Raskrinkavanje.ba

"Avazova" škola novinarstva, lekcija “stručni kadar”

Avaz je za svoju kampanju diskreditacije “Raskrinkavanja” uspio dobiti podršku od predstavnika/ca Vijeća za štampu u BiH i generalnih sekretara udruženja BH Novinari i Društva novinara BiH.

U analizi “"Avazova" škola novinarstva” koju smo objavili 26.6.2019. bavili smo se tvrdnjama iznesenim u  četiri članka koja je “Avaz” posvetio Raskrinkavanju, a koji su objavljeni od 20. do 22. juna. Nakon ovih objava uslijedila su 3 nova članka u štampanom i online izdanju lista “Dnevni avaz”. U njima je ponovljen dobar dio tvrdnji iz prethodnih objava koje smo ocijenili kao klikbejt, lažne vijesti, dezinformacije, manipulisanje činjenicama i pristrasno izvještavanje; koje su ovog puta “pojačane” izjavama sagovornika u skladu sa najavom datom u članku “Zašto je nervozan Darko Brkan”:

Umjesto daljnje polemike, a nakon što pročita današnji tekst u "Dnevnom avazu", Brkanu preporučujemo da sačeka i sutrašnji, te sazna šta o njemu i njegovom „raskrinkavanju“ kažu istinski profesionalci iz legalnih i legitimnih medijskih institucija.

U člancima koji slijede, autorka Mirela Kukan ponavlja insinuacije o “porodičnom biznisu” i finansijskim malverzacijama, zajedno sa uvrjedljivim kvalifikacijama na tragu prethodnih članaka, te navodi:

 “Brkanova lista podobnih i nepodobnih medija”.
(...)
"Avaz" je zanimalo ko i kako finansira njegovo kvaziudruženje, kako Brkan troši taj novac i jesu li tačni navodi da je cijeli posao pretvorio u porodični biznis.
Brkan je odlučio da sve naše upite i svoje odgovore objavi na svom portalu Raskrinkavanje.ba prije nego što ih je "Avaz" objavio u svom jučerašnjem printanom izdanju. Za svakoga ko se bavi novinarstvom, jasno je da se odgovori na upit prvo objavljuju u mediju koji ih je zatražio pa tek onda prenose na druge medije.

Pitanja Mirele Kukan i naši odgovori na njih, za početak, nisu objavljeni na portalu “Raskrinkavanje”, već na stranici organizacije “Zašto ne”. Odluka da ih objavimo u integralnom obliku donešena je iz razloga koji su predočeni u prošloj analizi, pri čemu se naša procjena da će “Avaz” naše odgovore objaviti selektivno i na nekorektan način pokazala sasvim tačnom. 

Podsjećamo da su pitanja sadržala niz neistinitih tvrdnji koje su ukazivale na to da cilj “izvještavanja” o našem radu nije tačno i profesionalno informisanje javnosti, već lična i profesionalna diskreditacija. To je više puta potvrđeno prilozima (ukupno 7) koje je “Avaz” objavio u rasponu od šest dana, a u kojima je izostavljen niz informacija koje smo dostavili “Avazu” po upitu iz 20.6.2019. Iako se “Avaz” nastavio baviti temama koje su bile predmet upita, naši odgovori na njih ili nisu objavljeni, ili su objavljeni u kontekstu koji ne odgovara činjenicama i ciljano ih iskrivljuje sa namjerom diskreditacije osoba i organizacije o kojima se piše.

O “divljim portalima”

Za netačne teze koje je “Avaz” plasirao u prva četiri članka, njihova je novinarka uspjela dobiti “potvrdu” nekoliko sagovornika/ca čije je izjave “Avaz” prenio ne osvrćući se na odgovore dobijene od “Raskrinkavanja” koji ih direktno opovrgavaju. Pored toga, nove netačne tvrdnje iznesene u izjavama datim “Avazu”, ni na koji način nisu provjerene i objavljene su bez komentara druge strane. 

Tako je neutemeljena tvrdnja “Avaza” da se “Raskrinkavanje” ne bavi “divljim portalima” podržana izjavom koju je dao Dario Novalić, predsjednik Upravnog odbora Vijeća za štampu BiH, direktor i glavni i odgovorni urednik bh. magazina “Start”:

- Naravno da treba provjeravati medijske sadržaje i da nam svima treba korektiv, ali bi bilo mnogo bolje kad bi platforma “Raskrinkavanje” imala više profesionalnih novinara u svom sastavu, koji će više pažnje posvetiti divljim portalima i lažnim vijestima zbog kojih i imamo najviše problema. Bojim se da, umjesto toga, oni više od svega provjeravaju profesionalne novinare i profesionalne medije - upozorava poznati novinar Dario Novalić, predsjednik Upravnog odbora Vijeća za štampu BiH, direktor i glavni i odgovorni urednik bh. magazina “Start”.
Potcrtava da se, prije svega, treba baviti osnovnim problemom, a to su  tzv. divlji portali za produkciju lažnih vijesti, iza kojih u većini slučajeva stoje neke političke partije.
- Kad neko gleda rezultate na “Raskrinkavanju”, prikazuje mu se da je “Dnevni avaz” najgrešniji dnevni list na svijetu, a i ne pomisli da je taj “Dnevni avaz” u 30 dana objavio 3.000 svojih vijesti, za razliku od nekog malog divljeg portala, koji prepisuje tuđe vijesti i izmišlja svoje - kaže Novalić.

Novalićeva razrada “Avazove” teze o neproporcionalnom bavljenju “profesionalnim medijima” (konkretno, “Avazom”) objavljena je bez komentara koji je Avazovoj profesionalnoj novinarki bio dostupan iz odgovora dostavljenih 20.6.2019, a koji je sadržao tačan broj različitih tipova medija čiji su članci analizirani na “Raskrinkavanju” i nedvosmislen podatak da daleko najveći broj takvih medija čine upravo anonimni portali.

Odgovori na pitanja "Avaza", 20.6.2019.

Zbog čega su vam na meti „raskrinkavanja“ većinom profesionalni mediji, a ne „divlji portali“, a koji su najveći prozvođači lažnih vijesti?

Ova tvrdnja nije tačna. U istraživanu o dezinformacijama u BiH, koje smo objavili 13.05.2019. navodimo tačan broj različitih tipova medija koji su obrađeni u našoj bazi – od 477 medija čije smo objave ocijenili do trenutka kada smo radili istraživanje, 329 su anonimni ili „divlji“ portali, kako ih vi zovete, a samo 52 medija su komercijalni mediji, u koje spada i Avaz.

Na osnovu čega vršite klasifikaciju ocjenjivanih medija, ako se ima u vidu da se najviše bavite, primjerice, „Dnevnim avazom“ koji proizvodi neuporedivo više vijesti od drugih medija u BiH, a u svoijim analizama, sve stavljate u isti koš?

Klasifikacija medija je podrobno objašnjena u gore navedenom istraživanju i podrazumijeva sljedeće kategorije:

Anonimni mediji – ukupno 329 takvih u prvoj godini rada Raskrinkavanja

Online mediji – ukupno 83 u prvoj godini rada Raskrinkavanja

Komercijalni mediji – ukupno 52 u prvoj godini rada Raskrinkavanja (u ovu kategoriju spada i Avaz)

Javni emiteri – 6 medija

Javne agencije – 4 medija

Privatne agencije – 2 medija”

Tvrdnja da se više bavimo “provjeravanjem profesionalnih novinara i medija” (sa naglaskom na Dnevni avaz) nego “divljih portala i lažnih vijesti” je, dakle, u potpunosti netačna. Ipak, “Avaz” dalje navodi:

„Dnevni avaz“ uputio je molbu ovom udruženju da dostavi dokaze da li provjeravaju portale koji rade bez impresuma, PDV broja, kontakta, adresa i drugih neophodnih informacija, kao što su, recimo, provjeravali rad „Avaza“, već tridesetak puta.

- Da li ste isto činili i kada je, primjerice, u pitanju rad portala pod nazivima „južni vjetar“, „sarajevograd“, „infosrpska“, „poskok“... Koga ste sve kontaktirali od „divljih portala“, do kakvih rezultata ste došli i šta ste o njima objavili - pitali smo Brkana.

Za razliku od decidiranog spiska upita koje je Brkanovo udruženje slalo „Avazu“, a koji je objavio i na svojoj stranici Raskrinkavanje.ba, nismo dobili odgovor o korespondenciji s „divljim portalima“.

- Sve medije, njih preko 1.100 (uključujući i ove koje ste nabrojali), kao i sve njihove članke, koje smo ikada analizirali, te naše analize, možete naći na stranici Raskrinkavanje.ba, koja je lako pretraživa i ima jasno organizovan sadržaj. Odgovori na sva ostala pitanja se isto tako lako mogu naći u sekciji na stranici - piše u odgovoru Emira Zulejhića, koji se potpisuje kao urednik Raskrinkavanje.ba.
Očito je da Brkan i „raskrinkavanje“ nemaju odgovor na naše pitanje, jer na njegovoj stranici ne postoji evidencija kontakata s „divljim portalima“, kakvu je objavio za „Avaz“. 
(...)
Dok za najjači i najtiražniji medij u državi „Avaz“ ima, Brkan nema evidenciju pitanja za sumnjive portale poput: Sport.novi.ba, Bh-vijesti.com, Novi-vjetar.com, pa čak ni one koji barem na svojim stranicama nude a-mail adresu: Grude-online.info, Inportal.ba, Svijet-rukometa.com, Postar.ba, Hercegbosna.org, Infosrpska.ba, Princip.news, Iskra.co, Prijedor24h.net, Topportal.info, Senzor.ba, novikonjic.ba.

Sam način na koji je ovo pitanje formulisano i, zajedno sa našim odgovorom, predstavljeno čitateljima/kama, u potpunom je neskladu sa činjenicama. “Raskrinkavanje” ne “provjerava portale”, već informacije koje se objavljuju u medijima i, u nekim slučajevima, na društvenim mrežama. 

Dalje, tvrdnja “Avaza” da na stranici “Raskrinkavanja” “ne postoji evidencija kontakata s ‘divljim portalima’, kakvu je objavio za Avaz” je djelimično tačna - i u potpunosti obmanjujuća. 

“Raskrinkavanje” zaista ne objavljuje evidenciju svojih kontakata sa portalima, no to uključuje i “Avaz”. Naime, nikakva “evidencija kontakata sa “Avazom”” nikada nije objavljena na našoj stranici, već je novinarki ovog medija dostavljena po upitu u kom je iznijela netačnu tvrdnju da se nismo obraćali uredništvu “Avaza” kada smo analizirali njihove članke. “Evidencija” je, tako, objavljena na stranici UG “Zašto ne”, zajedno sa svim odgovorima na “Avazova” pitanja, a ne na stranici “Raskrinkavanja”. 

Vrijedi istaći da ništa od svega ovoga još uvijek nije objavljeno u samom “Avazu” i pored sedam prilga posvećenih Raskrinkavanju u proteklih desetak dana. "Avaz" je, tako, jedan od svojih članaka posvetio navedenoj "evidenciji" i priči o “divljim portalima”, čak ih ističući u nadnaslovu članka, bez ikakvog objašnjenja o kakvim se upitima radi:

RASKRINKAVANJE Dok se hvališe upitima „Avazu“, nema ih i za „divlje portale"

Kako kvazinovinar Brkan potvrđuje svoju pristrasnost

Za razliku od spiska upita koje je slao „Avazu“, takvo što Brkan nema kada je u pitanju korespondencija s onima bez impresuma, PDV broja, kontakt brojeva...

Pored skoro 4.000 riječi ispisanih o našem “kvazinovinarstvu”, ovaj medij nije uspio pronaći dovoljno prostora da svoje čitatelje/ke informiše o činjenici da je, sve do prošle sedmice, uredno ignorisao skoro svaki upit koji smo mu ikada poslali. Sa druge strane, “Avaz” nije propustio priliku da, pri objavljivanju svojih evidentno netačnih tvrdnji, sam sebe nazove “najjačim” medijem u državi.

Dalje, odgovor koji smo dostavili “Avazu” jasno ukazuje na to da u bazi “Raskrinkavanja” trenutno postoji više od 1.100 medija i da većinu “provjeravanih” čine upravo anonimni portali. Iako su ovi podaci bili poznati novinarki “Avaza” prije objavljivanja teksta, ovaj portal nije ih učinio javnim i dostupnim svojim čitateljima/kama, što su bili dužni da učine kada su objavili mišljenje sagovornika da se “Raskrinkavanje” “manje bavi divljim portalima nego profesionalnim medijima”, jer su imali saznanja o tome da tvrdnje iznesene u mišljenju sagovornika ne odgovaraju istini.

"Zaobiđite profesionalne medije"

Stav o tome koje medijske informacije bi trebalo ili ne bi trebalo provjeravati, stvar je (ne)razumijevanja našeg rada, kojim se nećemo baviti u ovoj analizi. No, smatramo da je važno istaći da bi postupanje po ovakvim “preporukama” de facto značilo ograničavanje slobode izražavanja, uvođenje autocenzure i pokazivanje pristrasnosti pri odabiru medijskih informacija čiju istinitost provjeravamo.

Tako nešto bi bilo u direktnoj suprotnosti ne samo sa pravom na slobodu mišljenja i izražavanja koje je garantovano Ustavom, već i sa Kodeksom IFCN-a čiji je “Raskrinkavanje” potpisnik. 

Stoga ćemo iskoristiti ovu priliku da svojim čitateljima/kama poručimo da ni “Avazova” linč-kampanja, niti indirektni pritisci predstavnika medija i medijskih udruženja koji su joj se priključili, ni na koji način neće uticati na naš rad koji ćemo nastaviti obavljati u skladu sa svojom metodologijom, Kodeksom Međunarodne mreže za provjeru činjenica i njegovim standardima dobre prakse. 

 

O misterioznim “listama” i “ovlastima” 

Druga teza koju “Avaz” dalje razrađuje kroz izjave koje su novinarki ovog medija dali, kako je najavljeno, “istinski profesionalci iz legalnih i legitimnih medijskih institucija”, je ona o navodnoj ambiciji “Raskrinkavanja” da postane “regulatorno tijelo”. Ista je u člancima koji su uslijedili dostigla potpuno nove dimenzije besmisla, zadržavajući pritom isti nivo udaljenosti od činjenica i realnosti.

Tako se u člancima objavljenim 22.06.2019 i 22.06.2019. navodi:

Brkanova lista podobnih i nepodobnih medija

Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja “BH novinari”, kazala nam je da su oni već imali nekoliko pritužbi medija na rad “Raskrinkavanja”.
- Kad se pojavilo “Raskrinkavanje”, upozoravali su nas nekoliko puta iz medija na način na koji se ta platforma predstavlja, kako pravi listu podobnih i nepodobnih medija te etiketira medije u javnom prostoru na način koji im nanosi štetu. Bilo je interesantno, primjerice, koliko se puta na toj nekoj listi negativnih medija pojavljuje Alternativna televizija, zatim neki prominentni bh. mediji, uključujući i štampane - kaže Rudić.


Kako kvazinovinar Brkan potvrđuje svoju pristrasnost
Brkan: Bogaćenje preko leđa profesionalaca

Darko Brkan, osnivač i šef Udruženja „Zašto ne“, koji se bogati na donacijama za rad svojih portala, pravi listu nepodobnih medija, na koju po vlastitom nahođenju stavlja i profesionalne medije.

“Raskrinkavanje” na svojoj stranici ima dvije liste medija koji su ocijenjeni na platformi i koje se automatski generiraju u skladu sa više puta pomenutom metodologijom rada platforme, od kojih nijedna ne ocjenjuje “podobnost” medija - šta god taj termin u ovom kontekstu značio. Obje liste se generiraju na osnovu broja i vrste ocijenjenih tekstova na platformi  u periodu od tri mjeseca i sadrže jasno objašnjenje metoda njihovog automatskog generiranja i svrhe njihovog postojanja.

Tvrdnju o navodnim listama podobnih i nepodobnih medija novinarka Avaza nije pokušala provjeriti na samoj platformi, niti je bilo kome sa “Raskrinkavanja” dala priliku da odgovori na ovakve navode prije nego što ih je objavila. Oni su, kao i niz prethodnih, potpuno netačni.

Na kraju, Avaz se kroz izjave svojih sagovornika/ca vraća potpuno nejasnoj i neutemeljenoj tvrdnji o tome da “Raskrinkavanje” pokušava “nadzirati” i “kontrolisati” rad medija, nastavljajući pri tom sa potpuno nekorektnim i obmanjujućim postupkom poistovećivanja rada platforme sa jednom osobom koju targetira u svom “feljtonu”:

Paralelni sistem
Rudić potvrđuje da je više puta komentirala i pokušaje Raskrinkavanja da preuzme ulogu i nadležnosti Regulatorne agencije za komunikacije i Vijeća za štampu BiH.
(...)
Da je Brkanov kvazinovinarski rad prepoznat u novinarskoj zajednici, potvrđuje i jučerašnja reakcija Fedžada Forte, generalnog sekretara Društva novinara BiH. 
- Svako ima pravo osnivati nevladine organizacije i otvarati internetske stranice. Međutim, mi kao profesija ne smijemo sebi dozvoliti da dajemo značaj neznalačkim kritičarima. Mislim da je najbolje ignorisati projekte poput ovih koje vodi Udruženje „Zašto ne“. Ni ja se ne usuđujem nadzirati, primjerice, rad inžinjera, hirurga... - kaže Forto.
(...)
RASKRINKAVANJE Kako kvazinovinar pravi paralelni sistem
Zurovac: Brkan je sam priznao da nije stručnjak za medije
Prekoračili su ovlasti i počeli da zadiru u ono što je mandat Vijeća za štampu i Regulatorne agencije za komunikacije, a to nije dobro, kaže direktorica Vijeća
(...)
Da Darko Brkan koji nikada nije bio novinar, a sa svojim udruženjem „Zašto ne“ i pridruženim portalima, ubirući pozamašne donacije, pokušava stvoriti parelelni sistem legalnim i legitimnim organima za regulaciju i samoregulaciju medija, potvrđuje i izjava koju je za „Dnevni avaz“ dala izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH Ljiljana Zurovac. (...)
- Jako bitno u tom odnosu je da se prema medijima pristupa pažljivo i da se nipošto ne zadire u uredničku politiku medija. Na tom sastanku kolegama smo rekli da možemo sarađivati i da ćemo pratiti šta oni rade. Međutim, od tada više nismo imali blisku saradnju, no oni su malo prekoračili svoje ovlasti i počeli su, možda i ne htijući, da zadiru u ono što je mandat i Vijeća za štampu i Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), a to nije dobro - potcrtava Zurovac.
Potvrđuje da je Vijeće za štampu od urednika iz raznih medija dobilo više upita o tome kako da se postave prema eksplicitnim zahtjevima koje konstantno dobivaju iz Udruženja „Zašto ne“.
Brkan: Raskrinkani sakupljač donacija Foto: (Arhiv)
-To udruženje im traži da ne smiju postavljati naslov kako su postavili, da ne smiju pisati tako kako su pisali. U svim razgovorima s urednicima sugerirala sam samo da uzvrate novinarski, jer jedino novinarski mogu odgovoriti. Medijima se u demokratskom procesu ne može prilaziti s rečenicima: ne smijete i morate. Mora se prići s detaljnim pojašnjenjem zašto nešto etički nije ispravno i zašto treba na drugačiji način napisati, a to može samo ekspertska grupa u zvaničnom tijelu samoregulacije ili regulacije - zaključuje Zurovac.

Tvrdnja da se bilo ko iz UG “Zašto ne” ili platforme Raskrinkavanje predstavlja kao “regulator” ili nastoji regulirati rad medija, te da je Raskrinkavanje “pokušalo preuzeti ulogu i nadležnosti Regulatorne agencije za komunikacije i Vijeća za štampu BiH”, je netačna.

“Raskrinkavanje” se bavi provjerom tačnosti već objavljenih medijskih informacija na osnovu metodologije koja je jasno istaknuta na stranici od prvog dana rada, a koja je i “Dnevnom avazu” stavljena na uvid u odgovoru na pitanje koje smo od ovog medija dobili 20.6.2019. Integralna pitanja Avaza i odgovori na njih dostupni su na ovom linku.  Iako smo u komunikaciji sa novinarkom Mirelom Kukan naznačili da odgovore dostavljamo sa zahtjevom da se objave u cijelosti, činjenica da “Raskrinkavanje” ne nastoji postati bilo kakvo (samo)regulatorno tijelo, koja je jasna iz našeg odgovora, u ovim tekstovima je takođe izostavljena.

Umjesto toga, “Avaz” je više puta objavio tvrdnju suprotnu našem odgovoru, a zatim i mišljenje sagovornica Borke Rudić i Ljiljane Zurovac o tome da Raskrinkavanje pokušava “da preuzme ulogu i nadležnosti Regulatorne agencije za komunikacije i Vijeća za štampu BiH”, te da je “prekoračilo ovlasti” - bez navođenja stava druge strane, koji je dostavljen "Avazu” u odgovoru na postavljeno pitanje. 

Izjave o “preuzimanju nadležnosti” i “prekoračenju ovlasti”, osim što su netačne, same po sebi su prilično nevjerovatne. Činjenica da Raskrinkavanje objavljuje tačne informacije nakon provjere činjenica koje su pogrešno predstavljene u medijima se novinarki “Avaza” i njenim sagovornicima/cama može dopadati ili ne dopadati, ali ona ga ne čini “regulatornim tijelom” u pokušaju, niti je tako nešto moguće.

Novinarka “Avaza” i njene sagovornice, štaviše, ne objašnjavaju kako bi uopšte jedna fact-checking platforma mogla imati i/ili prekoračiti bilo kakve “ovlasti” (za koje ovim putem možemo, ako je tako nešto uopšte potrebno, potvrditi da ih nemamo), niti kako bi se mogla pretvoriti u “regulatorno tijelo” ili imati takve “ambicije”. 

Da ironija bude veća, platforma Raskrinkavanje na svojoj pod-domeni posvećenoj medijskoj pismenosti jasno navodi RAK i VZŠ kao regulatorno i samoregulatorno tijelo, navodi njihove nadležnosti i aktivnosti, te upućuje čitatelje/ke na mehanizme za prijavu medijskih sadržaja koji krše regulatorne propise RAK i Kodeks za štampu VZŠ .

Konačno, novinarka Avaza nikome sa naše platforme nije pružila mogućnost da odgovori na netačnu tvrdnju Ljiljane Zurovac da “Raskrinkavanje” govori medijima “da ne smiju postavljati naslov kako su postavili, da ne smiju pisati tako kako su pisali” (to bi joj, doduše, moglo biti jasno da je pročitala makar jedan od tridesetak upita koji je njena redakcija dobila od “Raskrinkavanja”). Komunikacija sa medijima ima za cilj da dobije informacije o člancima koje analizira, da ih obavijesti o rezultatima istraživanja, koji se uvijek bave isključivo činjeničnom utemeljenošću objavljenih informacija, te da utvrdi da li medij planira objaviti ispravku netačnih informacija (čime se mijenja ocjena članka na našoj platformi) i nikada nije imala oblik bilo kakvog “naređivanja”, to jest “prilaženja s rečenicama ne smijete i morate.” 

Žalbe "medija"

Na ovom mjestu vrijedi istaći i to da jedina zvanična žalba koju je Vijeće za štampu u BiH do sada zaprimilo na “Raskrinkavanje” nije došla ni od jednog “profesionalnog medija”, već upravo od vlasnika niza “divljih” portala, Aldina Širanovića. Širanović se, naime, istovremeno žalio na tekst “Saffa” koji je analiziran na “Raskrinkavanju” i na našu analizu (“Govor mržnje i politička propaganda - ne preko naših leđa”) u kojoj je isti Saffov tekst ocijenjen kao teorija zavjere i lažna vijest. Pri tome je svoju žalbu Vijeću za štampu uložio paralelno sa upućivanjem prijetnji osobama koje rade na “Raskrinkavanju” i objavljivanjem lažnih vijesti o finansiranju naše platforme - premda sa nešto drugačijim pristupom od “Avazovog”. 

Osim ove žalbe, na koju je “Raskrinkavanje” uredno odgovorilo i koja je odbijena od strane VZŠ, “Raskrinkavanje” nikada nije kontaktirano povodom pritužbe bilo kog legitimnog medija na bilo koji tekst objavljen na našoj platformi. 

Da zaključimo - kao i u prethodnim člancima, Avaz je svoju tiradu o “Raskrinkavanju” nastavio u duhu pristrasnog izvještavanja, objavljivanja istih dezinformacija i lažnih vijesti, te manipulacije činjenicama.

 
 
 
 
 
 
Napomena 3.7.2019.:

Pretragom smo pronašli ukupno 3 prenošenja "Avazovih" članak u drugim medijima, i to - "Poskok", "Objektiva" i "Hayat". Svi članci su u ovoj analizi dobili iste ocjene kao i originalni članci.

(Raskrinkavanje.ba)

Pogledajte originalne članke
Manipulisanje činjenicama 22.06.2019

Objektiva: ZUROVAC: BRKAN JE SAM PRIZNAO DA NIJE STRUČNJAK ZA MEDIJE

Prekoračili su ovlasti i počeli da zadiru u ono što je mandat Vijeća za štampu i Regulatorne agencije za komunikacije, a to nije dobro, kaže direktori...

  • Manipulisanje činjenicama
  • Pristrasno izvještavanje
  • Prenošenje lažnih vijesti
  • Dezinformacija
Manipulisanje činjenicama 22.06.2019

Hayat: BRKAN IMA PODOBNE I NEPODOBNE MEDIJE: GDJE JE NEPROFESIONALNI NOVINAR POTROŠIO DONACIJE OD SKORO 130.000 DOLARA?

Očiglednu nervozu Darka Brkana, šefa Udruženja "Zašto ne?", koje je navedeno kao izdavač nekoliko portala koji se bave navodnim raskrinkavanjem i anal...

  • Manipulisanje činjenicama
  • Pristrasno izvještavanje
  • Dezinformacija
Manipulisanje činjenicama 26.06.2019

Avaz: Zurovac: Brkan je sam priznao da nije stručnjak za medije

Prekoračili su ovlasti i počeli da zadiru u ono što je mandat Vijeća za štampu i Regulatorne agencije za komunikacije, a to nije dobro, kaže direktori...

  • Manipulisanje činjenicama
  • Pristrasno izvještavanje
  • Lažna vijest
  • Dezinformacija
Manipulisanje činjenicama 22.06.2019

Avaz: Brkanova lista podobnih i nepodobnih medija

Nakon “Avazovih” pitanja, Brkana uhvatio strah od stvarnog raskrinkavanja onoga čime se on bavi

  • Manipulisanje činjenicama
  • Pristrasno izvještavanje
  • Dezinformacija
Manipulisanje činjenicama 25.06.2019

Avaz: Kako kvazinovinar Brkan potvrđuje svoju pristrasnost

Za razliku od spiska upita koje je slao „Avazu“, takvo što Brkan nema kada je u pitanju korespondencija s onima bez impresuma, PDV broja, kontakt broj...

  • Manipulisanje činjenicama
  • Pristrasno izvještavanje
  • Dezinformacija
Manipulisanje činjenicama 27.07.2019

Poskok: ZUROVAC: Brkan je sam priznao da nije stručnjak za medije

Prekoračili su ovlasti i počeli da zadiru u ono što je mandat Vijeća za štampu i Regulatorne agencije za komunikacije, a to nije dobro, kaže direktori...

  • Manipulisanje činjenicama
  • Pristrasno izvještavanje
  • Prenošenje lažnih vijesti
  • Dezinformacija