Od pojave novog koronavirusa, medije i društvene mreže u regionu su preplavile mnogobrojne dezinformacije, manipulacije te teorije zavjere vezanu uz pojavu, širenje i liječenje bolesti Covid-19 od koje je do danas u svijetu umrlo preko 1.165.000 ljudi.
Činjenica da lijek za Covid-19 još uvijek ne postoji mnogim je medijima kao i stranicama na društvenim mrežama poslužila kao idealno tlo za širenje različitih zavjera i pseudonaučnih neistina o porijeklu virusa i liječenju bolesti koju izaziva.
Uz to, neistine i zavjere o koronavirusu u medijskom prostoru u BiH i regionu počele su iznositi i javnosti nepoznate osobe bez formalnog obrazovanja iz oblasti medicine i srodnih nauka, koje su "preko noći" postale samozvani eksperti za virus o kojem se još uvijek mnogo toga ne zna i u najvišim naučnim krugovima.
Raskrinkavanje je u periodu od početka 2020. godine do danas objavilo preko 240 analiza netačnih navoda o koronavirusu koji su se širili na našem govornom području.
U ovom tekstu donosimo kratki pregled deset najčitanijih analiza vezanih uz dezinformacije o novom koronavirusu, koje smo objavili u gore pomenutom periodu;
Ubjedljivo najčitanija analiza koju smo objavili u proteklih 10 mjeseci jeste ona u kojoj smo analizirali netačne navode iz video snimka "COVID 10 NAJVEĆA LAŽ U HISTORIJI", objavljenog na privatnom Facebook profilu Erna Selimović u aprilu 2020. godine. Erna Selimović je u ovom snimku u trajanju od nepunih 11 minuta čitala svojevrsnu kompilaciju najnevjerovatnijih teorija zavjere i lažnih vijesti koje su kružile o pandemiji COVID-19.
U toj objavi, koju su na Facebooku pogledale i podijelile hiljade ljudi, Selimović nije iznijela nijednu tačnu tvrdnju o koronavirusu. O kakvim se tvrdnjama i manipulacijama radi, detaljnije čitajte u našoj analizi ovog slučaja.
Erna Selimović: Internetska senzacija bez ijedne tačne tvrdnje o koronavirusu
Drugi najčitaniji tekst na našem portalu u gore pomenutom periodu je analiza navoda objavljenih 16. marta 2020. na Facebook stranici Granični prelaz Maljevac, prema kojima je "Evropska komisija dala odobrenje da se od 3. maja 2020. godine otvore državne granice za prevoz svih putnika na području Europe". Ovu je lažnu vijest za Raskrinkavanje demantovala sama Evropska komisija, a više detalja o ovom slučaju pročitajte u našoj analizi.
Nije tačno da se “od 3. maja otvaraju državne granice za sve putnike na području Europe”
Navodi da stope smrtnosti u svijetu za vrijeme pandemije novog koronavirusa nisu porasle u odnosu na one u prijašnjim godinama spadaju u neke od najčešće ponavljanih tvrdnji u javnom prostoru. U prvim mjesecima pandemije, u vrijeme dok je Italija bila evropsko žarište novooboljelih, tvrdnje da su stope smrtnosti u Italiji ostale iste kao i prije pandemije, uz različite manipulativne interpretacije, su se pojavile i u domaćim medijima. Naša analiza netačnih medijskih navoda o stopama smrtnosti u Italiji, koja je krenula od Facebook statusa pripisanog novinaru Goranu Miliću, objavljena je u aprilu 2020. godine i treći je najčitaniji tekst na stranici Raskrinkavanja u posljednjih 10 mjeseci.
Da, ljudi u Italiji zaista umiru od COVID-19 i nevjerovatno je da o tome uopšte pišemo
Iako Bosna i Hercegovina još uvijek nema 5G mrežu, za vrijeme pandemije novog koronavirusa na društvenim je mrežama u našoj zemlji zavladala opšta histerija i panika oko ove tehnologije, popraćena objavama mnogobrojnih fotografija za koje se tvrdi da prikazuju postojanje ili postavljanje antena i tornjeva za 5G tehnologiju u BiH. Jedna od takvih je i na hiljade puta podijeljena objava Facebook stranice Dženetski napitak, prema kojoj je "Tuzla već pokrivena 5G mrežom" i prema kojoj se ova tehnologija postavlja "kasno u noć dok ljudi spavaju". Analizom smo utvrdili da se radi o lažnim tvrdnjama i teorijama zavjere, a više detalja o ovom slučaju iz aprila 2020. godine čitajte u našoj analizi.
BiH još uvijek nema 5G mrežu, a tornjevi se ne postavljaju “kasno u noć dok ljudi spavaju”
Snimci koji navodno pokazuju prazne bolnice u zemljama najteže pogođenim pandemijom COVID-19, na društvenim mrežama se predstavljaju kao “dokaz da je sve zavjera”. Uprkos tome što ne prikazuju objektivno stanje i navode na potpuno pogrešne zaključke, iste teorije zavjere "osvanule" su i u medijskim člancima. Analiza netačnih tvrdnji o "praznim bolnicama" u Irskoj, Njemačkoj, Italiji i drugim zemljama peti je najčitaniji tekst vezan uz pandemiju koronavirusa na našem portalu.
Bolnice nisu “prazne” i pandemija nije “predstava”
Veliku pažnju čitalaca Raskrinkavanja u avgustu 2020. godine je izazvala analiza Facebook objave sarajevskog poduzetnika Ejuba Kučuka o njegovom iskustvu sa zarazom novim koronavirusom. Kučuk je s javnošću u ovoj objavi, između ostalog, podijelio i dva spiska lijekova i preparata koje je koristio, nazivajući ih terapijama koje treba koristiti "kad posumnjate u koronu" i "ako obolite od Covid-19". Njegovu objavu su na Facebooku podijelile hiljade ljudi, a dijelovi njegove objave završili su i na stranicama nekolicine portala. O kakvim se netačnim tvrdnjama u ovom slučaju radi, možete detaljnije saznati u našoj analizi.
Šta je pogrešno, a šta opasno u statusu Ejuba Kučuka o “terapijama” za koronavirus
Jedna od afera koja je u vrijeme pandemije novog koronavirusa zatresla bh. javnost je ona vezana uz sumnjivu nabavku respiratora iz Kine, i još uvijek je predmet istrage Tužilaštva BiH. Tokom istrage o ovoj aferi, do sad su privedeni i ispitani premijer FBiH Fadil Novalić, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, vlasnik firme "Srebrena malina" Fikret Hodžić i drugi. Medijski napisi o ovom slučaju broje na stotine objavljenih članaka i komentara, a jedan od njih je bila i dezinformacija prema kojoj je "Solak naručio respiratore, a Hodžić isporučio ventilatore" o kojoj je Raskrinkavanje pisalo u maju ove godine.
Nije tačno da je “Solak naručio respiratore”, a “Hodžić isporučio ventilatore”
Još jedan u nizu mnogobrojnih video snimaka u kojem javnosti nepoznate osobe dijele savjete o lijekovima i preparatima koji "liječe" novi koronavirus bio je i onaj u kojem se tvrdi da je lijek protiv virusa pronađen u Peruu i da se radi o morskoj soli. Ta je objava s Facebook profila Aneta LaMadrina Krstović (koja je i autorica ovog snimka) podijeljena na hiljade puta, a više detalja o ovom slučaju čitajte u našoj analizi.
Video o lažnom lijeku kruži Facebookom: Ne, morska so ne liječi novi koronavirus
U martu 2020. godine, društvene mreže je preplavila priča da se u Evropu iskrcalo na desetine hiljade američkih specijalaca dok je pažnja javnosti okrenuta ka koronavirusu. Ova dezinformacija je popraćena i teorijama zavjere o tome da je pandemija vještački izazvana ili da Vlada SAD već posjeduje vakcinu koju čuva u tajnosti. Ta je priča krenula od objave italijanskog "influencera" Luce Lobine, a u regiji je zamah dobila nakon Facebook objave srpskog "analitičara" Saše Borojevića.
“Nešto se dešava”: Italijanski “influencer” i “analitičar” iz Srbije izmislili američku invaziju na Evropu u doba pandemije
U martu se u BiH i regionu na društvenim mrežama i portalima počeo širiti i navodni citat bivšeg libijskog predsjednika Muammara al-Gaddafija o novom koronavirusu. Analizom smo utvrdili da se u ovom slučaju radi o manipulacijama originalnog govora Muammara al-Gaddafija u Generalnoj skupštini UN-a iz 2009. godine.
Manipulativno prevedeni govor Muammara Gaddafija o stvaranju virusa
Nažalost, globalna borba protiv pandemije koronavirusa i dalje traje, a mnoge zemlje u svijetu ovih dana bilježe rekordne brojeve novozaraženih. Među njima se nalaze i Bosna i Hercegovina i zemlje regiona. Ipak, iako o virusu, njegovom širenju i posljedicama danas znamo mnogo više nego prije 10 mjeseci, širenje različitih dezinformacija kao i teorija zavjere o Covid-19 u svijetu ne jenjava.
U svjetlu te činjenice, Raskrinkavanje će nastaviti sa dosadašnjim predanim radom na otkrivanju i analiziranju netačnih navoda koje se o ovom virusu i bolesti koju izaziva svakodnevno šire u Bosni i Hercegovini i regionu.
Svoje prijedloge za provjeru sumnjivih medijskih sadržaja o novom koronavirusu, kao i sličnih sumnjvih sadržaja koji se šire na društvenim mrežama, možete nam poslati putem forme koju možete pronaći ovdje, ili u vidu privatne poruke na službenoj Facebook stranici Raskrinkavanja.
(Raskrinkavanje.ba)