Foto: Pixabay
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske (RS) zakazani su za 23. novembar 2025. godine. Izbori su raspisani nakon što je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) u avgustu donijela odluku o prestanku mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku jer mu je potvrđena prvostepena presuda kojom je osuđen na godinu zatvora, uz mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina.
Dodik je proglašen krivim za neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203a stav (1) Krivičnog zakona BiH. Dezinformacijama o detaljima presude protiv Dodika bavili smo se u analizi koja je dostupna ovdje.
Dodik je uložio dvije apelacije Ustavnom sudu BiH: jednu na presudu Suda BiH, a drugu na odluku CiK-a BiH. Ustavni sud BiH je odlukom objavljenom 4. novembra 2025. godine odbio obje apelacije. Nakon toga, Dodikov pravni tim najavio je da će podnijeti apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava.
Kampanja za prijevremene izbore počela je 8. novembra 2025. godine i trajaće do 22. novembra, odnosno do dana prije izbora.
Trećeg dana predizborne kampanje na portalu Glas Srpske objavljen je članak pod naslovom “Kakve su šanse da sud u Strazburu promijeni odnos prema stranom tutorstvu u BiH”. U članku se tematizuje mogućnost da Evropski sud za ljudska prava prihvati najavljenu Dodikovu apelaciju te se razmatraju moguće posljedice takve odluke.
Sagovornik Glasa Srpske Dušan Berić u ovom je članku citiran kao jedan od zvaničnika koji je podnio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava nakon što je 2004. odlukom tadašnjeg visokog predstavnika u BiH smijenjen s javne funkcije. Berić je jedan od funkcionera koji su te godine smijenjeni odlukom koju je potpisao tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown. Berićeva apelacija je odbijena. Odluka Suda dostupna je ovdje.
U članku Glasa Srpske se o ulozi visokog predstavnika u BiH navodi da ga potvrđuje rezolucija UN-a.
U tom famoznom predmetu "Berić i ostali protiv BiH", sudije su, u suštini, zauzele stav da nisu nadležne za pitanja iz domena Ujedinjenih nacija, a visoki predstavnik se upravo tu i potvrđuje, odgovarajućom rezolucijom.
U istom članku navodi se i dio saopštenja Gorana Bubića, advokata Milorada Dodika, koje je objavljeno 4. novembra 2025. godine. U saopštenju povodom odbijanja apelacije Ustavnom sudu BiH tvrdi se da je Christian Schmidt “samozvani stranac” jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.
Na predmet "Berić i ostali" podsjetio je i Dodikov advokat Goran Bubić u saopštenju nakon što je Ustavni sud BiH odbacio njihove zahtjeve u kojima su tražili ukidanje presude Suda BiH, ističući da Šmit nije legalan.
- Sud je odbio argumente koji jasno dokazuju da član 203a Krivičnog zakona BiH nije donesen ustavnim putem, jer ga nije usvojila Parlamentarna skupština BiH, već je nametnut od strane nelegalnog visokog predstavnika koji nikada nije potvrđen od Savjeta bezbjednosti UN. Umjesto Ustav BiH Ustavni sud je podržao samozvanog stranca, mimo dosadašnje poznate prakse imenovanja visokog predstavnika za BiH. Ovo je suprotno stanovištu Evropskog suda za ljudska prava da je visoki predstavnik za BiH dio misije Ujedinjenih nacija (presuda Dušan Berić i drugi protiv BiH, odluka 36357 i dr. od 26.10.2007. godine) - navedeno je u saopštenju.
Članak su bez značajnih izmjena prenijeli Srpska Cafe, Info Bijeljina i Bijeljina Press.
Šta su činjenice?
Još od avgusta 2021. godine, kada je Schmidt preuzeo dužnost, brojni/e političari/ke, uglavnom iz RS, ali i neki mediji, navode da njegovo imenovanje nije legalno. Glavni argument u ovim osporavanjima jeste činjenica da nije imenovan ili potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, uz navode da je takva procedura imenovanja navedena u Dejtonskom sporazumu. Ali, Vijeće sigurnosti ne mora rezolucijom potvrditi imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Raskrinkavanje je u više navrata pisalo o primjerima negiranja legalnosti Schmidtovog imenovanja u pojedinim medijima. O dezinformacijama kojima se osporava legitimitet visokog predstavnika u BiH i koje su uočene u proteklom periodu, prije i tokom same predizborne kampanje pisali smo takođe u više navrata (1, 2, 3, 4).
U analizi objavljenoj 13. novembra 2025. godine naveli smo da je u većini imenovanja visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH praksa bila da Vijeće sigurnosti UN-a donese rezoluciju kojom potvrđuje saglasnost s imenovanjem nakon što Vijeće za provedbu mira (PIC) imenuje visokog predstavnika. Činjenica je da takva rezolucija nije neophodna niti proceduralno obavezna. U pomenutoj analizi istaknuto je sljedeće:
Međutim, u slučaju visokih predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga i Christiana Schmidta, takva rezolucija Vijeća je izostala, ali ih to nije spriječilo da obavljaju funkciju na koju su imenovani.
Iz Ureda visokog predstavnika je 2023. godine objašnjeno da “izraz podrške Vijeća sigurnosti UN-a nije pravno neophodan za stupanje na snagu odluke Upravnog odbora PIC-a o imenovanju novog visokog predstavnika”. U primjeru Schwarz-Schillinga, iako Vijeće sigurnosti UN-a nije eksplicitno izrazilo svoju saglasnost, to nije utjecalo na vršenje njemu povjerenih dužnosti, istaknuo je OHR.
Uz osporavanje legitimiteta visokog predstavnika u BiH uočen je i narativ kojim političari/ke predvođeni/e Dodikom nastoje prijevremene izbore za predsjednika RS prikazati kao svojevrsni referendum protiv visokog predstavnika Schmidta. U analizi koju možete čitati na linku ispod detaljno smo opisali/e kako se ovaj narativ počeo graditi, na koje se načine koristi u aktuelnoj kampanji i kako se izbori netačno nazivaju “nametnutim” i “protiv volje naroda”.
Kako se narativ o “nametanju” prijevremenih izbora za predsjednika RS koristi u kampanji
Dušan Berić je 2004. godine smijenjen s pozicije člana Glavnog odbora SDS-a i drugih javnih funkcija odlukom koju je potpisao tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown. Zbog te je odluke zajedno s drugim smijenjenim dužnosnicima uložio žalbu protiv BiH Evropskom sudu za ljudska prava. Ona je odbijena (link). U članku Glasa Srpske navodi se da su sudije “u suštini, zauzele stav da nisu nadležne za pitanja iz domena Ujedinjenih nacija”.
U obrazloženju uložene žalbe napisano je da su se aplikanti Berić i 27 drugih žalili “zbog mjera koje je protiv njih preduzeo Visoki predstavnik. Oni su se također žalili po članu 13. Evropske konvencije o ljudskim pravima da nisu imali ‘djelotvoran pravni lijek pred domaćim organom’ za svoje žalbe u skladu s Konvencijom“. U tački 22. navedeno je i da “aplikanti smatraju da UN ne provode ‘efektivnu kontrolu’ postupaka visokog predstavnika u okviru tumačenja člana 3. Nacrta sporazuma o odgovornosti međunarodnih organizacija i da se, shodno tome, takvo postupanje ne može pripisati Ujedinjenim narodima. Kako bi potkrijepili svoje tvrdnje, aplikanti su objasnili da bonska ovlaštenja prevazilaze ovlaštenja visokog predstavnika”.
U poglavlju “Ocjena Suda”, tačka C, o odbijanju ove apelacije opisano je zašto Sud smatra da nije nadležan. Sud “zaključuje da se žalbe aplikanata moraju proglasiti inkompatibilnim ratione personae”. U istom dijelu pod tačkom C objašnjeno je da je Vijeće sigurnosti UN-a zadržalo “efektivnu ukupnu kontrolu” nad radom visokog predstavnika te bi, shodno zakonskim propisima, njegovo djelovanje trebalo da se pripisuje UN-u, a ne državi BiH.
No, u presudi se ne navodi da Vijeće sigurnosti imenuje ili da mora potvrditi imenovanje visokog predstavnika. Kao što je ranije navedeno, nije pravno nužno da bi imenovanje PIC-a stupilo na snagu.
Kompletna odluka Suda po apelaciji “Berić i ostali” na engleskom jeziku dostupna je na ovom linku.
Shodno navedenom, tvrdnju da se imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH potvrđuje rezolucijom UN-a ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Tačno je da Schmidtovo imenovanje nije popraćeno rezolucijom, ali takvo nešto nije uslov za imenovanje visokog predstavnika.
(Raskrinkavanje.ba)