Rasvjetljavanje: Korištenje izmanipulisanih fotografija u predizborne svrhe

Ova analiza je označena kao: Analize Razabiranje

Fotošopirane ili manipulativno predstavljene fotografije političara/ki često kruže na društvenim mrežama uoči izbora.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Uoči Opštih izbora 2022. godine objavljujemo serijal “Rasvjetljavanje”, posvećen različitim medijskim fenomenima koji obično prate predizbornu kampanju. Fokusiramo se na pojave koje sadrže elemente dezinformacija ili drugih oblika manipulacija kojima se nastoji uticati na javnost i birače/ice, a koje smo već imali/e priliku vidjeti u prethodnim izbornim ciklusima. Sve analize iz ovog serijala možete pročitati na ovom linku.

U ovoj analizi govorit ćemo o korištenju izmanipulisanih fotografija za obračun s političkim protivnicima/ama.


Kako se manipuliše fotografijama?

Društvene mreže su pogodno tlo za širenje dezinformativnog i manipulativnog sadržaja, uključujući fotomontaže i izmanipulisane snimke.

U predizbornom periodu izmanipulisani i/ili manipulatvno predstavljeni vizualni sadržaj često služi kao sredstvo obračuna s političkim protivnicima/ama. Zbog lakoće kojom se njima manipuliše, fotografije su popularno sredstvo putem kojeg se javnost dovodi u zabludu. Može biti riječ o fotošopiranim fotografijama, ali i fotografijama koje su autentične i namjerno prikazane na pogrešan način ili izvan konteksta.


Kako to izgleda u praksi?

Kako je Raskrinkavanje pisalo i ranije, političari/ke su česta meta ove vrste manipulacije.

U analizi od 27.5.2020. godine pisali smo o fotografiji navodne članske knjižice predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koja je “dokazivala” da je bio u Savezu komunista Jugoslavije. Fotografija je kružila na društvenim mrežama i u medijima. Knjižica je bila rezultat fotošopa – Čović nikada nije bio član Saveza komunista Jugoslavije.

Foto: Screenshot/ Facebook

Osim fotošopiranih fotografija, predmet manipulacije su i autentične fotografije, tendenciozno predstavljene na pogrešan način. Kako se navodi u analizi Raskrinkavanja od 26.11.2018. godine, pojedini su mediji te godine tvrdili da se na fotografiji iz 2006. vidi član Predsjedništva BiH Željko Komšić dok “uči hatmu za duše šehida”. Portali su Komšića optužili da se lažno predstavlja kao Hrvat i agnostik. Na fotografiji, pak, nije bio Komšić, već bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Hasan Muratović. 

Foto: Screenshot/ Facebook

Plasiranje izmanipulisanog sadržaja može imati značajne posljedice u predizbornom periodu.

Krajem juna ove godine pisali smo o objavama na Facebooku u kojima su korištene fotošopirane fotografije da bi se stranka Narod i Pravda (NiP) prikazala u negativnom svjetlu. Na jednoj od ovih fotografije vidi se lider ove stranke Elmedin Konaković s kravatom u bojama LGBT zastave. U ovim homofobnim objavama tvrdilo se da Konkaković kreće u predizbornu kampanju podržavajući treću Bh. povorku ponosa i prava LGBT zajednice. Impliciralo se da je upravo to razlog zbog kojeg NiP ne treba dobiti podršku glasača/ica na izborima.

Foto: Screenshot/Facebook

Za vrijeme trajanja zvanične predizborne kampanje mogu se uočiti mnogobrojne manipulacije predizbornim plakatima kandidata/kinja za izbore. Uoči Lokalnih izbora 2020. godine Raskrinkavanje je u analizi koju možete pročitati ovdje navelo nekoliko primjera fotošopiranih predizbornih plakata koji su se na društvenim mrežama, ali i u pojedinim medijima, predstavljali kao autentični. Na ovaj se način kandidati/kinje, kao i stranke ispred kojih se kandiduju, nastoje ismijati i obezvrijediti.

I u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji, na društvenim mrežama se mogu vidjeti slični primjeri.

U samo 48 sati nakon zvaničnog početka predizborne kampanje fotošopirani predizborni plakat federalnog ministra poljoprivrede Šemsudina Dedića postao je viralan na društvenim mrežama.

Foto: Screenshot/Facebook

Lažni predizborni plakat bh. starlete Senade Nurkić, poznate i kao Maca Diskrecija, kruži na društvenim mrežama i ove, kao i prethodnih godina, navodeći korisnike/ce na zaključak da se Nurkić kandiduje ispred Stranke demokratske akcije (SDA).


Kako i kome prijaviti ovakve primjere?

U nadolazećim sedmicama može se pretpostaviti da će slični vidovi manipulacija biti sve učestaliji na društvenim mrežama i u medijima. O takvim primjerima imat ćete priliku čitati u našoj rubrici “Razabiranje”.

Ukoliko sumnjate u autentičnost fotografija u vezi s izbornim kandidatima/kinjama i političkim partijama, prijavite nam ih putem formulara za prijavu članka, kojeg možete pronaći na linku ovdje.

Također, ako uočite takav sadržaj na televiziji ili radiju, možete ga prijaviti Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK). Ukoliko je sporni sadržaj objavljen u štampanim ili online medijima, možete ga prijaviti Vijeću za štampu BiH. Više detalja o tome kako prijaviti sadržaj možete pronaći na web stranici Medijska pismenost ovdje i ovdje.

(Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Nerma Šehović Objavljeno: 22. 09. 2022 | Zadnji put osvježeno: prije 5 dana

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Nove lažne nagradne igre lažnih Bingo Facebook stranica

Nekoliko Facebook stranica koje oponašaju vizuelni identitet trgovačkog lan...

Lažna vijest
Lažna vijest
Organizacija RAND nije kreirala izvještaj u kom se “planiraju rat i energetska kriza”

Portal Epoha u svom članku tvrdi da je organizacija RAND Corporation autor...

Lažna vijest
Analiza
Kako portali zloupotrebljavaju Istinomjer za političku promociju i diskreditaciju

Fact-checking portal Istinomjer čest je izvor vijesti za bh. portale. Ipak,...

Razabiranje
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me