Foto: Wikimedia Commons
U Facebook grupi “Bolji zivot” 2. oktobra 2025. godine podijeljena je objava s “dokazima” da je slijetanje prvih astronauta na Mjesec bilo lažirano. Objava sadrži fotografiju starog novinskog članka o slijetanju na Mjesec u julu 1969. godine. Članak je opremljen fotografijom astronauta na Mjesecu, a na našem je jeziku ispisano “Orao je sletio - Dva čovjeka hodaju po Mjesecu” i “fotograf Hankin”.
Ispod slike članka je historijska izjava astronauta Neila Armstronga, koji je ovom prilikom izgovorio poznatu rečenicu “Mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo”. O slici astronauta u članku navedeno je da je bila objavljena u novinama istog dana kad se desilo slijetanje, kao i sljedeća tvrdnja:
Kratki podsjetnik, let natrag trajao je tri dana i slike su se morale razvijati u to vrijeme?
Objava je podijeljena i u drugim grupama na Facebooku (1, 2).
Šta su činjenice?
Novinski članak koji se dijeli u objavama na Facebooku originalno je objavljen u dnevnom listu The Washington Post 21. jula 1969. godine.
Foto: Screenshot/Naslovnica lista Washington Post od 21. jula 1969. godine
Fotografija kojom je članak ilustrovan prikazuje Neila Armstronga i Edwina Aldrina, astronaute misije “Apollo 11”, prilikom postavljanja američke zastave na površini Mjeseca. Radi se o jednoj od poznatijih novinskih naslovnica u modernoj historiji, a kompletna slika ove naslovnice u visokoj rezoluciji može se pronaći i na stranici Centra za posjetioce američkog Capitola.
Uz tvrdnje da predstavlja dokaz da je slijetanje na Mjesec bila prevara, slika istog članka prethodnih se godina dijelila na engleskom govornom području (1, 2).
Foto: Screenshot/Reddit
Slika koja se u oktobru 2025. dijelila na našem jeziku zapravo je prevod ove slike s engleskog jezika.
Provjerom navoda iz spomenutih objava u februaru 2024. godine bavio se Reuters. U svojoj analizi navode da su slike koje je Washington Post koristio u članku iz 1969. zapravo snimke ekrana preuzete iz prenosa misije “Apollo 11” uživo iz američke Nacionalne aeronautičke i svemirske administracije (NASA) te da je ovo potvrdio glasnogovornik NASA-e. U analizi donose i detalje o tadašnjoj tehnologiji i opremi koja je korištena prilikom ove misije:
Prema Nacionalnim muzejima Škotske, prenos s Mjeseca u niskoj rezoluciji proveden je korištenjem tehnologije koju je prvi razvio škotski izumitelj John Logie Baird 1928. godine, budući da su televizijske kamere u boji bile prevelike i teške da bi stale u lunarni modul u to vrijeme.
Mali disk rotirao se deset puta u sekundi, prema muzeju, i skenirao slike kroz zelene, plave i crvene filtere. Signal je zatim sinhronizacijskim impulsom prenosio tri seta crno-bijelih slika na Zemlju.
Fotografije nastale na površini Mjeseca snimljene su kamerama švedskog proizvođača Hasselblad, posebno dizajniranim za montažu na prsa astronauta.
Analizu navoda da je slijetanje na Mjesec bilo prevara, jer tadašnja tehnologija nije bila dovoljno napredna da bi snimci ili fotografije tako brzo dospjeli u javnost, u martu 2024. godine objavio je i USA Today. U ovoj se analizi također navodi da ljudi nisu morali čekati povratak misije “Apollo 11” kako bi vidjeli slike s Mjeseca te da su slike u tekstu The Washington Posta preuzete iz prenosa uživo koji je emitovan s Mjeseca 20. jula 1969. godine.
NASA je 2014. godine postavila snimak emitovanja na YouTube. Fotografije u članku Washington Posta odgovaraju snimku koji počinje u vremenskim oznakama 10:33 (arhiva) i 49:06 (arhiva) u YouTube videu.
USA Today podsjeća i da dokazi da su misije “Apollo” odvele ljude na Mjesec uključuju fotografije i snimke nastale na Mjesecu, moderne satelitske fotografije tragova lunarnih vozila i ostale zaostavštine misije, stotine kilograma lunarnog kamenja i uzoraka donesenih na Zemlju te kontinuirano skupljanje podataka s uređaja koje su astronauti ostavili na Mjesecu.
Jasno je, dakle, da nije bilo ničeg neobičnog u tome što su se slike slijetanja na Mjesec pojavile u novinama istog dana i da to nije “dokaz” da je misija “Apollo” 11 lažirana.
Raskrinkavanje je u ranijem periodu u brojnim analizama pisalo o različitim tvrdnjama kojima se gradi teorija zavjere o lažiranom slijetanju na Mjesec (1, 2). Među njima su netačni navodi da je snimak polijetanja lunarnog modula s Mjeseca bio lažiran, da je nejasno ko je napravio snimak prvog astronauta na Mjesecu te da je telefonski razgovor tadašnjeg američkog predsjednika Richarda Nixona s astronautima na Mjesecu bio tehnološki nemoguć. Na društvenim mrežama i portalima na našem govornom području prethodnih se godina dijelio lažni intervju u kojem reditelj Stanley Kubrick navodno priznaje da je snimao inscenirana slijetanja na Mjesec, kao i tvrdnje da su Google, NASA i Elon Musk potvrdili da je slijetanje na Mjesec lažirano.
U ovu teoriju zavjere spadaju i navodi da tadašnja tehnologija nije bila dovoljno napredna da bi fotografije i snimci s Mjeseca bili prikazani u medijima za vrijeme trajanja misije “Apollo 11”.
Shodno navedenom, implikacija da je fotografija u članku The Washington Posta “dokaz” da je slijetanje na Mjesec bilo lažirano dobija ocjenu teorija zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)