Foto: Konjica/Wikimedia Commons
Čitatelji su nam sugerisali da provjerimo tačnost navoda iz članka na portalu Nova koji je objavljen 10. maja 2024. godine pod naslovom:
Čudotvorna voćka o kojoj ne pričamo dovoljno: Oporavlja štitnu žlezdu, smanjuje holesterol i uništava ćelije tumora
U članku se navodi da sibirska aronija uživa ugled “najzdravijeg voća”. Navodi se da ovo voće stimuliše rad štitne žlijezde, sprečava nastanak kardiovaskularnih bolesti i snižava visok krvni pritisak i holesterol. Između ostalog, navodi se da su istraživanja pokazala da aronija “uništava veliki procenat” ćelija raka.
Istraživanja pokazuju da aronija ima antikancerogeno dejstvo jer uništava veliki procenat ćelija malignih tumora.
Aronija je bogata antioksidansima i stoga štiti zdrave ćelije u telu i krvnu plazmu od oksidativnog stresa, usporavajući proces starenja organizma i sprečavajući razvoj hroničnih bolesti.
Članak sa navodom da istraživanja pokazuju da aronija uništava veliki procenat ćelija malignih tumora objavljen je na još 34 portala iz regije tokom aprila i maja 2024. godine. Ovi navodi dijele se na internetu u različitim verzijama članaka još od 2013. godine.
Šta su činjenice?
Aronija (lat. Aronia Melanocarpa) je biljka koja potiče iz Sjeverne Amerike, a uzgaja se zbog bobičastih plodova tamnoljubičaste boje koji podsjećaju na borovnice. Njeni plodovi se zbog visokih nutritivnih vrijednosti prerađuju i koriste u različitim prehrambenim proizvodima.
Efekti uticaja aronije na ćelije nekih vrsta raka su ispitivani. Na primjer, kako navodi u članku američkog portala o zdravlju Healthline iz 2019. godine, nekoliko studija u laboratoriji i na životinjama pokazalo je da ekstrakti plodova aronije mogu imati učinak usporavanja rasta ćelija raka debelog crijeva ili pankreasa. Ta istraživanja rađena su 2003, 2004, 2006. i 2014. godine in vitro, odnosno na izolovanim ćelijama u laboratoriji, i na životinjama (1, 2, 3, 4). Istaknuto je da su potrebne studije i istraživanja na ljudima kako bi ovi efekti bili potvrđeni, odnosno identifikovana konkretna veza između aronije i zaštite od raka.
Tačno je da su plodovi aronije dobar izvor vlakana, vitamina C, mangana i antioksidanasa i mogu pozitivno utjecati na ukupno zdravlje čovjeka. Ali, kako pokazuju dostupni naučni radovi, potrebna su daljnja istraživanja jedinjenja aronije i njihove dobrobiti za ljudsko zdravlje kako bi se ti efekti u potpunosti istražili.
Hrana ne liječi rak
U analiziranim člancima ne navodi se eksplicitno da aronija liječi rak, ali formulacija da “uništava veliki procenat malignih ćelija” može navesti na takav zaključak, pogotovo ako se izostavi informacija da su potencijalna antikancerogena svojstva aronije ispitivana in vitro i na životinjama.
Popularne tvrdnje da neke namirnice ili pripravci od njih “liječe rak” analizirali smo nekoliko puta (1, 2, 3, 4, 5, 6). Kako je navedeno u nekim od ovih analiza, pojedinačne namirnice i hrana nisu lijek protiv malignih oboljenja. O povezanosti ishrane i raka, Američki institut za istraživanje raka ističe sljedeće:
Nijedna pojedinačna hrana ili sastojak hrane ne može vas zaštititi od raka. Ali, istraživanje pokazuje da prehrana puna raznovrsnog povrća, voća, integralnih žitarica, pasulja i druge biljne hrane pomaže u smanjenju rizika za mnoge vrste raka.
Maligna oboljenja su, nažalost, raznovrsna, a riječ “rak” obuhvata preko 200 takvih oboljenja, navodi se u članku o razumijevanju liječenja raka na stranici WebMD. Tipovi raka razlikuju se po brzini rasta, mjestu gdje se pojavljuju, stadijima bolesti i slično. Ova kompleksnost jedan je od razloga zašto ne postoji jedan lijek koji djeluje isto na sve tipove raka.
Shodno navedenom, tvrdnju da aronija uništava veliki procenat ćelija malignih tumora ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Ovakvo djelovanje aronije na ćelije nekih tipova raka ispitivano je u laboratorijama i na životinjama, u studijama koje su pokazale da ekstrakti ovog voća mogu usporiti rast ćelija raka u kontrolisanom okruženju. To, pak, ne znači da aronija ima takav efekat kod pacijenata/tica s malignim oboljenjima.
U slučaju da na portalima ili društvenim mrežama primijetite sadržaj čiju tačnost želite provjeriti, primjere takvih objava možete nam poslati putem formulara za sugestije, koji je dostupan ovdje.
(Raskrinkavanje.ba)
Napomena:
30.5.2024. godine redakcije portala Mondo (.me i .rs) su nam dostavile izmjenjene verzija oba ocijenjena članka u ovoj analizi, koji su ocijenjeni i kao ispravljeno. Ista ocjena, ispravljeno, dodata je i člancima portala Nova, Source, Radio Sarajevo.
31.5.2024. godine članak portala Srpska Cafe je tehničkom greškom naveden u analizi kao članak portala Srpska info te je greška uklonjena.
31.5.2024. redakcija portala Bosna info dostavila nam je izmijenjenu verziju prvobitno objavljenog članka koji je ocijenjen i kao ispravljeno.
5.6.2024. godine i redakcija portala Slobodna Bosna nas je obavijestila o izmjenama članka koji je ocijenjen i kao ispravljeno.