Foto: Raskrinkavanje.ba
Na Facebooku je 9. februara 2026. podijeljena objava u kojoj su najave zabrane pristupa društvenim mrežama za maloljetnike/ce u nekoliko zemalja predstavljene kao dio plana da se uvede digitalna identifikacija, a time nametne kontrola stanovništva i ograničavanje ličnih sloboda. U objavi je ovaj navodni plan upoređen s mjerama protiv pandemije Covid-19, koje su također predstavljene kao sredstvo za ograničavanje sloboda.
Uz nekoliko iznimaka, mjere protiv COVID-19 započele su istovremeno diljem svijeta 2020. godine. Trenutno doživljavamo sličan fenomen s namjerom uvođenja dobnih ograničenja na internetu, odnosno obvezne identifikacije. Kakva slučajnost! Zabrane društvenih mreža za mlade ljude uvode se posvuda odjednom. Trenutno se planira/provodi poput magije u… Australija, Austrija, Njemačka, Malezija, Španjolska, Francuska, Danska, Grčka, Norveška, Velika Britanija, Turska, Češka Republika …
U objavi je navedeno da su antipandemijske mjere postepeno pooštravane sve dok vakcinacija nije postala “obavezna ili prisilna”.
Postavlja se pitanje: kamo će to dovesti? Logičan sljedeći korak bio bi obvezno uvođenje digitalnih identifikacijskih dokumenata. Ako želite čitati ili objavljivati na Facebooku, Instagramu, Telegramu, Twitteru, TikToku ili bilo gdje drugdje, morali biste se identificirati. Naravno, to bi bilo samo kako biste dokazali da ste stariji od 14, 15 ili 16 godina. Ono što bi potom moglo uslijediti, ekvivalentno obveznom cijepljenju, jest uvođenje CO2 proračuna, digitalnog programabilnog novca središnje banke i gradova od 15 minuta. Za svaki od njih potreban je digitalni ID.
Foto: Screenshot/Facebook
Objava je do vremena pisanja ove analize imala više od tri stotine reakcija, 68 komentara i podijeljena je 166 puta.
Šta su činjenice?
Nekoliko država razmatra uvođenje ograničenja za pristup društvenim mrežama za maloljetnike/ce. Neke su usvojile zakone o ovoj problematici, neke imaju prijedloge zakona ili regulatorne smjernice, a neke ažuriraju postojeća pravila.
Ali ovakve se mjere ne provode s ciljem uvođenja neke digitalne identifikacije za sve ljude niti se radi o nekom koordinisanom pokušaju ograničavanja ličnih sloboda.
Povećana zabrinutost za mentalno zdravlje djece zbog prekomjerne upotrebe društvenih mreža, izloženost nasilnom i seksualno neprimjerenom sadržaju, kao i prikupljanje ličnih podataka maloljetnika/ca, povod je za razmatranje ovakvih mjera. Naprimjer, Evropska komisija (EK) je početkom februara 2026. preliminarno utvrdila da društvena mreža TikTok krši Akt o digitalnim uslugama (DSA) zbog svog dizajna, koji potiče ovisnost.
“Naprimjer, stalnim ‘nagrađivanjem’ korisnika/ca novim sadržajem, određene dizajnerske funkcije TikToka potiču potrebu za neprekidnim skrolanjem i dovode mozak korisnika u ‘autopilot režim’. Naučna istraživanja pokazuju da to može dovesti do kompulzivnog ponašanja i smanjene samokontrole. Osim toga, TikTok je u svojoj procjeni zanemario važne pokazatelje kompulzivne upotrebe aplikacije, poput vremena koje maloljetnici provode na TikToku tokom noći, učestalosti otvaranja aplikacije i drugih potencijalnih indikatora”, navedeno je u saopštenju EK-a.
Australija je 2024. godine donijela amandman o usvajanju Zakona o zabrani društvenih mreža mlađima od 16 godina, a njegova primjena zvanično je započela 10. decembra 2025. godine. Kao razlog za ovu mjeru navela je zaštitu djece mlađe od 16 godina od pritisaka i rizika na društvenim mrežama. Kako navodi, platforme ih mogu poticati da predugo provode vrijeme pred ekranom i izlažu ih negativnom, uznemirujućem ili manipulativnom sadržaju, što može uticati na njihovo zdravlje, san i koncentraciju.
Kako bi se utvrdilo ko su korisnici/e društvenih mreža s dobnom restrikcijom u Australiji, svaki/a korisnik/ca, bez obzira na dob, proći će neku vrstu provjere dobi, poznatu kao “age assurance”.
Foto: Screenshot
Kako je pojašnjeno na zvaničnoj stranici, neke metode provjere dobi su brze i odvijaju se u pozadini. One koriste postojeće informacije, poput datuma kreiranja naloga, kako bi prepoznale potencijalne korisnike/ce koji/e podliježu dobnom ograničenju, bez potrebe da korisnik/ca dostavlja dodatne podatke.
Foto: Screenshot
Druge metode mogu biti zahtjevnije i tražiti od korisnika/ce da dostavi dodatne lične podatke. Naprimjer, korisnik/ca može biti zamoljen/a da napravi selfie fotografiju, prijavi se na drugi online servis ili fotografiše lični dokument koji je izdala država. Ne postoji propisana obaveza koju tačno metodu provjere starosti platforme moraju koristiti. Platforme s dobnom restrikcijom mogu ponuditi opcije za provjere dobi.
Naglašeno je da Zakon o SMMA (eng. Social Media Minimum Age, minimalna dob za pristup društvenim mrežama), kako ga nazivaju, izričito zabranjuje platformama da obavežu Australce da koriste državni identifikacioni dokument, uključujući digitalnu identifikaciju, kako bi dokazali svoju dob online.
“Platforme mogu ponuditi dostavljanje državnog identifikacionog dokumenta kao jednu od opcija u okviru višeslojnog pristupa, ali uvijek moraju osigurati i razumnu alternativu koja ne zahtijeva davanje takvog dokumenta”, navedeno je.
Premijer Španije Pedro Sánchez najavio je 3. februara ove godine da će i ova zemlja zabraniti pristup digitalnim platformama djeci mlađoj od 16 godina, kazavši da je riječ o ključnim trenucima za buduće generacije, jer se mora “uspostaviti kontrola nad digitalnim upravljanjem i društvenim mrežama kako bi one postale zdravo i demokratsko okruženje”.
Početkom godine saopćeno je da i Austrija razmatra zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 14 godina, što je potvrdio državni sekretar za digitalna pitanja Alexander Proll, a prenijela agencija Anadolija.
Francuski list Le Monde objavio je 2. januara ove godine da Francuska razmatra zabranu korištenja društvenih mreža za osobe mlađe od 15 godina, a kao razlog je naveo opasnosti od izloženosti određenom sadržaju, zavisnost koju potiču algoritmi i rizik od cyberbullyinga.
Norveška vlada je na svojoj službenoj stranici objavila planove da postavi minimalnu starosnu granicu za korištenje društvenih mreža te radi na zakonskom prijedlogu o tome.
“Norveška vlada poduzima odlučne korake kako bi zaštitila djecu na internetu predstavljanjem prijedloga za javnu raspravu o novom zakonu, koji bi zabranio društvenim mrežama da nude svoje usluge djeci mlađoj od 15 godina”, istaknuto je na stranici Vlade u junu 2025. godine.
Češka razmatra zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina, a kao razlog navodi štetne efekte online platformi na mlade, prenijela je agencija Anadolija 10. februara ove godine.
Velika Britanija je ranije usvojila zakon koji štiti osobe mlađe od 18 godina od štetnog sadržaja koji ne bi smjeli vidjeti. To uključuje pornografiju, samopovređivanje, samoubistvo, govor mržnje i nasilje, istaknuto je na stranici Vlade.
Kada je riječ o Turskoj, zakon je u faci nacrta, objavio je list Daily Sabah.
“Sigurniji digitalni svijet već je neko vrijeme na agendi turske vlade. Sada zakonodavci žele to i sprovesti putem niza mjera. Nacrt zakona, koji će biti otvoren za raspravu u Parlamentu u narednim danima, predlaže ograničavanje pristupa društvenim mrežama osobama mlađim od 15 godina, uvođenje alata za roditeljski nadzor na digitalnim platformama i sistem provjere starosti”, navodi se.
Teorije zavjere o antipandemijskim mjerama
Neutemeljeno vjerovanje da pandemija Covid-19 nije bila javnozdravstvena kriza, nego paravan za nametanje ograničenja i kontrolu stanovništva, bilo je rašireno za vrijeme pandemije, a nije rijetko ni danas na društvenim mrežama. O ovakvim teorijama zavjere Raskrinkavanje je pisalo ranije (1, 2).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od početka pandemije do danas prijavljeno je više od sedam miliona smrti od bolesti Covid-19.
Foto: Screenshot/SZO
Iako su zvanične informacije lako dostupne, vjerovanje da je pandemija bila izgovor za ograničavanje kretanja i nametanje vakcinacije i dalje se “dokazuje” novim primjerima. Današnji napori nekih vlada da ograniče pristup društvenim mrežama maloljetnicima/ama porede se s antipandemijskim mjerama. Ova su ograničenja navodno samo uvod u nametanje digitalne identifikacije, restrikcija kretanja u takozvanim 15-minutnim gradovima i slično.
Digitalni ID, to jeste digitalna identifikacija, u kontekstu teorija zavjere predstavlja se kao nešto što “elite” nameću ljudima kao obavezu, a što je zapravo alat putem kojeg će biti kontrolisani. Vakcinacija protiv Covid-19 u ovakvim je narativima bila sredstvo za uvođenje takve vrste kontrole, putem certifikata o imunizaciji koji su svojevremeno bili potrebni za putovanja i pristup nekim uslugama (1).
S druge strane, bizarna teorija zavjere o tzv. 15-minutnim gradovima počiva na vjerovanju da se radi o “tajnom planu vlada da zatvore stanovnike/ce i da im ograniče kretanje”. Istina je da osnovne ideje na kojima počiva urbanistički koncept “15-minutnih gradova” proizlaze iz historijskog koncepta po kojem su dizajnirani gradovi prije pojave automobila. Koncept koji polazi od pretpostavke da svakodnevne destinacije poput škola, prodavnica i kancelarija budu udaljene na nekoliko minuta hoda ili vožnje biciklom počeo je razvijati profesor Carlos Moreno na Univerzitetu Sorbona u Parizu 2016. godine. Njegov cilj bio je da preispita tradicionalni pristup koji je fokusiran na automobile i zamijeni ga sistemom koji je fokusiran na blizinu i dostupnost osnovnih životnih potrepština (1).
Kada je u pitanju širenje neutemeljenih tvrdnji o prisilnom uvođenju digitalnog novca, one se uklapaju u širu teoriju zavjere o “Novom svjetskom poretku”, po kojoj elite nastoje nametnuti globalnu dominaciju i kontrolu nad stanovništvom uz oduzimanje ličnih prava i sloboda. Uprkos učestalim tvrdnjama o takvim zavjerama, do sada nije predstavljen nijedan vjerodostojan dokaz koji bi ih potvrdio (1, 2, 3).
Shodno navedenom, tvrdnju da je uvođenje ograničenja pristupa društvenim mrežama za maloljetnike/ce u mnogim državama paravan za nametanje digitalne identifikacije, koja je zapravo sredstvo za ograničavanje sloboda, ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Azra Delmanović Avdić, Raskrinkavanje.ba)