Raskrinkavanje.ba

Instrumentalizacija mizoginije za političku diskreditaciju: Predizborni plakat Benjamine Karić

Ova analiza je označena kao: Razabiranje Preko margine

Od početka kampanje za Lokalne izbore, društvene mreže preplavljene su degutantnim uvredama na račun fizičkog izgleda gradonačelnice Sarajeva i kandidatkinje za načelnicu Novog Sarajeva Benjamine Karić.

Foto: Raskrinkavanje

U Bosni i Hercegovini se 6. oktobra 2024. godine održavaju Lokalni izbori. Raskrinkavanje je do sada pisalo o različitim vrstama predizbornih manipulacija kojima su glasači/ce izloženi/e putem medija i društvenih mreža. Osim raznih dezinformacija o kandidatima/kinjama i političkim partijama (1, 2, 3, 4, 5), u javnom prostoru prisutni su i drugačiji pokušaji manipulativnog utjecaja na biračko tijelo. U ove svrhe instrumentalizovani su govor mržnje i homofobne i mizogine predrasude, o čemu je Raskrinkavanje već pisalo (1, 2).

U ovoj analizi bavimo se mizoginim napadima na Benjaminu Karić, aktuelnu gradonačelnicu Sarajeva i kandidatkinju SDP-a za načelnicu sarajevske Općine Novo Sarajevo, za vrijeme predizborne kampanje.

Pokušaj političke diskreditacije uvredama o fizičkom izgledu

Nedugo nakon početka predizborne kampanje 6. septembra i postavljanja izbornih plakata u fizičkoj i online formi, na društvenim mrežama počele su se nizati uvrede na račun fizičkog izgleda sarajevske gradonačelnice, odnosno na račun retuširanih fotografija na njenom izbornom plakatu.

Na Facebook profilu upitne autentičnosti, 6. septembra 2024. godine objavljeno je poređenje fotografije Benjamine Karić s izbornog plakata i njene naizgled neobrađene fotografije. U opisu se tvrdi da je Karić “bolesna”, detaljno se nagađa šta je sve na plakatu uređeno, ismijava se njen fizički izgled i tvrdi se da je kandidatkinja loš uzor za mlade žene.

Screenshot 22

Gotovo je suvišno isticati ironiju govora o pritiscima nametanja standarda ljepote ženama u objavi u kojoj se istovremeno detaljno kritikuje i ismijava izgled kandidatkinje. Komentari na objavu također su puni degutantnih uvreda.

Screenshot 6

Za vrijeme trajanja predizborne kampanje, pošalice, kritike i uvrede na račun retuširanog izbornog plakata Benjamine Karić nastavile su se redati na društvenim mrežama (1, 2). Facebook stranica Ponosni Bošnjaci istakla se s nekoliko objava u kojima ismijava kandidatkinju za načelnicu Novog Sarajeva i kometariše da joj je kampanja reklama za photoshop, a ne za nju (1, 2). 

Na ovoj Facebook stranici je 28. septembra 2024. godine objavljena fotografija Benjamine Karić i Draška Stanivukovića, snimljena tokom njene posjete Banjaluci 2021. godine. Opis objave sadrži degutantne seksualne konotacije:

Screenshot 23

Na društvenim mrežama se Benjamini Karić redovno upućuju uvrede na osnovu njenog fizičkog izgleda, ili kao zasebne objave ili kao komentari ispod njenih objava gdje prezentuje svoje političke aktivnosti (1, 2, 3). Pojedini/e korisnici/e idu čak tako daleko da “analiziraju” njenu genetiku i porodično stablo (link).

Autori/ce nekih objava su “nasumični/e” korisnici/e društvenih mreža. Međutim, drugi/e se bave eksplicitno objavljivanjem političkog sadržaja. Stranica Ponosni Bošnjaci, kao i Facebook profil Amina Bešić, na kojem je kritikovan izborni plakat Benjamine Karić, redovno objavljuje sadržaj kojim se promoviše djelovanje Stranke demokratske akcije (SDA) i njenih članova/ica i kritikuju, uglavnom vrlo ostrašćeno, politički oponenti ove stranke. Raskrinkavanje je i prethodno pisalo o pristrasnom i dezinformativnom sadržaju koji se objavljivao na ovim Facebook nalozima (link, link).

Dakle, u ovim primjerima nije riječ samo o banalnom ismijavanju i mizoginiji, već o ciljanom napadu na kandidatkinju s ciljem da se ona diskredituje pred izbore. Umjesto eventualnih kritika njenog rada u proteklom mandatu, u te svrhe koriste se uvrede na račun njenog fizičkog izgleda i mizogine “dosjetke”.

Mizoginija kao standard tretiranja žena u politici

Suvišno je naglašavati da bi bilo vrlo teško pronaći ovoliki broj uvreda na račun fizičkog izgleda protukandidata Benjamine Karić ili bilo kojeg drugog muškarca u politici, bez obzira na to koliko su retuširani njihovi izborni plakati. Ismijavanje nije pristuno samo na društvenim mrežama, već i u medijskom izvještavanju. Portal Stav je 27.9.2024. posvetio čitav članak retuširanom predizbornom plakatu Benjamine Karić, u kojem se on poredi sa, kako se u članku navodi, lošom “vladavinom” Trojke u Sarajevu.

Karić nije jedina kandidatkinja koja se suočava s ovim tipovima “diskreditacije”. 

Raskrinkavanje je u analizi iz 2022. godine pisalo o mizoginiji kao sredstvu obračuna s političkim protivnicama. U toj analizi navodi se sljedeće:

Kandidatkinje se na izborima često “vrednuju” na osnovu njihovog fizičkog izgleda, načina odijevanja, objavljenih privatnih fotografija i slično. Takav sadržaj često prate dezinformacije i druge manipulacije. S druge strane, isti “kriterijumi” vrednovanja ne primjenjuju se na političke kandidate.

Žene su u politici u Bosni i Hercegovini nedovoljno zastupljene, a njihova medijska objektivizacija dodatni je motiv da one odustanu od kandidovanja. Kako je analiza izbornih listi platforme Istinomjer od 24.8.2022. godine pokazala, “trend marginalizovanja žena u politici u Bosni i Hercegovini se nastavlja”. Pored demotivacije za potencijalne kandidatkinje, ovakav sadržaj doprinosi i normalizaciji diskriminacije i mizoginije u medijima, ali i društvu generalno.

I prethodnih se godina o kandidatkinjama na društvenim mrežama i u medijima govorilo na način da se isticao njihov fizički izgled ili odjevne kombinacije, nekad i u otvoreno seksističkom maniru (1, 2, 3).

U augustu 2022. godine, Agencija za ravnopravnost spolova BiH objavila je publikaciju pod nazivom  “Preporuka u vezi rodnih stereotipa, mizoginog i seksističkog govora”. U njoj se navodi da, prema preporukama Savjeta Evrope, države članice (što podrazumijeva i BiH) trebaju da “podstiču promociju pozitivne slike žene kao aktivne učesnice u društvenom, ekonomskom i političkom životu”.

Targetiranje Benjamine Karić mizoginim uvredama, kao i nesrazmjeran fokus na njen fizički izgled i svaki detalj njenog lica, pokazuje da, nažalost, nisu prevaziđeni seksistički stereotipi o ženama u politici. Neki/e akteri/ke na društvenim mrežama te stereotipe koriste kao propagandno oružje za obračun s određenim političkim partijama. Da li su na taj način uspjeli/e da “retuširaju” javno mnijenje, vidjet ćemo poslije izbora. 

(Raskrinkavanje.ba)