Nekoliko portala sklonih širenju narativa kojim se klimatske promjene negiraju i umanjuje njihova opasnost, te promoteri takvih tvrdnji na društvenim mrežama, objavilo je da je poznati klimatolog “priznao” da naučni časopisi namjerno odbacuju radove koji ne označavaju klimatske promjene kao glavni faktor koji pogoršava šumske požare. Oni u objavama i člancima insinuiraju da je ovo “priznanje” dokaz zavjere da se prenaglašavaju negativni učinci klimatskih promjena uzrokovani ljudskom aktivnošću.
Na Facebooku je tokom septembra nekoliko korisnika/ca podijelilo prilog austrijske televizije ServusTV u kome se iznosi tvrdnja da ugledni naučnik iz Sjedinjenih Američkih Država “upozorava” da se “isključuju” svi istraživači koji za svaku ekološku katastrofu ne okrive klimatske promjene (1, 2). U titlovanom prevodu se, između se ostalog, navodi:
Ko za svaku ekološku katastrofu ne okrivi klimatske promjene taj se u istraživanju isključuje. Na to sada upozorava ugledni naučnik SAD-a. On kritikuje što veliki naučni časopisi objavljuju samo ono što raspiruje strah od viših temperatura. Ostali važni faktori se namjerno zanemaruju. Razorni požari haraju šumama Kanade. Stručnjaci ubrzo govore o tome da su požari poput ovih podstaknuti klimatskim promjenama. Tako to predstavljaju i brojne studije u velikim naučnim časopisima. Ali prema klimatskom naučniku Patricku T. Brownu, naučni časopisi svjesno objavljuju studije koje ističu negativne učinke klimatskih promjena.
U prilogu se navodi da je Patrick T. Brown u časopisu Nature objavio studiju koja govori da se rizik od šumskih požara u Kaliforniji povećava kao rezultat globalnog zagrijavanja. On je, kako se navodi, zatim priznao da je svjesno zanemario druge važne faktore, kao što su loše upravljanje šumama ili sve veći broj šumskih požara koje uzrokuju ljudi, kako bi studija imala veće izglede za objavu. Prenosi se i njegova izjava u kojoj kaže da je znao da ne treba ispitati ostale faktore osim klimatskih promjena jer bi to “oslabilo” priču koju ugledni časopisi žele ispričati.
Video je podijeljen na Facebooku uz opis u kome se navodi da je Patrick T. Brown “priznao sistemsku obmanu današnjih klimatskih istraživanja, tvrdeći da naučnici skrivaju istinu za dobrobit svojih karijera”. Navodno, naučnici skrivaju i činjenicu da veliku većinu šumskih požara namjerno uzrokuju ljudi.
Televizijska stanica ServusTV je austrijski privatni emiter. Kako je navedeno u analizi stranice BR 24 , pojedini programi ServusTV-a su tokom pandemije više puta privlačili pažnju zbog netačnih informacija o virusu, aluzija na narative zavjere i neuravnoteženog izvještavanja.
Šta se tvrdi u radu objavljenom u časopisu Nature?
U časopisu Nature 30. avgusta 2023. godine objavljen je rad pod naslovom “Klimatsko zatopljavanje povećava rizik od ekstremnog dnevnog širenja šumskih požara u Kaliforniji”. Grupa od osam autora analizirala je požare u Kaliforniji od 2003. do 2020. godine, prvo metodom mašinskog učenja, te kvantifikovala odnos između temperature (kao i uticaja temperature na sušu) i rizika od ekstremnog dnevnog širenja šumskih požara. Oni su zatim procjenjivali kako bi se požari širili u uslovima toplije klime, pri čemu su drugi faktori koji bi mogli doprinijeti širenju ostajali nepromijenjeni. Zaključili su da je zatopljavanje uzrokovano ljudskim faktorima povećalo očekivanu učestalost ekstremnog dnevnog širenja šumskih požara u prosjeku za 25%,u poređenju s predindustrijskim uslovima.
Do sada je antropogeno zatopljavanje povećalo ukupnu očekivanu učestalost ekstremnog dnevnog širenja šumskih požara u prosjeku za 25% u odnosu na predindustrijske uslove (opseg 5–95 od 14–36%). Ali za neke požare skoro nije bilo promjene, a kod drugih je povećanje čak 461%.
Šta je Patrick Brown rekao o svom radu naknadno?
Svega nekoliko dana nakon što je studija objavljena, 5. septembra, jedan od autora, Patrick T. Brown, na stranici The Free Press objavio je članak u kome tvrdi je “izostavio punu istinu”, kako bi njegov rad bio objavljen. Brown navodi da se fokusirao isključivo na to kako su klimatske promjene uticale na dinamiku ekstremnih šumskih požara te da nije kvantifikovao druge ključne aspekte ”jer bi to razvodnilo priču koju žele ispričati prestižni časopisi poput Nature i njegovog rivala Science”. On je naveo da je za naučnike važno da budu objavljeni u ovakvim časopisima te ustvrdio da su urednici ovih časopisa, na osnovu toga šta objavljuju, a šta odbijaju, jasno stavili do znanja “da žele radove o klimi koji podržavaju određene, unaprijed odobrene narative”. On tvrdi da istraživači prilagođavaju svoje studije kako bi povećali vjerovatnoću da će njihov rad biti prihvaćen te navodi da je i sam to uradio.
Prva stvar koju pronicljivi istraživač klime zna jeste da njegov ili njen rad treba da podrži glavni narativ – naime, da su efekti klimatskih promjena i rasprostranjeni i katastrofalni, i da primarni način kako se sa njima nositi nije primjena praktičnih mjera prilagođavanja, kao što su jača, otpornija infrastruktura, bolje zoniranje i građevinski propisi, više klima-uređaja – ili u slučaju šumskih požara, bolje upravljanje šumama ili podzemnim dalekovodima – već politike poput Zakona o smanjenju inflacije, usmjerene na smanjenje emisija gasova staklene bašte.
Tako sam se u nedavnom radu objavljenom u časopisu Nature, čiji sam autor sa još sedam drugih autora, usko fokusirao na uticaj klimatskih promjena na ekstremno ponašanje šumskih požara. Da ne bude zabune – taj uticaj je vrlo stvaran. Ali postoje također drugi faktori koji mogu biti jednako važni ili važniji, kao što je loše upravljanje šumama i sve veći broj ljudi koji slučajno ili namjerno izazivaju požare. (zapanjujuća činjenica: preko 80 posto šumskih požara u SAD-u uzrokuju ljudi.)
U mom se radu nismo trudili da proučavamo uticaj ovih drugih očigledno relevantnih faktora. Da li sam znao da bi njihovo uključivanje omogućilo realističniju i korisniju analizu? Jesam. Ali sam također znao da će to razvodniti čisti narativ usredsređen na negativan uticaj klimatskih promjena i stoga smanjiti šanse da će rad proći procjenu urednika i recenzenata časopisa Nature.
Brown u članku navodi niz “trikova” u pisanju rada koji navodno povećavaju vjerovatnoću da ga objave ugledni časopisi. Između ostalih, pominje zanemarivanje praktičnih rješenja, fokusiranje na metriku koja će generisati brojke koje najviše upadaju u oči, procjenjivanje obima klimatskih promjena tokom vijekova i sl.
On u članku kaže da objavljeni rad “unapređuje naše razumijevanje uloge klimatskih promjena u svakodnevnoj dinamici požara”. Ipak, navodi da je proces “prilagođavanja” učinio da on bude “manje koristan nego što je mogao biti”. Tvrdi i da su njegove prethodne radove, u kojim odstupa od ove “formule”, ugledni časopisi odbili te da se morao zadovoljiti manje prestižnim izdanjima.
Brown trenutno radi na Breakthrough institutu kao kodirektor za klimu i energiju, a prema podacima sa njegove stranice, radi i kao predavač na Univerzitetu “Johns Hopkins” te kao gostujući profesor u Centru za interdisciplinarno istraživanje šumskih požara državnog univerziteta “San Jose”.
Kako su o ovome izvijestili mediji i šta su tvrdili korisnici/e društvenih mreža?
Na našem govornom području tema je također “zainteresovala” pojedine medije, ali i korisnike/ce društvenih mreža, koji su uglavnom na manipulativan način predstavili Brownove navode.
Na Facebooku je 14. septembra 2023. godine objavljen tekst koji sadrži dijelove članka u kome Brown navodi da je “izostavio punu istinu” kako bi objavio rad o šumskim požarima i klimatskim promjenama. Ovaj korisnik dodao je i dio u kome se navodi da je Brown priznao “sistematsku obmanu današnjih klimatskih istraživanja, tvrdeći da naučnici skrivaju istinu za dobrobit svojih karijera”. Dan kasnije iste tvrdnje objavljene su i na blogu RefikHrvić.net.
Naime, poznati klimatski naučnik i zvijezda klimatske scene, dr. Patrick T. Brown, čija je studija o utjecaju klime na šumske požare u Kaliforniji objavljena 30. avgusta ove godine u poznatom časopisu "Nature", ubrzo nakon toga priznaje sistematsku obmanu današnjih klimatskih istraživanja, tvrdeći da naučnici skrivaju istinu za dobrobit svojih karijera.
Članak portala Nulta tačka o Brownovim tvrdnjama objavljen je 7. septembra i opremljen je naslovom u kome se navodi da je naučnik “priznao da je prenaglasio uticaj globalnog zagrevanja na šumske požare da bi mu rad bio objavljen u prestižnom časopisu”. Ovaj portal je 11. septembra objavio članak u kome se navodi da Brown “priznaje” da je lažirao studiju.
Međutim, Braun priznaje da je lažirao sopstvene studije da bi radove objavio u prestižnim časopisima.
Pored toga, Nulta tačka navodi i da je naučnik “priznao” da “šumske požare izazivaju ljudi, ne klimatske promjene”.
Vodeći naučnik o klimi oglasio se i otkrio da su “određeni narativi” koji tvrde da “globalno zagrevanje” uzrokuje povećanje šumskih požara širom sveta lažni.
Na portalu RT Balkan je 29. septembra 2023. godine objavljen autorski tekst pod naslovom “Upornost u lažima o klimatskim promenama”, koji su kasnije prenijeli Srbin (.info) i Iskra. U članku se autor, između ostalog, referiše na Brownov slučaj, tvrdeći:
Docent američkog univerziteta Džon Hopkins i istraživač klimatskih promena Patrik Braun je nedavno objavio da su urednici uglednih naučnih časopisa "Nejčer" (Nature) i "Sajens" (Science) odbili da objave njegove naučne radove o klimatskim promenama u izvornoj formi. Tražili su mu da izmeni tekst i unese laži koje prate zvanične verzije o klimatskim promenama. I posebno insistiraju na lažima koje sugerišu opasnosti za javnost. Samo tako mogu da mu objave rad.
On je posebno ukazao na manipulacije o uzrocima masovnih požara i dokazao da 80 odsto požara uzrokuju ljudi, da li slučajno ili namerno. Ali, u medijima se svi ti požari isključivo dovode u vezu sa navodnim klimatskim promenama.
Na drugom mjestu se, pak, navodi da Brown priznaje “da je bio prinuđen da napiše neistinu jer njegov rad jednostavno ne bi bio objavljen, a on mora da ima objavljene radove”.
Jesu li Brownove tvrdnje utemeljene: šta pokazuju recenzije rada?
Brownove tvrdnje izazvale su reakcije u naučnoj zajednici. O slučaju su detaljno pisali autori na stranici Carbon Brief u članku objavljenom 8. septembra. Carbon Brief ukazuje da je rad recenziran te da komentari recenzenata “ozbiljno dovode u pitanje Brownove tvrdnje da je bio ohrabren da podrži ono što je opisao kao ‘prethodno odobrene narative časopisa’".
Shodno svojoj praksi, časopis Nature objavio je komentare recenzenata, kao i odgovore autora na komentare. Kao što se vidi iz priloženog dokumenta, rad su pogledale tri osobe, pri čemu su dvije u prvobitnim komentarima navele da ne mogu preporučiti za objavu njegovu prvobitnu verziju. Carbon Brief ukazuje na komentare dva recenzenta, u kojima oni spominju i drugi faktore relevantne za rast požara, osim temperature. Jedan od recenzenata u komentaru navodi:
Drugi aspekt koji izaziva zabrinutost jeste korištenje širenja šumskih požara kao ključne varijable. Kao što autori priznaju, postoje brojni faktori koji igraju ulogu manje jasnih faktora u širenju šumskih požara, a koji nisu direktno uzeti u obzir u ovoj studiji (L37-51). Vrsta vegetacije (gorivo), paljenja (munje i ljudi), aktivnosti upravljanja požarom (direktno i indirektno suzbijanje, kontrolisana vatra, politike kao što su zabrana paljenja vatre i zatvaranje šuma) i jačina vatre.
Drugi, pak, recenzent spominje važnost drugih klimatskih faktora:
Scenarij klimatskih promjena uključuje samo temperaturu kao input za promijenjenu klimu. Međutim, promjene atmosferske vlažnosti također bi bile vrlo relevantne za predviđanje promjena u kapacitetu za vlažnost zraka ili vlažnosti goriva.
Kao što smo prethodno objasnili, dokument sa komentarima sadrži i odgovore autora. Tako u prvom slučaju autori odgovaraju da su izabrali fokusirati se na širenje šumskih požara iz praktičnog razloga, jer je ovaj faktor relevantan za posljedice. Također, navode da bi i u slučaju izbora drugih značajnijih karakteristika šumskog požara imali iste manje jasne faktore.
U odgovoru na komentar koji se odnosi na druge klimatske faktore, autori spominju važnost i klimatskih, ali i neklimatskih faktora, ali i navode da bi bilo teško izračunati promjenu svih ovih varijabli i njihovih potencijalnih interakcija. Stoga su se, kažu, odlučili baviti užim pitanjem, kakav je uticaj samog zatopljavanja na rizik od ekstremnog svakodnevnog širenja šumskih požara.
Slažemo se da su druge klimatske varijable, osim temperature, važne za projektovanje promjena u rizicima od požara. Pored apsolutne atmosferske vlažnosti, druge važne varijable uključuju promjene u padavinama, obrasce vjetra, vegetaciju, snježni pokrivač, paljenje, prethodnu požarnu aktivnost, itd. Da ne spominjemo faktore kao što su promjene u distribuciji ljudske populacije, tampon zone, korištenje zemljišta, obrasci paljenja, taktike gašenja požara, strategije gazdovanja šumama i dugoročno nagomilavanje goriva. Obračunavanje promjena svih ovih varijabli i njihovih potencijalnih interakcija istovremeno je vrlo teško. Upravo zbog toga odlučili smo koristiti metodologiju koja se bavi mnogo čistijim, ali užim pitanjem, kakav je utjecaj samo zatopljavanja na rizik od ekstremnog svakodnevnog rasta šumskih požara. Vjerujemo da je izolovano proučavanje uticaja zatopljavanja vrijedno jer je temperatura varijabla u trouglu dinamike šumskih požara (Slika 1A) koja je ubjedljivo najdirektnije povezana s povećanjem koncentracije gasova staklene bašte i, prema tome, najjasnija u budućim projekcijama.
Upravo se na ove komentare recenzenata pozvala urednica časopisa Nature dr. Magdalena Skipper, reagujući na Brownove tvrdnje da je “izostavio punu istinu” kako bi njegov rad u časopisu Nature bio objavljen. U izjavi koju je objavio Carbon Brief ona navodi:
“Napominjem da je pitanje nedostatka uključivanja varijabli, osim klimatskih promjena, bilo naglašeno tokom procesa stručnog pregleda, ali su se sami autori usprotivili tome da se uključe.”
Nakon ukazivanja na komentare recenzenata, oglasio se i sam Brown. On je na Twitteru napisao da nije tačno da je recenzent tražio da se uzmu u obzir drugi faktori, već da ih je pitao o uzimanju u obzir drugih klimatskih varijabli te da je on sam naveo neklimatske faktore u svom odgovoru. U intervjuu objavljenom na stranici Breakthrough instituta, gdje Brown trenutno radi kao kodirektor za klimu i energiju, on je ustvrdio da “nigdje u procesu recenzije recenzenti nisu doveli u pitanje korisnost fokusiranja isključivo na uticaj klimatskih promjena kada se projektuju dugoročne promjene u dinamici šumskih požara”.
Nigdje u procesu stručnog ocjenjivanja recenzenti nisu doveli u pitanje korisnost fokusiranja isključivo na uticaj klimatskih promjena kada se projektuju dugoročne promjene ponašanja u požarima. Glavni neklimatski faktori za koje sam rekao da su važni (ali su ostali konstantni) u mom eseju bili su obrasci paljenja i količina goriva. Recenzenti su pokrenuli pitanje paljenja samo jedan put, a količina goriva spomenuta je šest puta. U svim slučajevima, recenzenti su spomenuli ove faktore u vezi sa pitanjima o tome da li je moja metodologija bila dovoljno robusna da precizno kvantifikuje doprinos klimatskih faktora širenju šumskih požara, a ne da nam kažu da bismo trebali proširiti našu metodologiju kako bismo uključili promjene u ovim drugim neklimatskim faktorima u našim dugoročnim projekcijama.
Reakcije časopisa Nature, koautora i naučne zajednice
U izjavi za Carbon Brief, glavna urednica Naturea reagovala je i na tvrdnje o poželjnim narativima.
”Kada je u pitanju nauka, Nature nema preferirani narativ. Urednici časopisa Nature donose odluke o tome šta će objaviti isključivo na osnovu toga da li istraživanja ispunjavaju naše kriterije za objavljivanje: originalno naučno istraživanje (gdje su zaključci dovoljno potkrijepljeni dostupnim dokazima), od izuzetnog naučnog značaja, koje donosi zaključak od interesa za multidisciplinarnu čitalačku publiku.”
Ona je rekla i da se “očekuje” da istraživači koriste “najprikladnije” podatke i metode u svom radu, uključujući “sve ključne činjenice i rezultate koji su relevantni za glavne zaključke rada”, te da je krajnje neodgovorno ukoliko to ne rade. Carbon Brief navodi i da je Skipper navela tri primjera nedavnih publikacija u časopisu Nature koje pobijaju Brownove tvrdnje o “poželjnim narativima” (1, 2, 3).
Pored Browna, u radu je navedeno još sedam koautora. Ipak, čini se da je većinu rada uradio upravo Brown, što je spomenuo jedan od koautora intervjuišući Browna. Brown je na svom nalogu na društvenoj mreži X rekao da je sam donio odluku o oblikovanju prezentacije istraživanja tako da se poveća vjerovatnoća da bude objavljen u časopisu s velikim uticajem te da njegovi “koautori ne snose nikakvu odgovornost”.
Jedan od koautora koje je kontaktirao Carbon Brief, profesor Steven Davis, rekao je da nije bio uključen u strateške odluke o isključivanju faktora iz studije i da su ga Brownove naknadne tvrdnje iznenadile.
Kaže da je Brown "možda donio odluke za koje je mislio da će pomoći da se rad objavi, ali ne znamo da li bi neki drugi rad bio odbijen". On dodaje:
“Mislim da on nema mnogo dokaza koji bi podržali teške tvrdnje da su urednici i recenzenti pristrasni.”
(...)
On napominje da je “održavanje uskog fokusa često važno kako bi se projekat ili naučna analiza učinila prilagodljivim“ i da on “ne bi to nazvao 'izostavljanjem istine' osim ako nije imala za cilj da dovede u zabludu”. To, napominje, “svakako nije bio moj cilj”.
Carbon Brief u članku prenosi i reagovanja drugih naučnika koji su kritikovali Browna zbog njegovih postupaka.
Teorije zavjere o klimatskim promjenama
Klimatske promjene često su tema dezinformacija i teorija zavjere, o čemu je Raskrinkavanje pisalo u više navrata (1, 2, 3, 4). Širok je spektar tvrdnji koji promoteri ovih narativa plasiraju - osim što negiraju opasnost od klimatskih promjena, oni često tvrde da klimatske promjene nemaju veze s ljudskim djelovanjem. Teoretičari/ke zavjere redovno ponavljaju i tvrdnje da su klimatske promjene prevara kojoj je cilj ograničavanje prava i sloboda. Kako smo objasnili u prethodnim analizama, klimatske promjene su stvarne, dokazano je da je trenutno njihov glavni pokretač ljudska aktivnost i imaju negativne posljedice.
Tvrdnje da ljudi nisu uzročnik klimatskih promjena, već da je riječ o potpuno “prirodnom procesu”, u direktnom su sukobu s naučnim konsenzusom i ogromnom količinom empirijskih dokaza koji govore suprotno.
Negatori klimatskih promjena često netačno tvrde da naučna zajednica i mediji kao glavne uzroke požara navode klimatske promjene. Istina je da naučna zajednica upozorava na uticaj klimatskih faktora na rizik širenja požara. Raskrinkavanje je u ranijoj analizi objasnilo da su promjene klime i globalno zagrijavanje povezani s rizikom od požara, ali ne i s njihovim direktnim izazivanjem. Na stranici Agencije za zaštitu životne sredine Sjedinjenih Američkih Država objašnjena je veza između klimatskih promjena i požara.
Manipulacije Brownovim tvrdnjama
Izvještavajući o tvrdnjama koje je iznio američki klimatolog, pojedini mediji i korisnici/e društvenih mreža uglavnom su na manipulativan način pristupili temi, pokušavajući da cijeli slučaj predstave kao dokaz za različite “zavjerološke” narative o klimatskim promjena. Analizirane objave, pritom, sadrže i navode koji predstavljaju iskrivljavanje onoga što je, ustvari, Brown rekao. Tako Nulta tačka navodi da je Brown priznao da je lažirao studiju kako bi bila objavljena, iz čega se može zaključiti da studija sadrži netačne podatke. To je ipak daleko od onoga šta je Brown poručio. Reagujući na slične interpretacije u medijima “da je manipulisao podacima”, Brown navodi:
Kao što sam naveo u radu, odlučio sam da suzim istraživačko pitanje u svom radu, da se fokusiram samo na doprinos koji klimatske promjene daju dimanici šumskih požara. Čineći to, moja metodologija izostavila je (zadržala nepromjenjivim) bezbroj uzročnih faktora koji utiču na dinamiku šumskih požara (npr. neklimatski faktori kao što su ljudski obrasci paljenja i količina goriva) i mogli bi se promijeniti u budućnosti kako bi se ublažila opasnost od šumskih požara. Rad je iskren u tome da te faktore izostavlja, tako da nema ništa eksplicitno loše u samom radu. Međutim, na kraju krajeva, ono što se saopštava javnosti samo je dio priče, a ne puna istina.
Tvrdnje koje je Brown iznio također su daleko od zaključaka pojedinih korisnika/ca društvenih mreža da “priznaje sistematsku obmanu današnjih klimatskih istraživanja, tvrdeći da naučnici skrivaju istinu za dobrobit svojih karijera”. Još su dalje od istine tvrdnje iz snimka austrijske televizije ServusTV u kojem novinar tvrdi da je Brown upozorio “ko za svaku ekološku katastrofu ne okrivi klimatske promjene, taj se u istraživanju isključuje”. Tvrdnje da veliki naučni časopisi objavljuju samo ono što raspiruje strah od viših temperatura spadaju u domen teorija zavjere.
Manipulativan je i naslov da je Brown “priznao da je prenaglasio uticaj globalnog zagrijavanja na šumske požare da bi mu rad bio objavljen u prestižnom časopisu”.
Članak portala RT Balkan također sadrži niz manipulacija. Manipulativna je tvrdnja da je Brownu traženo da “izmijeni tekst i unese laži koje prate zvanične verzije o klimatskim promjenama” te tvrdnja da Brown priznaje da je bio “prinuđen da napiše neistinu” kako bi njegov rad bio objavljen.
Brownovo uzgredno spominjanje činjenice da preko 80 posto šumskih požara u SAD-u uzrokuju ljudi Nulta tačka predstavila je kao priznanje da “šumske požare izazivaju ljudi, ne klimatske promjene”. Zapravo Brown nije rekao ništa što već nije poznato. Na internetu je moguće pronaći brojne izvore koji slično procjenjuju procenat požara u SAD-u koje izaziva čovjek (1, 2, 3).
Tvrdnju da se ušutkavaju svi istraživači koji ne krive klimatske promjene za “svaku ekološku katastrofu” ocjenjujemo kao teoriju zavjere. Istu ocjenu dajemo tvrdnji da je Brownu traženo da “izmijeni tekst i unese laži koje prate zvanične verzije o klimatskim promjenama”.
Tvrdnje da je američki naučnik “priznao sistematsku obmanu današnjih klimatskih istraživanja, tvrdeći da naučnici skrivaju istinu za dobrobit svojih karijera”, te da je “priznao da je lažirao studiju”, odnosno “prenaglasio uticaj globalnog zagrijavanja na šumske požare da bi mu rad bio objavljen u prestižnom časopisu”, dobivaju ocjenu manipulisanje činjenicama. Istu ocjenu dobija i tvrdnja da je “priznao” da ljudi uzrokuju požare, ne klimatske promjene.
(Raskrinkavanje.ba)