakona kojima se 25. novembar proglašava Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine, navodeći, između ostalog, da je riječ o diskriminatornom prazniku prema srpskom narodu, to jeste da se ovim članovima jedan konstitutivni narod nastojao isključiti. Ustavni sud BiH je zahtjev odbio kao neosnovan, zaključivši da osporene odredbe nisu u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Sud je u svojoj odluci razmatrao i istorijski kontekst 25. novembra, to jeste značaj prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Zaključeno je da ovaj datum nije povezan s događajem kojim je srpski narod na bilo koji način isključen, već da predstavlja simbol zajedničke antifašističke borbe svih naroda u Bosni i Hercegovini i njihove težnje da BiH bude ravnopravna federalna jedinica u bivšoj Jugoslaviji.

“Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se može zaključiti da je 25. novembar datum koji je vezan za historiju srpskog naroda jednako kao i hrvatskog i bošnjačkog, odnosno da ovaj datum nije povezan s događajem koji je srpski narod na bilo koji način isključio”, navedeno je, između ostalog, u pomenutoj odluci. 

Iz navedenog je, dakle, jasno da navodi o tome da je ovaj praznik “neustavan” “nelegalan” ili “nepostojeći” nemaju uporište u činjenicama. Ovim se tvrdnjama nastoji dodatno propagirati polarizujući narativ o isključenosti nekog naroda u BiH koja je, zapravo, u skladu s rezolucijom ZAVNOBIH-a, zasnovana na principima zajedništva. 

“Nastala u Daytonu“

Uz osporavanje značaja i istorijskog konteksta obilježavanja 25. novembra, u javnom se prostoru često pojavljuje i širi narativ prema kojem Bosna i Hercegovina kao država nije postojala prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tako se i ove godine mogu očekivati tvrdnje da je BiH “nastala u Daytonu”, da je stvorena “sastavljanjem entiteta” ili da predstavlja “državnu zajednicu” koju čine Republika Srpska i Federacija BiH. Ovakve tvrdnje istorijski kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine svode na njeno današnje ustavno uređenje, zanemarujući događaje koji su mu prethodili.

Ovaj narativ posebno dolazi do izražaja u novembru, kada se 25. novembar i godišnjica parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma 21. novembra predstavljaju kao dva suprotstavljena datuma. Na taj se način ističe tvrdnja da je tek Dejtonski sporazum uspostavio Bosnu i Hercegovinu kao državu.

Ipak, Bosna i Hercegovina je kao republika postojala u okviru SFRJ, a nakon raspada Jugoslavije postala je nezavisna i međunarodno priznata država, koja je, kako je istaknuto, 1992. godine primljena u članstvo Ujedinjenih nacija, zajedno s drugim državama nasljednicama bivše Jugoslavije. Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine nije stvorio novu državu, već je njime promijenjena unutrašnja struktura postojeće države.

To je izričito navedeno i u Ustavu Bosne i Hercegovine, koji je dio Dejtonskog sporazuma. U prvom članu navodi se da “Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama”.

Dejtonski sporazum, dakle, ne predstavlja dokument kojim je nastala Bosna i Hercegovina kao država, već trenutak kada je njen unutrašnji ustavni poredak uređen na način koji je i danas na snazi. 

Ustav BiH u članu 3. navodi da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske. Međutim, iz toga ne slijedi da je ona nastala “sastavljanjem” entiteta. Entiteti su dijelovi unutrašnje strukture države BiH, čiji je međunarodnopravni kontinuitet Ustavom izričito potvrđen.

Ovakvo izvrtanje odnosa između države i njenih entiteta predstavlja važan dio šireg polarizujućeg narativa. Tvrdnjama da su entiteti “napravili” BiH ili da je BiH samo “zajednica” entiteta suštinski se negira kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine. Zbog toga se tvrdnje o BiH kao “državnoj zajednici nastaloj u Daytonu” ne mogu posmatrati samo kao različito političko tumačenje. One su dio šireg narativa kojim se dovode u pitanje državnost i suverenitet Bosne i Hercegovine, a koji se posebno intenzivira uoči ovih datuma u novembru.

Uoči 25. novembra tako se ponavljaju čitavi obrasci narativa kojima se istorijski događaji i činjenice predstavljaju kroz prizmu sukoba i podjela. Od tvrdnji da je Dan državnosti praznik samo jednog naroda, preko osporavanja njegove ustavnosti do negiranja kontinuiteta državnosti BiH - zajedničko im je tumačenje da je neka grupa stanovništva isključena ili ugrožena. Takvi narativi mogu dodatno produbljivati nepovjerenje među građanima/kama i podsticati interetničke tenzije, posebno kada se šire uoči datuma koji već imaju snažan istorijski i politički značaj.

Zbog toga je važno s posebnim oprezom pristupati tvrdnjama koje se u ovom periodu pojavljuju u medijima i na društvenim mrežama. U susret obilježavanju 21. i 25. novembra, građanke i građani mogu očekivati spomenute narative u medijima u BiH i regionu. 

Prije nego što se sadržaj podijeli, korisno je provjeriti ko ga je objavio, na koje se izvore poziva i da li se navedene tvrdnje mogu potvrditi u relevantnim istorijskim i pravnim dokumentima. Prepoznavanjem obrazaca širenja dezinformacija i na njima zasnovanim manipulativnim narativima, kao i provjerom činjenica prije njihovog daljeg širenja, građani i građanke mogu smanjiti prostor za štetne sadržaje i doprinijeti stvaranju manje polarizovanog javnog prostora.

(Raskrinkavanje.ba)

Testirajte naš Chatbot