Foto: Raskrinkavanje.ba
Kampanja za Opšte izbore 2026. zvanično je počela 4. septembra, ali u stvarnosti je počela ranije. Iako Izborni zakon zabranjuje preuranjenu plaćenu kampanju na društvenim mrežama, to je praksa koja se iznova ponavlja. Ne dolazi uvijek u formi očitih reklama i poziva na glasanje; često je skrivena u promociji aktivnosti političara koje idu na ruku kandidaturi.
Večernji list BiH objavio je netačne tvrdnje da će glasači/ce čiji se otisci prsta ne mogu očitati na biračkom mjestu biti uskraćeni/e za demokratsko pravo glasa. Tekst ignoriše jasne i dobro poznate procedure predviđene za takve slučajeve. U članku se, dodatno, iznose i nepotkrijepljene optužbe da Centralna izborna komisija BiH diskriminiše Hrvate/ice, bazirane na tehničkim i pravopisnim greškama na glasačkim listićima koji su stigli biračima/cama u inostranstvu.
Pravo glasa neće biti uskraćeno osobama kojima se ne može očitati otisak prsta
Mediji bez transparentnih podataka o vlasništvu i redakciji ne smiju izvještavati o izborima. Ipak, suprotno zakonu, ova je praksa još uvijek prisutna. Banjaluka 24 jedan je od takvih portala. Iako nema impresum ni vlasničke podatke, ovaj portal ne samo da izvještava o kampanji za Opšte izbore 2026. već očito favorizuje jednu političku opciju.
Suprotno zakonu, anonimni portal Banjaluka 24 izvještava o kampanji i favorizuje kandidate pokreta Sigurna Srpska
Dijeljenje izmijenjenih slika na društvenim mrežama oprobana je taktika za diskreditaciju političkih aktera pred izbore. Sada vještačka inteligencija omogućuje da bude još teže uočiti takve manipulacije. Već u prvim danima kampanje za izbore u oktobru, na Facebooku je podijeljena jedna takva slika. Usmjerena je protiv SDP-a, a prikazuje banjalučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića u društvu funkcionera ove stranke.
Predizborne manipulacije: Stanivuković “nalijepljen” na AI sliku SDP-ove šetnje
Podcast “re:Definicija” ugostio je Darija Kordića i dao mu odriješene ruke da govori, između ostalog, o masakru u Ahmićima, zločinu za koji je osuđen na četvrtinu vijeka u zatvoru. Bez kritičkog otklona domaćina podcasta, razgovor je očekivano otišao u pravcu relativizacije odgovornosti i minimiziranja ratnog zločina.
Mikrofon za naredbodavca zločina: Dario Kordić u “podcastu” relativizirao masakr u Ahmićima
Portal Pozitivna Srpska ove je godine na svojim Facebook stranicama nekoliko puta podijelio dramatičnu sliku s informacijom da su “Srbi oborili američki F-16“ iznad Bosne. Ove objave vode na članak o događaju iz 1995. godine, po kojem je snimljen film. Riječ je o klasičnoj klikbejt taktici koja vlasnicima portala donosi zaradu od pregledanih reklama.
Izdvojeno mišljenje koje je sutkinja Prisca Matimba Nyambe imala u slučaju Ratka Mladića jedan je od ključnih argumenata u narativima koji relativizuju njegove zločine. Tvrdnja da je sutkinja bila “natjerana” da pročita presudu protiv Mladića iako se nije slagala s njom podijeljena je na Facebooku nakon Mladićeve smrti.
Informer, a zatim i niz drugih portala u Srbiji, plasirao je lažnu vijest o tome da N1 i novinar Predrag Popović traže hapšenje navijača zbog transparenta i poruka povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U novinarskom upitu koji je Popović uputio Višem javnom tužilaštvu u Beogradu nema zahtjeva za hapšenje.
Tabloidi u Srbiji su intenzivno pokrivali sahranu Ratka Mladića u Beogradu, nerijetko uz senzacionalističke naslove. Ukršteni tragovi aviona vidljivi iznad Beograda na dan sahrane predstavljeni su u članku Informera kao “nesvakidašnji prizor dva krsta na nebu”.
Nekoliko portala objavilo je članke u kojima se navodi da je hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno rekao da je Milorad Dodik “sve bolji”. Članci se bave novinarskim upitima Plenkoviću da li će tražiti sankcije protiv Dodika zbog veličanja Ratka Mladića. Ali hrvatski premijer nije odgovorio onako kako su ovi portali izvijestili.
Kažnjava li Kina “nepoćudne” građane negativnim društvenim poenima, zbog čega ostaju na ulici iako imaju finansijska sredstva? Video na Facebooku tvrdi da prikazuje ljude kojima se to desilo. Na snimku su zapravo pripadnici specifične radne supkulture u Kini, a ne građani koje je država ostavila bez doma zbog nepoćudnosti.
(Raskrinkavanje.ba)