Foto: Benedikt Markus, Wikimedia Commons
Na Facebooku je 8. decembra 2024. godine objavljen videosnimak u kojem neimenovani muškarac “dokazuje” da je Zemlja ravna ploča. On svoje “dokaze” zasniva na tvrdnjama da Zemlja nije sfera, da se ne kreće i da to objašnjava zašto su zvjezdani tragovi (eng. star trails) na nebu konzistentni. On navodi da to ne bi bilo moguće u slučaju da se Zemlja okreće oko svoje ose, da orbitira oko Sunca i da se kreće kroz našu galaksiju.
Foto: Screenshot/Facebook
U snimku koji traje preko četiri minute, muškarac pokušava na više načina da “objasni” zašto je sistem s “ravnom Zemljom” geocentričan (sa Zemljom u centru i svim drugim nebeskim tijelima koja se kreću u odnosu na nju), a ne heliocentričan – sa Suncem kao centralnim nebeskim tijelom oko kojeg Zemlja i druge planete orbitiraju.
Zemlja je ravna i miruje. Nepomično je, fiksirano je uopće se ne miče.
(...)
Tako da je ova tvrdnja da se tragovi zvijezda mogu dogoditi samo na globusu besmislica, ovo je geocentrično ravno i stacionarno područje u kojem živimo, sve se kreće nad nama, sve na nebu, sva nebeska svjetla se kreću preko nas u savršenim ciklusima koja se ponavljaju oko našeg magnetskog središta, zamislite Zemlju kao dasku za pikado, ako je položite ravno, oko bika je sjeverni pol, a gotovo izravno iznad toga je nebo, zvijezda sjevernjača i sve se kreće oko te magnetske osovine
U opisu objave snimka ispisane su tvrdnje da je današnji školski sistem nastao 1902. godine zahvaljujući Johnu D. Rockefelleru, koji ga je, navodno, osmislio kako bi stvorio poslušne radnike za svoje naftno carstvo. Prema ovim navodima, Rockefeller je finansirao obrazovni sistem kako bi djecu “odgajala” država, a ne roditelji, što bi omogućilo “programiranje” njihove svijesti. Opis implicira da škole namjerno pogrešno “uče” djecu da je Zemlja sferična.
Videosnimak je u vrijeme pisanja analize imao gotovo 9.000 pregleda i više od 300 drugih interakcija na Facebooku. Osim na ovoj društvenoj mreži, identičan snimak i opis objavljenu su i na TikToku.
Šta su zvjezdani tragovi?
Muškarac na videosnimku zove se Keith Cameron Smith. Prema biografijama koje su dostupne na njegovim Facebook i Instagram profilima, on je “muž, otac, autor, govornik, preduzetnik”. Po sadržaju koji Smith objavljuje na društvenim mrežama može se zaključiti da je riječ o pristalici teorije zavjere o ravnoj Zemlji.
U opisima profila nalazi se i link koji vodi na ličnu stranicu, koji u vrijeme pisanja ove analize nije bio dostupan. Na arhiviranoj verziji stranice na ovom se linku može vidjeti pregled knjiga koje je Smith napisao. Sve su vezane za teme samopomoći i ličnog razvoja (naprimjer, “The Top 10 Distinctions between Millionaires and the Middle Class” – “Top 10 razlika između milionera i srednje klase”).
Zvjezdani trag nije astronomski pojam. Radi se o tehnici fotografisanja zvijezda na noćnom nebu korištenjem duge ekspozicije na fotoaparatu, što može trajati minutama ili satima. Budući da se Zemlja okreće oko svoje ose, a fotoaparat se fokusira na zvijezdu Sjevernjaču (Polaris), zvijezde koje konstantno sijaju na fotografiji stvaraju privid tragova koji se obično oslikavaju u koncentričnim krugovima.
Foto: Benedikt Markus/Wikimedia Commons
Mogućnost fotografisanja zvjezdanih “tragova” ustvari potvrđuje da se Zemlja vrti oko svoje ose, a ne da se nebo i sva nebeska tijela vrte oko “magnetnog središta” ravne Zemlje. O ovom fenomenu detaljnije smo pisali u analizi koja se nalazi na ovom linku.
Kako smo tada naveli, “Zemlja se okreće oko svoje ose, a osa njene rotacije zamišljena je linija između Sjevernog i Južnog pola. Stoga, ukoliko se kamera okrene prema sjeveru ili jugu, zavisno od toga na kojoj se hemisferi nalazi, uslikani tragovi zvijezda djelovaće kao da idu u krug”.
Tvrdnja da Zemlja nije sferičnog oblika i da je, ustvari, ravna ploča gradi jednu od najraširenijih i najbizarnijih teorija zavjere – da je ova “istina” stoljećima skrivana i potiskivana nauštrb priče o Zemlji kao sferičnom nebeskom tijelu. Riječ je o narativu u kojem se korištenjem pseudodokaza (poput primjera kojim se bavimo u ovoj analizi) opovrgavaju naučne spoznaje o svemiru, galaksiji i Sunčevom sistemu u kojem se Zemlja nalazi. Raskrinkavanje je u više navrata analiziralo ovakve objave, uz isticanje dokaza zasnovanih na nauci (1, 2, 3, 4).
Zemlja je sferičnog oblika i okreće se oko svoje ose te orbitira oko Sunca, što je potvrđeno brojnim naučnim dokazima. Napredna tehnologija omogućava da oblik Zemlje vidimo direktno na fotografijama snimljenim iz svemira. Naučna zajednica o ovom pitanju ima jasan konsenzus, dok su tvrdnje teoretičara/ki zavjere o ravnoj Zemlji višestruko osporene i opovrgnute.
Obrazovni sistem
Tvrdnje da je moderni obrazovni sistem nastao 1902. godine, i to zahvaljujući industrijalcu Johnu D. Rockefelleru, nisu tačne. Te je godine Rockefeller osnovao General Education Board (Odbor za opšte obrazovanje) u Americi, donirajući milion dolara za svrhe te organizacije.
Prema navodima sa stranice Arhivskog centra “Rockefeller”, riječ je o instituciji koja je za svog postojanja (do 1964.) bila posvećena unapređenju obrazovanja širom Sjedinjenih Američkih Država “bez obzira na rasu, spol ili vjeru”. Njene aktivnosti uključivale su inicijative usmjerene na javno obrazovanje u južnim dijelovima zemlje (nakon Građanskog rata) i unapređenje obrazovanja u oblasti medicine.
Obrazovanje je evoluiralo kroz stoljeća, uz uticaje brojnih faktora, uključujući industrijsku revoluciju, društvene promjene i potrebe modernog društva. Tvrdnje da je moderni školski sistem nastao tek u 20. stoljeću kako bi pravio “robove” kojima je lako manipulisati analizirali smo u ranijem tekstu, koji se nalazi na ovom linku.
U Evropi su ideje o masovnom obrazovanju za šire slojeve društva postale izraženije u 16. stoljeću, kada je, među ostalim, Martin Luther zagovarao školovanje za svu djecu. U 17. i 18. stoljeću osnovne škole počele su da se razvijaju za srednju klasu, a odgovornost za njihovo održavanje postepeno je prelazila s crkve na državu. To je period značajnih reformi koje su oblikovale savremeno obrazovanje.
Krajem 18. i početkom 19. stoljeća, industrijska revolucija, urbanizacija i rast srednje klase podstakli su ideju da obrazovanje postane državna odgovornost. Francuska i Njemačka bile su među prvim zemljama koje su uvele javno obrazovanje, dok su druge zemlje, poput SAD-a i Velike Britanije, kasnije usvojile slične modele. Škole su u 19. stoljeću imale cilj da opismene djecu, razviju radne navike i pripreme ih za građanske dužnosti i posao. U 20. stoljeću, obrazovni sistemi širili su se globalno, s porastom broja škola i univerziteta.
Teorije da je školovanje osmišljeno kako bi ljude učinilo pokornim radnicima nemaju čvrstu osnovu u historijskim činjenicama. Razvoj obrazovanja bio je rezultat mnogih društvenih promjena i prilagođavanja potrebama društva, a ne zavjera moćnih pojedinaca.
Shodno navedenom, tvrdnju da je Zemlja ravna ploča i da to dokazuju zvjezdani tragovi na nebu ocjenjujemo kao pseudonauku i teoriju zavjere. Tvrdnju da su moderne škole nastale 1902. godine, kada je Rockefeller udario temelje savremenog školstva s ciljem obrazovanja poslušnih radnika, ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)