Raskrinkavanje.ba Raskrinkavanje.ba
Raskrinkavanje.ba Raskrinkavanje.ba
Objavljeno: 22.1.2026.
# Provjera tačnosti

Vakcine ne uzrokuju autizam niti to dokazuje mapa učestalosti dijagnostikovanih slučajeva

Ako vam se žuri
Šta se tvrdi?
Podaci o znatno većem broju slučajeva autizma u Americi u poređenju s ostatkom svijeta pokazuju da autizam nema genetske uzročnike, odnosno da vakcine uzrokuju autizam.
Šta su činjenice?
Grafički prikaz podataka o učestalosti dijagnostikovanih slučajeva autizma u svijetu pokazuje da neke zemlje imaju razvijeniju svijest o autizmu i učinkovitiju dijagnostiku.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Na Facebooku je 10. januara 2026. godine objavljena grafika globalne učestalosti dijagnostikovanih slučajeva autizma iz naučnog časopisa Nature. Neravnomjernost učestalosti, odnosno veća učestalost u razvijenim zemljama, i posebno u Sjevernoj Americi, predstavljena je kao dokaz da autizam nema genetske uzroke.

Post

Foto: Screenshot/Facebook

U opisu objave insinuira se da grafika pokazuje da su vakcine uzročnik autizma u Americi. 

Definitivno je genetski. Geni koji su iz Afrike i europe došli u Ameriku su naglo postali lošiji.

A ako se još više cjepiva mogli bi i u Europi i Africi postati naglo lošiji.

Objava je na Facebooku zabilježila gotovo 350 interakcija. 

Šta su činjenice?

Raskrinkavanje se u nizu analiza bavilo dezinformacijama o vezi između vakcina i autizma. U analizi iz jula 2025. godine navedeno je sljedeće:

Autizam je definisan kao neurorazvojni poremećaj koji se očituje poteškoćama u komunikaciji, društvenom funkcionisanju i interakciji s ljudima. Simptomi se mogu ispoljiti na brojne načine i u različitom stepenu. Ne postoji samo jedan uzrok autizma. Naučni konsenzus, baziran na brojnim istraživanja, jeste da autizam uzrokuje kombinacija genetskih faktora rizika i faktora rizika iz okruženja. Ovaj se poremećaj uglavnom javlja u ranom uzrastu i simptome je moguće uočiti već u prvoj godini života. Faktori rizika za autizam uključuju i stariju dob roditelja, prenatalnu izloženost zagađenom vazduhu, kao i nekim vrstama pesticida, poremećaje imunološkog sistema majke i neke komplikacije pri porođaju.

Grafika o učestalosti slučajeva autizma u svijetu preuzeta je iz objave na društvenoj mreže X iz septembra 2025. godine. Tada je podijeljena na profilu Dave Asprey i ostvarila je više hiljada interakcija. Asprey je američki autor i poduzetnik, zagovaratelj “Bulletproof dijete”, koja se zasniva na smanjenom unosu ugljikohidrata i povećanom unosu masti. Do dijete, za koju nezavisni naučnici tvrde da nije utemeljena u nauci, došao je “biohakovanjem” vlastitog tijela.

Grafika podijeljena u objavi prikazuje mapu koliko je autizam rasprostranjen i koliko utiče na zdravlje stanovništva po državama i teritorijama svijeta. Objavljena je u naučnom članku “Incidenca, prevalencija i globalno opterećenje poremećaja iz autističnog spektra od 1990. do 2019. godine u 204 zemlje” (eng. Incidence, prevalence, and global burden of autism spectrum disorder from 1990 to 2019 across 204 countries) u časopisu Molecular Psychiatry, čiji je izdavač Springer Nature Ltd. 

No, razlog zbog kojeg je najveći broj dijagnostikovanih slučajeva poremećaja iz autističnog spektra zabilježen u Sjevernoj Americi, Japanu i državama Zapadne Evrope, kako se navodi u sažetku studije, objašnjava se promjenama u dijagnostici, kao i činjenici da je u zemljama s visokim sociodemokratskim indeksom broj porastao zbog veće prepoznatljivosti autizma. 

U zemljama s niskim razvojem zabilježen je pad dijagnostikovanih novih slučajeva, što ukazuje na slabu prepoznatljivost autizma, navedeno je u studiji. Grafika, prije svega, odražava razlike u dostupnosti dijagnostike, svijesti, zdravstvenim sistemima i načinu prijavljivanja, a ne stvarnu učestalost poremećaja. U mnogim siromašnim zemljama autizam se rijetko prepoznaje ili evidentira.

Dakle, grafika ne dokazuje tezu da, zbog distribucije, autizam mora biti uzrokovan nekim drugim faktorom, a ne genetikom kao jednim od faktora za razvoj ovog poremećaja. Ona zapravo ne govori o uzrocima uopšte, već prikazuje distribuciju dijagnoza, što je objašnjeno drugim faktorima. 

Autizam i vakcinacija

Povezivanje vakcinacije s autizmom spada među najraširenije i potencijalno najopasnije dezinformacije iz oblasti nauke i medicine. Posebno je raširen mit da MMR vakcina protiv morbila, zaušnjaka i rubeole uzrokuje autizam. Ovo je vjerovanje zasnovano na nalazima studije britanskog gastroenterologa Andrewa Wakefielda, objavljene 1998. godine u časopisu Lancet. U tom je radu MMR vakcina dovedena u vezu s kolitisom i poremećajima iz spektra autizma, ali je kasnije utvrđeno da je podacima manipulisano i da je autor imao finansijski interes, zbog čega je rad povučen, a Wakefieldu oduzeta ljekarska licenca.

Uprkos tome, protivnici/e vakcinacije i dalje šire tvrdnje da vakcine izazivaju autizam, iako su brojna naučna istraživanja nedvosmisleno pokazala da takva veza ne postoji. Raskrinkavanje se ovakvim dezinformacijama bavilo u više navrata (1, 2, 3, 4, 5, 6).

Ove neutemeljene tvrdnje mogu izazvati skepticizam kod roditelja novorođenčadi i dovesti do smanjenja stope vakcinacije u populaciji. Posljedica toga mogu biti epidemije bolesti koje su nekada bile gotovo iskorijenjene, poput epidemije morbila, koja je zabilježena u Tuzlanskom kantonu i Banjaluci tokom 2024. godine.  

MMR vakcina, kao ni druge vakcine, ne uzrokuje autizam. To je objašnjeno i na stranici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO):

Opsežna istraživanja pokazala su da vakcine ne uzrokuju autizam. Mnoge velike, visokokvalitetne studije provedene u različitim zemljama, koje su uključivale velike uzorke učesnika/ca, došle su do istog zaključka.

Istraživanja koja su koristila različite metode i provodila se tokom mnogo godina pokazala su da vakcina protiv ospica, zaušnjaka i rubeole ne uzrokuje autizam. Studija koja je protumačena kao da ukazuje na takvu vezu kasnije se pokazala pogrešnom i lažnom. Časopis koji ju je objavio povukao je studiju, a doktor koji ju je napisao izgubio je medicinsku licencu.

Dokazi također pokazuju da druge dječije vakcine ne povećavaju rizik od autizma. U opsežnim istraživanjima konzervansa tiomersala i aditiva aluminija, koji se nalaze u nekim vakcinama, zaključeno je da ovi sastojci u dječijim vakcinama ne povećavaju rizik od autizma.

Shodno navedenom, tvrdnju da autizam uzrokuju vakcine, a ne genetski faktori, zasnovanu na podacima o učestalosti dijagnostikovanih slučajeva u svijetu, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.

(Raskrinkavanje.ba)

Testirajte naš Chatbot