Raskrinkavanje.ba

2021. u retrospektivi: Prijetnje, pritisci i dezinformacije

U godini iza nas, Raskrinkavanje se suočilo sa različitim dezinformacija kojima je osporavan naš rad. U ovoj analizi donosimo vam pregled prijetnji i uznemiravanja kojima smo bili izloženi/e, kao i netačnosti iznesenih o našem radu, koje su bile prisutne u javnoj sferi u 2021.

U 2021. godini, Raskrinkavanje i druge fact-checking platforme iz zemalja regije suočili su se s brojnim dezinformacijama o vakcinama protiv Covid-19, ali i sa sve učestalijim napadima i pritiscima na same redakcije.

Osim toga, u javnom prostoru su se pojavljivale i dezinformacije o našem radu. U ovoj analizi osvrnuli smo se na primjere ovakvih slučajeva u protekloj godini te na detalje o tome ko nam je sve prijetio zbog posla kojim se bavimo. 

Neke od najčešćih dezinformacija bile su vezane za naš rad u segmentu ocjene tačnosti sadržaja na društvenoj mreži Facebook, kao i za metodologiju na osnovu koje radimo.

U publikaciji “Društvene mreže i novinarstvo u Bosni i Hercegovini”, koju je izdalo Vijeće za štampu u BiH u februaru 2021. godine, na 6. stranici je opisan rad Raskrinkavanja sa osvrtom na Facebookov nezavisni program provjere činjenica (Third-Party Fact-Checking Program). 

Netačno je navedeno da je “nakon pokretanja ovog programa provjere činjenica u BiH Raskrinkavanje objavilo popis medija koji redovno objavljuju 'lažne vijesti', kao i onih koji objavljuju izvještaje upitne istinitosti. Na crvenoj listi su Žena portal, Alo, Istinom protiv laži, Krvavi Balkan i drugi”. 

Činjenica je da Raskrinkavanje ima “crvenu” i “žutu” listu medija, koja nije vezana za Facebookov program, i one postoje od kada je platforma Raskrinkavanje počela sa radom – od 2017. godine. Ne radi se ni o kakvom popisu – liste se automatski generišu na osnovu ocjena u analizama. Kada se medij jednom nađe na “crvenoj” listi, sa nje će biti skinut ako ne dobije nijednu novu ocjenu "Lažna vijest" ili "Prenošenje lažne vijesti" za neki svoj medijski izvještaj u roku od tri mjeseca nakon zadnje takve ocjene, tj. ukoliko u periodu od tri mjeseca ne objavi nijednu lažnu vijest. U slučaju da je medij objavio ispravku lažne vijesti prema standardima propisanim u metodologiji, skida se sa liste.

Kada se medij nađe na “žutoj” listi, sa nje će biti skinut ako u roku od tri mjeseca nakon zadnje ocjene ne dobije nijednu novu ocjenu iz metodologije (osim ocjena "Lažna vijest", "Greška" ili "Satira") za neki svoj medijski izvještaj. Svi mediji čiji su sadržaji ocijenjeni na Raskrinkavanju trajno zadržavaju svoje “profile” na platformi, bez obzira na to da li se u datom trenutku nalaze na jednoj od navedene dvije liste. Profil medija, pored pregleda ocjena koje su dodijeljene objavljenim tvrdnjama i članaka koji su ocijenjeni, sadrži i sve relevantne dostupne podatke, kao što su adresa portala (URL), podaci o drugim povezanim platformama (časopisi, radio i televizijski kanali i sl.), podaci o vlasništvu i registraciji, impressum, vrijeme otkada je aktivan i sl.

Raskrinkavanje je u analizi objavljenoj 5.2.2021. godine ustanovilo niz netačnosti u vezi sa pandemijom Covid-19, u kolumni objavljenoj na portalu Beta. 

Ubrzo po objavi analize, autor kolumne tražio je od Raskrinkavanja da objavi demanti. Napomena o tom zahtjevu dodata je u našu analizu, sa linkom na kojem je dostupan demanti. 

U istoj napomeni, Raskrinkavanje je istaklo da se u samom demantiju na više mjesta iznose ili impliciraju činjenično netačne tvrdnje, te da su neke od njih i analizirane.

Krajem februara, tačnije 28.2.2021. godine, generalna sekretarica Udruženja BH novinari Borka Rudić je u javnoj objavi na svom Facebook profilu navela da je objavljivanje demantija u izvornom obliku jedno od pravila novinarske etike te se zapitala “od kuda ovim stručnjacima iz #Raskrinkavanje (a i drugima) odluka, uporište, znanje... da seciraju demanti i onda ga još komentarišu dio po dio ⁉️  prije integralnog objavljivanja”.

Link na demanti analize je, dakle, objavljen u napomeni analize. Raskrinkavanje je, kao platforma za fact-checking, odlučila da se osvrne i na netačne navode tog demantija, smatrajući da bi objava samog demantija u cijelosti, uključujući i netačne činjenične navode u njemu, bila suprotna principima na kojima rad Raskrinkavanja počiva.

Na portalu Poskok je 30. marta 2021. godine objavljen članak (1) u kojem se Raskrinkavanje naziva “islamističkim portalom” te se optužuje urednik Darko Brkan da piše pod pseudonimom naše novinarke Marije Ćosić. 

Povod ovog članka je analiza netačnih tvrdnji u člancima nekoliko medija o tome su zastave “Armije BiH izvješene uoči pokopa hrvatskih logoraša” u Bugojnu.

Podcast BURA je 1. aprila 2021. godine ugostio Željku Markić, poduzetnicu iz Hrvatske, koja je urednica portala Narod (.hr) i kako kaže za sebe – ”društvena aktivistkinja”. 

U ovom podcastu, Markotić je iznijela niz optužbi na račun Raskrinkavanja i našeg partnerskog portala Faktograf iz Hrvatske, nazivajući naš rad uticajem na medije, uz opaske voditelja da je riječ o nelegitimnom uticaju. Markić je tvrdila da smo “de facto organizacije za cenzuru” koje žele ciljano otežati rad nekim medijima.

Platforma Raskrinkavanje se u svom radu vodi jasno definisanom metodologijom, koja je javno dostupna na našoj stranici. Cilj našeg rada je ukazivanje na medijsko dezinformisanje i u tome se koristimo striktno definisanim načinom ocjenjivanja tačnosti činjeničnih tvrdnji u medijskim sadržajima i na društvenim mrežama i definisanim korištenjem izvora za istraživanje. 

Naš posao je utvrđivanje činjenične tačnosti informacija u javnom prostoru. To nije isto što i cenzura, to jest zabrana objavljivanja nekog sadržaja. Navodi o otežavanju rada medija su također neutemeljeni. Na temelju analiza koje Raskrinkavanje objavi i u kojima se utvrde netačnosti određene objave, Facebook odlučuje o dosegu takvih objava. Ta odluka nije naša niti Raskrinkavanje uopšte može da odlučuje o djelovanju ove društvene mreže.

Evelin Trako, izvršni urednik portala Dnevni avaz, prijetio je u telefonskom razgovoru 10. juna 2021. godine novinarima/kama redakcije Raskrinkavanje da će ih “raznijeti”. Trako je putem poruka na Facebooku kontaktirao novinarku Raskrinkavanja, nezadovoljan analizom u kojoj je, između ostalih, provjeravana i tačnost vijesti koju je objavio Avaz. 

Nakon što je Raskrinkavanje objavilo tekst o prijetnjama tadašnjeg urednika Avaza, on se oglasio u članku objavljenom 10.6.2021, gdje je ponovio navode o selektivnom pristupu Raskrinkavanja i uništavanju medija, optužujući nas za paušalne i neutemeljene ocjene.

Umjesto izvinjenja i jasnog očitovanja o tome šta će poduzeti da ovakvo ponašanje sankcioniraju i spriječe njegovo ponavljanje, Dnevni avaz je izrazio bezrezervnu podršku osobi koja je prijetila da će “raznijeti” redakciju Raskrinkavanja.

U junu iste godine, Hayat je objavio članak u kojem predstavnici/e nekoliko medijskih kuća u BiH optužuju Raskrinkavanje za neprofesionalan rad, tvrdeći da nije poznata metodologija na osnovu koje Raskrinkavanje radi, da biramo “manje medije” i napadamo Nezavisne novine, kao i da tekstovi medija nakon naših analiza budu “blokirani” na Facebooku. U članku se navodi da je Raskrinkavanje cenzor 21. vijeka.

Kako smo već objasnili, provjera tačnosti tvrdnji nije cenzura niti Raskrinkavanje može da “blokira” bilo kakav sadržaj na društvenoj mreži Facebook. Odluke o tome šta se poduzima sa objavama na ovoj društvenoj mreži nakon što Raskrinkavanje ocijeni da su netačne donosi isključivo Facebook.

Ni optužbe da Raskrinkavanje bilo koga napada ili da “bira” medije čiju tačnost sadržaja ocjenjuje nemaju utemeljenje u činjenicama.

U metodologiji, koja je dostupna na našem sajtu i nije “nepoznata”, objašnjeno je kojim se sve principima vodimo prilikom ocjene tačnosti nekog sadržaja. Također je i definisano na koji se način dodjeljuju različite ocjene.

članku novinarke Vanje Stokić za sarajevski Mediacentar iz avgusta 2021. godine, predstavnici/e medija su iznijeli/e niz opaski na račun rada Raskrinkavanja

Od tvrdnji kako se Raskrinkavanje, preko saradnje sa Facebookom, “miješa” u novinarstvo do optužbi za selektivnost i nerazlikovanje greške od lažne vijesti. Kako smo i naveli u prethodnim primjerima, riječ je o netačnim navodima, a to smo imali i priliku pojasniti u samom članku novinarke Stokić.

„S obzirom da se u našoj bazi nalazi preko 14.000 članaka objavljenih u preko 2.200 ocijenjenih medija, mislimo da bilo kakva paranoja ili tvrdnja da neke medije ne ocjenjujemo ne stoji“, izjavila je u pomenutom članku Elma Murić, članica uredničkog kolegija.

U avgustu je portal Poskok ponovo pisao o Raskrinkavanju. U ovom članku, novinari/ke Raskrinkavanja nazivaju se “medijskim nacional šovinistima” i “bijednim plaćenicima”, uz ponovno prozivanje urednika Brkana.

U avgustu 2021. godine, i Semir Osmanagić je u videosnimku na svom YouTube kanalu Bosnian PyramidsTV, naslova “Raskrinkavanje Raskrinkavanja”, iznio niz optužbi na naš rad. Najveću pažnju posvetio je Mariji Ćosić, novinarki Raskrinkavanja, koju naziva “internicom bez dana iskustva” i optužuje je da “etiketira” nobelovce i akademike. 

U ovom videosnimku, u trajanju od 52 minute, Osmanagić govori o analizi u kojoj je Raskrinkavanje ocijenilo netačnim njegove implikacije da su “talasi” širenja Covid-19 zaraze planirani. Ono što on naziva “etiketiranjem nobelovaca” je analiza u kojoj je Raskrinkavanje ustanovilo netačnosti u izjavama Luca Montagniera o pandemiji Covid-19 (1).

U videosnimku su prikazane i fotografije za koje Osmanagić netačno tvrdi da je na njima Marija Ćosić, uz opaske da je ona “mobitel stručnjak”, kako bi se na taj način diskreditovala njena profesionalnost. 

Početkom decembra 2021. godine, Mirnes Ajanović, advokat i političar iz BiH, poslao je opomenu pred tužbu protiv Raskrinkavanja u ime portala Dosije. Ovaj portal je objavio članak na osnovu saopštenja kojeg je napisao Ajanović. Razlog opomene je, kako je i navedeno, što Ajanović našu analizu ovog članka smatra klevetom, a rad Raskrinkavanja “nezakonitim”. 

Raskrinkavanje je u analizi objavljenoj 2.12.2021. godine ustanovilo da je na portalu Dosije objavljen članak u čijem se naslovu netačno tvrdi da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) potvrdila osnove krivičnih prijava koje je advokat Mirnes Ajanović podnio protiv članova Vlade Federacije BiH, Vlade Tuzlanskog Kantona i Vlade Kantona Sarajeva.

Na adresu Raskrinkavanja je 20.12.2021. stigla još jedna opomena pred tužbu – ovoga puta od portala BiH News. U članku o opomeni pred tužbu, Raskrinkavanje se naziva plaćeničkim fact-checkerskim portalom u službi globalne elite.

Bosanska stranka (BOSS) je 30.12.2021. godine objavila saopštenje za javnost u kojem se navodi kako su Federalnom tužilaštvu FBiH podnesene krivične prijave protiv Udruženja građana “Zašto ne“ i članova/ica Raskrinkavanja i Istinomjera. 

U saopštenju se navodi da su krivične prijave podnesene “protiv vlasnika, urednika i navodnih istraživača i tzv. fact-checkera iz portala Istinomjer.ba i Raskrinkavanje.ba, koji već mjesecima oduzimaju pravnim i fizičkim licima i medijima ustavno pravo na slobodu izražavanja kroz društvene platforme”.

U istom se saopštenju navodi i da je podnesena krivična prijava protiv našeg partnerskog portala Faktograf iz Hrvatske.

Novinari/ke redakcije Raskrinkavanja su u decembru prozivani i u članku anonimnog portala I1 INFO. Raskrinkavanje se optužuje za “brisanje Facebook objava”, kao i za mogućnost da bilo koju objavu na Facebooku označe lažnom. I u ovom slučaju se radi o netačnom tumačenju onoga što Raskrinkavanje radi kroz Facebookov nezavisni program provjere činjenica (Third-Party Fact-Checking Program). 

Ponovićemo još jednom da na osnovu analiza u kojima Raskrinkavanje utvrdi netačnost tvrdnji u pojednimim objavama Facebook može poduzeti korake da bi se smanjila vidljivost takvih objava. Ove objave sadrže oznaku kojom je istaknuto da su prošle provjeru tačnosti, ali one se ne brišu.

Članak portala I1 INFONa napisan je na osnovu statusa na Facebook stranici Dean Deki RS (Деан Деки РС). Uz status su objavljene i dvije fotografije: na jednoj je urednica Raskrinkavanja Tijana Cvjetićanin, a za drugu je netačno navedeno da je na njoj Marija Ćosić, novinarka naše redakcije.

Ove reakcije su uslijedile nakon analize u kojoj je Raskrinkavanje ustanovilo niz netačnosti u objavi sa stranice Dean Deki RS - Official, u kojoj je navedeno da je Sebastian Kurz odstupio sa mjesta kancelara Austrije jer je odbio “da učestvuje u medicinskom aparthejdu”, kako je opisano uvođenje antipandemijskih mjera. Bivši predsjednik Austrijske narodne partije (ÖVP) Kurz podnio je ostavku na mjesto austrijskog kancelara 9. oktobra 2021. godine. Razlog ostavke bila je istraga o njegovoj umiješanosti u koruptivne radnje, kao i o umiješanosti njemu bliskih ljudi u partiji, čiji je bio predsjednik.

Društvene mreže

Jasmin Mulahusić, simpatizer Stranke demokratske akcije (SDA), na svojih nekoliko Facebook profila nazivao je članove/ice redakcije Raskrinkavanje izdajnicima i plaćenicima. 

Urednicu Raskrinkavanja Tijanu Cvjetićanin optužio je da anatemiše Bošnjake, i to nakon što je njena porodica “pred rat pobjegla u Sarajevo”, pa se ona ipak vratila. Riječ je o sasvim netačnim navodima. 

Na sličan način, Mulahusić je optuživao i Darka Brkana, urednika Raskrinkavanja, za favorizovanje političara i zloupotrebljavanje pozicije. 

U komentarima na jednu od ovih objava zabilježene su prijetnje nasiljem uredniku Raskrinkavanja Darku Brkanu.


Mila Alečković, poznata teoretičarka zavjere, objavljivala je fotografije novinara Raskrinkavanja Mladena Lakića na svom Twitter profilu u junu 2021. godine, nakon provjere tačnosti brojnih tvrdnji koje je iznosila u različitim javnim nastupima, nazivajući ga iluminatom, uz opaske o njegovom obrazovanju.

Osim primjera koje smo već naveli, Raskrinkavanje skoro svakodnevno dobija niz različitih uvreda u kojima se članovi/ice naše redakcije nazivaju “kovid idiotima”, “špijunima” i slično. Uz uvrede, česte se i prijetnje.

Najveći broj takvih poruka dobijamo u prijemnom sandučetu naše Facebook stranice, u komentarima ispod objava naših analiza, ali i putem e-maila.

 

 

Regija

Tokom 2021. godine, i naši partnerski portali iz regije suočavali su se sa raznim prijetnjama, optužbama na račun rada i tužbama.

KRIK - Mreža za istraživanje kriminala i korupcije objavila je 8.12.2021. da je ova redakcija zatrpana nizom tužbi koje su, kako tvrde, protiv novinara/ki podnijeli ljudi iz vlasti u Srbiji ili ljudi bliski njima. Ukupna vrijednost postupaka je 90 miliona dinara (nešto više od 1,5 miliona KM), a u jednom slučaju se čak traži i zatvorska kazna za novinarke. Pod okriljem KRIK-a djeluje naša partnerska redakcija Raskrikavanje. Kurir, tabloid iz Adria-Media grupacije, tužio je Raskrikavanje zbog, kako se navodi, nelojalne konkurencije i narušavanja ugleda.

Faktograf, naš partnerski portal iz Hrvatske, objavio je 14.12.2021. da se njihova stranica nalazi pod hakerskim napadom. Do napada je došlo nakon javne hajke koju je protiv Faktografa poveo poduzetnik Nenad Bakić, jedan od istaknutijih protivnika strogih epidemioloških mjera u borbi protiv Covid-19 u Hrvatskoj.

Redakcija Faktografa je tokom 12. mjeseca 2021. godine bila izložena raznim prijetnjama, pa čak i prijetnjama smrću, i to nakon što je Bakić na svom profilu na društvenoj mreži Facebook grubo napao Faktograf iznoseći niz neistinitih tvrdnji te svoje pratitelje pozvao na masovno podnošenje sudskih tužbi protiv ovog portala. Pozivu na masovne tužbe prethodila je Faktografova provjera tačnosti Bakićeve objave na Facebooku.

(Raskrinkavanje.ba)