Foto: Raskrinkavanje.ba
U vrijeme kampanje za Opće izbore koji će se u Bosni i Hercegovini održati 4. oktobra 2026. godine društvene mreže i mediji su platforme za plasiranje političkih poruka usmjerenih prema biračima i biračicama. Ove poruke obično promovišu političke partije i kandidate/kinje, ali primjeri pokušaja diskreditacije nisu rijetki ni neuobičajeni.
Kandidatkinje su u ovom smislu često meta u sadržajima koji koriste mizogine poruke za njihovu diskreditaciju (1, 2, 3). Ove poruke obično imaju vrlo malo veze s karijerom, kompetencijama ili platformom kandidatkinje, a mnogo više s fizičkim izgledom, percipiranim moralnim propustima i, ukratko, činjenicom da je žena.
U Facebook grupi “ISTINA O BOSANSKIM POLITIČARIMA” tako je 12. septembra 2026. godine objavljen dugački status o kandidatkinji SDP-a za Skupštinu Unsko-sanskog kantona Veldini Alibegić. Status je obojen karakternim optužbama i ponižavajućim epitetima.
Pored zgođušne bakice Žanine Žanin, svoje mjesto na listi kroz krevet i alkoholiziranje sa predsjednikom Hopovcem izborila je Veldina Alibegić, pjevaljka iz Velike Kladuše koja je u vrijeme rata zabavljala i uveseljavala pripadnike APZB Fikreta Abdića što možete vidjeti na video snimku koji je zvanicno objavljen na FB stranici Autonomne pokrajine Zapadna Bosna gdje ona veliča autonomiju Fikreta Abdića Babe. Tada mlađahna a sad već iskusna pjevaljka Veldina Alibegić u kafani je upoznala alkoholičara Hopovca i vrlo brzo su kroz alkohol i pjesmu zaplovili u ljubavne vode. Hopi joj je obecao da ce joj osigurati mjesto na listama SDPa za izbore i da ce je pogurati politički, što je kako vidimo i uradio.
SDP je sasvim jasno postao autonomaško - četnička stranka koja kupi otpadke iz reda Laburista i Mlađu Lonića četničkog minobacačliju.
Foto: Screenshot/Facebook
Objava sadrži stari snimak na kojem djevojčica pjeva pred publikom na gradskom trgu i koji navodno prikazuje Alibegić kako “veliča” samoproglašenu Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna. Također sadrži fotografije Veldine Alibegić i njen predizborni plakat.
Status, snimak i slike objavljeni su i u Facebook grupi “BORCI ARMIJE ARBIH” 14. septembra 2026. godine.
Seksističke optužbe
Veldina Alibegić je profesorica njemačkog jezika, rođena 1983. godine u Bihaću. Već nekoliko godina obavlja dužnost direktorice Osnovne škole “25. novembar” u Velikoj Kladuši. Kandidatkinja je Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) za Skupštinu Unsko-sanskog kantona na Općim izborima 2026. godine.
“Kritike” upućene Veldini Alibegić u spomenutim Facebook grupama nisu povezane s njenim političkim angažmanom ili profesionalnim doprinosom. Riječ je o spekulacijama koje se tiču njenog privatnog života i optužbama o razmjeni seksualnih usluga za političku moć. Ovakvi lični napadi, maskirani kao argumenti u raspravi, nerijetko se koriste protiv žena koje obnašaju ili pretenduju na neku političku ili profesionalnu poziciju. Osim ovih napada, njeno bavljenje pjevanjem i društveni život problematizovani su konstrukcijama o “alkoholu i pjesmi”.
Pripisano joj je i “veličanje autonomije Fikreta Abdića”, a kao dokaz je podijeljen video na kojem navodno pjeva pred publikom. Velika Kladuša, grad u kojem Alibegić živi i radi, bila je tokom rata u BiH centar samoproglašene Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB), koju je osnovao i predvodio političar i poduzetnik Fikret Abdić. Njegove snage su od 1993. do 1995. godine bile u sukobu sa snagama Armije Republike Bosne i Hercegovine, a ovaj je sukob ostavio duboke posljedice u bošnjačkim zajednicama u sjeverozapadnoj BiH (link).
Veldina Alibegić je imala deset godina u vrijeme kad je ovaj sukob počeo. Video koji je podijeljen kao “dokaz” da je “zabavljala i uveseljavala pripadnike APZB” objavljen je u decembru 2024. godine na Facebook stranici “Naša Apzb Arhiva”. Datum na videu je 1. maj 1995. godine, kada bi Alibegić imala 12 godina.
Sudeći po datumu, video vjerovatno prikazuje proslavu Prvog maja te godine, a djevojčica koja pjeva na gradskom trgu pred okupljenom publikom okrenuta je leđima prema kameri. Iako je zvuk na snimku lošeg kvaliteta, na početku se čuje da djevojčica govori: “Za Republiku Zapadnu Bosnu”.
Foto: Screenshot/Facebook
U analiziranim objavama nisu ponuđeni neki dokazi da je djevojčica na snimku zaista Veldina Alibegić. Međutim, čak i pod pretpostavkom da jeste, činjenica da je kao 12-godišnja djevojčica nastupala na gradskoj manifestaciji ne može se razumno koristiti kao argument za ocjenjivanje njenog današnjeg političkog angažmana. Pokušaj da se sadržaj i okolnosti dječijeg nastupa, decenijama kasnije, predstave kao dokaz navodne podrške tadašnjem političkom projektu predstavlja izvlačenje događaja iz konteksta radi političke diskreditacije.
Posebno je problematično što se postupci i javni nastup maloljetnice pokušavaju retroaktivno povezati s političkim i ratnim zbivanjima nad kojima nije imala nikakav stvarni utjecaj. Činjenica da se manifestacija održala u Velikoj Kladuši u periodu kada je područje bilo pod kontrolom snaga APZB-a sama po sebi ne može biti dokaz bilo kakvog političkog opredjeljenja osobe koja je u to vrijeme imala svega 12 godina. Korištenje starog snimka na ovaj način svodi se na pokušaj stvaranja negativne političke slike.
Mizoginija kao alat za političke obračune
Praktično ne postoji situacija u kojoj je neki kandidat pred izbore optužen da je na poziciju došao “preko kreveta”. Ovakvi lični napadi rezervisani su za kandidatkinje. Raskrinkavanje je detaljno pisalo o ovom problemu u analizi objavljenoj 9. septembra 2022. godine. U njoj je objašnjeno sljedeće:
Tokom predizbornih kampanja, a i generalno u medijskim izvještajima o politici, česti su primjeri u kojima se žene nastoje predstaviti kao manje sposobne za bavljenje politikom samo zbog svog spola. Tako se različitim mizoginim sadržajima žene objektivizuju, a njihova uloga u politici relativizuje.
Kandidatkinje se na izborima često “vrednuju” na osnovu njihovog fizičkog izgleda, načina odijevanja, objavljenih privatnih fotografija i slično. Takav sadržaj često prate dezinformacije i druge manipulacije. S druge strane, isti “kriteriji” vrednovanja ne primjenjuju se na političke kandidate.
Žene su u politici u Bosni i Hercegovini nedovoljno zastupljene, a njihova medijska objektivizacija dodatni je motiv da one odustanu od kandidovanja. Kako je analiza izbornih listi platforme Istinomjer od 24. 8. 2022. godine pokazala, “trend marginalizovanja žena u politici u Bosni i Hercegovini se nastavlja”. Pored demotivacije za potencijalne kandidatkinje, ovakav sadržaj doprinosi i normalizaciji diskriminacije i mizoginije u medijima, ali i društvu generalno.
I prethodnih su se godina u medijima i na društvenim mrežama pred izbore mogle vidjeti objave u kojima se kandidatkinjama “mjeri” dužina suknje, ismijava njihov fizički izgled i u kojima se opisuju isključivo kao seksualni objekti. Slične prakse su, zapravo, konstantno usmjerene protiv političarki, bila izborna godina ili ne (1, 2, 3).
Fizički izgled, način odijevanja, privatni, porodični i seksualni život političara i političarki sami po sebi nisu pitanja od javnog interesa i ne bi trebali predstavljati osnovu kritike ili procjene njihovog rada. Ovaj princip u javnom prostoru uglavnom se podrazumijeva kada je riječ o političarima i kandidatima, dok se isti standard znatno rjeđe primjenjuje na političarke i kandidatkinje. Njihov izgled, odijevanje i privatni život nerijetko postaju predmet javnog komentara i političke diskreditacije, čime se preusmjerava pažnja s njihovog rada i političkog djelovanja na lične karakteristike.
(Raskrinkavanje.ba)