Foto: Wikipedia Commons
U Republici Srpskoj (RS) su 23. novembra 2025. godine održani prijevremeni izbori za predsjednika RS. Zbog utvrđenih nepravilnosti, izbori će biti ponovljeni 8. februara 2026. godine u 17 izbornih jedinica, objavljeno je na stranici Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH). U tom političkom kontekstu je novinska agencija Srna 16. januara 2026. godine objavila članak pod naslovom “Narod Srpske prozreo sarajevsku podvalu”. Članak u formi komentara opisuje prijevremene izbore i ponovljeno glasanje na nekim glasačkim mjestima kao zavjeru visokog predstavnika Christiana Schmidta i državnih institucija poput Ustavnog suda BiH, državnog Suda i CIK-a da “sruše” Vladu RS i instaliraju predsjednika entiteta koji će “raditi po diktatu”.
Uprkos tome što Republike Srpska traži institucionalna rješenja da izađe iz zamke nelegalnog Kristijana Šmita, krnjeg Ustavnog suda i bošnjačkog Sarajeva, politički odnosi se komplikuju, jer su, nažalost, svi sarajevski akteri izašli na teren i otvoreno rade na rušenju legalno izabrane vlasti Republike Srpske.
Iza njemačkog "šerifa", koji je nosilac nastojanja za rušenje Republike Srpske, su krnji Ustavni sud popunjen stranim sudijama, neustavno Tužilaštvo i Sud, te Centralna izborna komisija /CIK/ BiH, koja na razne načine pokušava da izmišljanjem izbornih akrobacija dovede za predsjednika Republike Srpske nekoga ko će raditi po diktatu.
Narod Republike Srpske otkrio je prevaru i neće nasjesti na projekat rušenja Srpske koji sprovodi samozvani Šmit, sarajevsko sudstvo i CIK, kao, nažalost, i pojedinci iz opozicije u Republici Srpskoj koji nisu dorasli istorijskom trenutku, pa ne vide ništa drugo osim sebe na nekoj od funkcija koju im je "šerif" obećao.
U članku je dovedena u pitanje i legalnost imenovanja aktuelnog premijera Federacije BiH Nermina Nikšića.
Nemin Nikšić, Šmitov premijer Federacije BiH /FBiH/, nije htio da razgovara sa presjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem zato što, navodno, nije legalan.
Izgleda Nikšiću još niko nije rekao da je nelegalni premijer nelegalne Vlade FBiH, iza koje stoji samo Šmitova suspenzija Ustava na 24 časa.
Članak je istog dana prenio portal Argumenti u rubrici “Kolumna”.
Šta su činjenice?
Sud BiH je u februaru 2025. tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika prvostepenom presudom proglasio krivim zbog krivičnog djela neizvršavanja odluka visokog predstavnika, koje je definisano u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine. Osuđen je na godinu zatvora, uz mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina. Presuda je potvrđena u drugostepenom postupku u avgustu 2025.
Dodik je uložio žalbu na odluku CIK-a o oduzimanju predsjedničkog mandata nakon presude, ali je Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH na sjednici održanoj 18. avgusta 2025. godine donijelo rješenje kojim je njegova žalba odbijena kao neosnovana. Tim je rješenjem odluka CIK-a BiH postala pravosnažna i konačna, a njemu je mandat i zvanično prestao.
Narodna skupština RS (NSRS) je krajem avgusta 2025. usvojila ostavku entitetskog premijera Radovana Viškovića, koja je “povukla” i ostavku Vlade RS. Prijedlog za mandatara nove Vlade dao je Dodik, iako tada već nije imao mandat. NSRS je 2. septembra 2025. godine potvrdila novu Vladu mandatara Save Minića.
NSRS je u oktobru 2025. potvrdila i imenovanje Ane Trišić-Babić na poziciju vršiteljice dužnosti predsjednice RS, čime je preuzela poziciju koju je imao Dodik do prestanka mandata.
U isto vrijeme kad je Minić preuzeo dužnost premijera u septembru 2025. godine, najavljene su apelacije Ustavnom sudu BiH s navodima da ta vlada nije imenovana u skladu sa zakonskim procedurama jer je mandatara predložio Dodik, koji tad nije imao mandat predsjednika RS.
Početkom ove godine, tačnije 15. januara, premijer Vlade RS Minić vratio je mandat, a njegovu ostavku formalno je usvojila Narodna skupština RS 18. januara 2026.godine. Obrazlažući ostavku pred poslanicima/ama, Minić je izjavio “da je nedopustivo da pozitivan zamah Vlade bude prekinut vještačkim krizama”.
“Zato smo donijeli odluku kojom ćemo dodatno ojačati Republiku Srpsku, koja će biti otpornija na svaki vid pritiska”, rekao je Minić.
Na sjednici održanoj 19. januara 2026. izabrana je nova Vlada, ponovo s Minićem na čelu.
U vrijeme objave teksta na portalu agencije Srna javnost je očekivala i odluku Ustavnog suda BiH u vezi s apelacijom koju je podnijela grupa poslanika/ca u Parlamentu BiH koja je smatrala da Vlada RS i njen premijer Minić (u prvom mandatu) nisu imenovani u skladu s ustavnim procedurama.
Ustavni sud BiH je 23. januara 2026. godine donio odluku prema kojoj je imenovanje Vlade RS 2. septembra 2025. godine bilo protivno Ustavu BiH.
Osporavanje legitimnosti
Mediji bliski vladajućem SNSD-u u Republici Srpskoj često ponavljaju tvrdnje kojima se nastoji “dokazati” da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nema legitimitet ili da državne institucije poput Suda i Tužilaštva BiH nisu “ustavne”. Opisi u kojima je visoki predstavnik Christian Schmidt nazvan nelegalnim, samozvanim ili “njemačkim šerifom” dio su narativa kojim se nastoji osporiti legalnost njegovog imenovanja. Raskrinkavanje je o tome pisalo u brojnim analizama (1, 2, 3, 4). Riječ je o manipulativnom narativu, koji počiva na tome da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Kako smo navodili u ranijim analizama, ove tvrdnje plasiraju mahom političari/ke iz RS, posebno iz vladajuće partije, ali i neki mediji. Tačno je da Schmidtovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, ali takvo nešto nije uslov za imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Naš partnerski portal Istinomjer je u analizi iz 2021. godine detaljno opisao primjere koji dokazuju da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan.
Uprkos činjenicama o Schmidtovom imenovanju, navodi da je “nelegalan” dijele se skoro od njegovog imenovanja 2021. godine. Raskrinkavanje je u analizi s početka 2026. godine detaljno opisalo kako je obilježavanje Dana RS 9. januara korišteno za “novi talas” ovakvih netačnih navoda.
Navodi da su Sud i Tužilaštvo BiH “neustavni” takođe su manipulativni. U analizi iz aprila 2025. godine bavili smo se emisijom “Pečat” na Radioteleviziji Republike Srpske (RTRS) i manipulativno predstavljenim reakcijama međunarodne zajednice na tadašnju političku krizu BiH koju je izazvalo donošenje niza zakona u RS, koji su se i tada tumačili kao podrivanje ustavnopravnog poretka države. U analizi smo naveli da je tačno da se Sud BiH i Tužilaštvo BiH ne pominju u Ustavu BiH, odnosno Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali to ne znači da je njihovo postojanje “neustavno”.
U članu 3. Ustava BiH navedeno je da Bosna i Hercegovina može preuzeti nadležnost o određenim pitanjima i da se u tom slučaju mogu formirati nove institucije. Član 3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
“Bosna i Hercegovina preuzima odgovornost u drugim pitanjima o kojim se suglase entiteti; koja su utvrđena u aneksima 5 do 8 Općega okvirnog sporazuma; ili pak koja su prijeko potrebna za očuvanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, političke nezavisnosti, i međunarodnoga subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s diobom odgovornosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Ako bude potrebno, za ostvarivanje takvih odgovornosti mogu se osnivati dodatne institucije.”
Sud BiH i državno Tužilaštvo uspostavljeni su 2002. i 2003. godine izglasavanjem Zakona o Sudu BiH i Zakona o Tužilaštvu BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH. O sličnim izjavama koje su plasirali/e političari/ke iz RS, ponovo uglavnom iz vladajuće partije, u kojim su Sud i Tužilaštvo BiH nazivali “neustavnim”, pisao je naš partnerski portal Istinomjer (1, 2, 3, 4).
Formiranje Vlade FBiH 2023. godine
Tvrdnja da je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić “nelegalni premijer nelegalne Vlade” jer je visoki predstavnik “suspendovao Ustav na 24 sata” takođe je manipulativna. Nakon Opštih izbora 2022. godine, Vlada FBiH nije bila potvrđena skoro sedam mjeseci. Predsjednica FBiH Lidija Bradara nije imala saglasnost oba potpredsjednika (Igora Stojanovića i Refika Lende) za predloženi sastav Vlade FBiH. U ovoj situaciji intervenisao je visoki predstavnik Christian Schmidt i 27. aprila 2023. godine donio odluku kojom je otkočio imenovanje Vlade FBiH u entitetskom parlamentu.
Schmidt je tada u odluci potvrdio imenovanja premijera, zamjenika premijera i ministara u Vladi FBiH koje je predložila predsjednica Vlade FBiH s potpisom jednog (umjesto dva) potpredsjednika.
(1) Premijer, zamjenici premijera i ministri Vlade Federacije koje je predsjednica Federacije BiH predložila u prijedlogu odluke koji je potpisala 30. marta 2023. godine, sa kojim se jedan od potpredsjednika saglasio 3. aprila 2023. godine i koji je izmijenjen 27. aprila 2023. godine, ovom Odlukom se smatraju imenovanim u skladu s članom IV.B.5. stav (1) Ustava Federacije. (2) Za svaki potpis koji je potrebno priložiti, saglasnost koju konkretno trebaju dati potpredsjednici Federacije, te konsultacije koje je potrebno izvršiti u cilju ostvarivanja imenovanja Vlade Federacije u skladu s članom IV.B.5, stav (1) Ustava Federacije, ovom odlukom se smatra da su priloženi, dati i izvršeni u primjerenom i propisanom obliku.
U članu 2. ove odluke navodi se da će Vlada FBiH biti izabrana nakon što njeno imenovanje bude potvrđeno većinom glasova u Predstavničkom domu FBiH. Shodno ovoj odluci, 28. aprila 2023. godine, na 6. vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, imenovani su nova Vlada FBiH i njen premijer Nermin Nikšić.
Dakle, Schmidt jeste intervenisao i omogućio da predsjednica Federacije BiH uz potpis jednog potpredsjednika predloži Vladu FBiH, koja je narednog dana potvrđena u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. To ovu vladu ili njenog premijera ne čini nelegalnim.
Odluka koju je Schmidt donio legalna je i već u uvodnom dijelu teksta odluke opisano je na osnovu kojih je ovlasti donesena. Riječ je o ovlaštenjima koja su visokom predstavniku data članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. On je konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora i “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom”.
U analizi naše partnerske platforme Javna rasprava detaljno je opisan efekat Schmidtovih izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, uz napomenu da su “mnoge njegove odluke bezuspješno osporavane pred različitim sudovima”.
“Rezultat sudskih postupaka bio je da se odluke koje donese visoki predstavnik ne mogu osporavati ni pred državnim ni pred Ustavnim sudom, kao ni pred entitetskim ustavnim sudovima ili Evropskim sudom za ljudska prava, s obzirom na to da se pravni temelj na osnovu kojeg OHR BiH donosi svoje odluke nalazi u međunarodnom pravu”, navedeno je.
Uz sve navedeno, ne postoji nikakva sudska odluka kojom bi eventualno bilo dokazano da su Vlada FBiH i njen premijer u aktuelnom sazivu na bilo koji način “nelegitimni”.
Shodno navedenim činjenicama, tvrdnje da je Christian Schmidt samozvani ili “nelegalni” visoki predstavnik ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Istu ocjenu dajemo tvrdnjama da su Sud i Tužilaštvo BiH “neustavni”, kao i tvrdnji da su premijer Nermin Nikšić i njegova Vlada FBiH “nelegalni”.
(Raskrinkavanje.ba)