Foto: Raskrinkavanje.ba
Od čitatelja smo dobili pitanje o autentičnosti videosnimka koji je objavljen na platformi X 23. septembra 2025. godine. Na snimku se vidi osoba u bijelom zaštitnom odijelu i s maskom na licu kako boji banane i paradajz u žuto i crveno na pokretnoj traci. U objavi se implicira da je voće i povrće u prodaji umjetno obojeno i nezdravo.
Foto: Screenshot/X
Foto: Screenshot
Objava je do vremena pisanja ove analize imala 117.400 pregleda i nešto više od 500 interakcija.
Sličan snimak objavljen je na još jednom X nalogu 26. septembra 2025. godine, uz pitanje: “Šta jedemo?” I na tom snimku osoba u bijelom zaštitnom odijelu “boji” banane i drugo voće na pokretnoj traci.
Foto: Screenshot/X
Ova objava je do vremena pisanja analize ostvarila nešto manje od 360.000 pregleda i 400 interakcija.
Izmišljeno farbanje voća
Obrnute Google pretrage kadrova iz oba snimka pokazuju da su se dijelili na različitim jezicima i različitim platformama u proteklom periodu (1, 2). Korisnici/e Facebooka kod nas dijelili/e su snimak sa stranice na arapskom jeziku, na kojoj je objavljen uz opis o “opasnom voću” (1). Snimak se dijelio i uz opis na engleskom jeziku o “farbanju umjetnih banana raspršivačem”.
Ukoliko se pažljivije pogledaju, može se vidjeti više detalja koji upućuju na zaključak da nisu autentični, odnosno da su deepfake snimci nastali upotrebom vještačke inteligencije (AI). Takvi snimci napravljeni su tako da izgledaju kao da prikazuju stvarne situacije.
U prvom snimku, već u trećoj sekundi, neke su banane na pokretnoj traci žute prije prskanja bojom. Boja “obojenih” banana na traci suviše je ujednačena, iako se raspršivanje boje vrši ručno. U šestoj sekundi snimka vidi se da paradajz ne pada na kraju pokretne trake, nego “nestaje” u zaštitnom odijelu osobe. I u ovim je kadrovima boja koja se raspršuje po paradajzu upadljivo ujednačena.
Foto: Screenshot/X
I kadrovi iz drugog snimka upućuju na to da je nastao upotrebom vještačke inteligencije. Ukoliko se pogleda pažljivije, može se vidjeti da se boja raspršuje previše ujednačeno, bez “prelaza” koji bi bili uobičajeni tokom takvog postupka.
Foto: Screenshot
Osim uočavanja vizuelnih nelogičnosti koje upućuju na upotrebu vještačke inteligencije, ovakvi snimci mogu se analizirati i nekim od mnogih alata na internetu. Naprimjer, online alat Tencent Zhuque AI, koji detektuje upotrebu vještačke inteligencije u grafičkim i tekstualnim sadržajima, pokazuje da je vjerovatnoća upotrebe u drugom snimku 97,4%.
Foto: Screenshot
Objave u kojima se analizirani videosnimci dijele kao “dokaz” o opasnosti hrane u prodaji raspiruju strah od hrane iz masovne produkcije. Ovakve objave nemaju drugu svrhu osim da privuku interakcije.
Raskrinkavanje se i ranije bavilo sličnim netačnim tvrdnjama u kojima su neke svakodnevne namirnice predstavljane kao opasne po zdravlje. U analizi iz avgusta 2025. godine pisali smo o objavama na društvenim mrežama u kojima se netačno tvrdilo da se kod nas može kupiti samo so s “otrovnim jedinjenjem cijanida”. U analizi iz 2023. godine pisali smo o netačnim navodima da naljepnice na voću i povrću s kodom koji počinje brojem 8 označavaju genetski modifikovane namirnice. Iste godine analizirali smo i objave sa snimkom paradajza koji “pliva” u slanoj vodi, uz netačne navode da genetski modifikovan paradajz sadrži “gen ribe”.
U analizi iz 2024. bavili smo se snimcima na društvenim mrežama koji su se dijelili kao “dokaz” da supermarket prodaje vještačko voće.
Sigurnost i ispravnost hrane važni su za balansiranu ishranu, koja igra veliku ulogu u očuvanju zdravlja. Voće i povrće u svakodnevnoj ishrani važan je element dobrog zdravlja. Validna i pravovremena upozorenja o sigurnosti hrane mogu spriječiti mnoge probleme, ali izmišljena upozorenja iz analiziranih objava to nisu.
Shodno činjenicama, analizirane objave u kojima su podijeljeni AI snimci farbanja voća kao “dokaz” da se takvo voće prodaje ili preporučuje dobijaju ocjene lažna vijest i teorija zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)