Branimir Nestorović nastavlja dezinformisati o pandemiji Covid-19

Gost emisije “Jutro” na Prvoj Srpskoj Televiziji 26.12.2020. bio je pulmolog Branimir Nestorović, koji je ranije u više navrata iznosio netačne tvrdnje vezane za pandemiju Covid-19. Nestorović je ocijenjen nekoliko puta na portalu Raskrinkavanje, ali i na našim partnerskim portalima za provjeru činjenica, poput hrvatskog Faktografa i srpskog Fake News Tragača. 

U ovom televizijskom razgovoru, Nestorović je također iznio brojne netačne tvrdnje o pandemiji Covid-19, kao i o samom virusu SARS-CoV-2 koji ovu bolest izaziva. Njegov stav o bolesti Covid-19 vidljiv je već na samom početku intervjua, kad Nestorović govori kako poštuje antipandemijske mjere ne zato jer misli da treba već zato što mora. Navodi primjer djevojke zaposlene u Starbucksu koja se rasplakala jer nije nosio masku u toj radnji, zbog čega se sažalio, pa je ipak stavio masku. 

Da li će Bill Gates profitirati od Covid-19 vakcina? 

Nestorović iznosi tvrdnju da su mnogi milijarderi uspjeli da povećaju svoje prihode u toku pandemije. Navodi da je Bill Gates zaradio “nešto sitno”, ali da će se to promijeniti, s obzirom na to da su Pfizerova i Modernina vakcina protiv Covid-19 “njegove”:

Pratim recimo Jeff Bezos 64 milijarde zaradio eura ili dolara ili čega. Mislim zastrašujuća cifra za vreme pandemije. Bill Gates nešto sitno: 11, 12, 14 milijardi. Sad će se izvući pošto ove dve vakcine njegove Modernina i Pfizerova 32 milijarde će doneti, ovaj, dolara, ovaj prema nekim prvim da kažem procenama.

Fondacija "Bill i Melinda Gates" uložila je preko 1.75 milijardi dolara u borbu protiv pandemije Covid-19, od čega je jedan dio finansirao istraživanja i razvoj vakcine protiv virusa. Na oficijelnoj web stranici Fondacije navedeno je da, uprkos tome što Fondacija ulaže novac u razvoj vakcine, ona ne zarađuje novac od prodaje vakcina. 

Budući da je neprofitna organizacija (...), sva imovina Fondacije koristi se u dobrotvorne svrhe. Sve vakcine proizvedene uz finansiranje fondacije "Gates" moraju pratiti smjernice Global Accessa, koje zahtijevaju da svaka vakcina napravljena uz pomoć fondacije bude široko dostupna po pristupačnoj cijeni, u dovoljnoj količini, na određenom nivou kvalitete i u vremenskom okviru u kojem bi bila korisna ljudima u potrebi.

Tačno je da se očekuje da Pfizer i Moderna zarade 32 milijarde dolara od prodaje vakcina. Ipak, ni Pfizer ni Moderna nisu u vlasništvu Bill Gatesa. Fondacija "Gates" je kupovala dionice kompanije Pfizer, no ne nalazi se u deset najvećih dioničara ove dvije kompanije. 

Jesu li izbori u Americi bili namješteni? 

Nestorović nastavlja dalje svoje “izlaganje”, nazivajući pandemiju “parekselans političkom krizom” umjesto zdravstvenom, a zatim iznosi netačnu tvrdnju da su izbori u Sjedinjenim Američkim Državama bili namješteni:

Znači videli ste, u Americi se isto izbori nameštaju, je li tako? Mislim, mi smo uvek pričali kako kao to zemlja demokratije i tako dalje. U Americi se izbori nameštaju. 

Tvrdnje da su izbori u SAD-u namješteni, pa i “proglašeni nevažećim”, bile su aktuelne nakon izbora u novembru 2020. godine. Posljednje ponovno prebrojavanje glasova u nekoj od američkih država završeno je 7.12.2020, kada su glasovi u Georgiji prebrojani po treći put. I ovo, kao i svako prethodno brojanje, potvrdilo je ranije proglašene rezultate prema kojima je na predsjedničkim izborima u SAD-u pobijedio demokratski kandidat Joe Biden. Detaljnije o ovim tvrdnjama pročitajte u analizi:

Da li je nemoguće zaustaviti respiratorne infekcije?

Nestorović, zatim, iznosi tvrdnju da se respiratorne infekcije ne mogu “zaustaviti”, s obzirom na to da su “aerosoli raspršeni u vazduhu”.

Znači mi smo uvek znali da se kod respiratornih infekcija nema nikakvih zaključavanje i tako dalje. Drugo da je transmisije prenošenja takva, da praktično, mislim, nemoguće zaustaviti. To se zna, da je nemoguće zaustaviti respiratorne infekcije. Pa to su  aerosoli. To je raspršeno u vazduhu. 

Najpoznatija pandemija modernog doba je Španska gripa, koja je počela 1918. godine i ubila oko 50 miliona ljudi širom svijeta, navodi se u članku BBC-a od 10.5.2020. Špansku gripu je uzrokovao virus H1N1, koji se prenosi kapljičnim putem, baš kao i virus SARS-CoV-2. 

Tada nije postojao lijek za gripu, niti su postojali antibiotici koji su mogli liječiti bakterijske infekcije koje nastaju zbog komplikacija izazvanih gripom. I tada su mnoge države pokušale uvesti obavezno nošenje maski, karantin, zatvaranje pozorišta, kina i crkvi. No mnoga mjesta, poput pabova, ostajala su otvorena. 

Istraživanja pokazuju da su ove mjere imale efekta i da su znatno smanjile broj zaraženih u odnosu na mjesta u kojima mjere restrikcije nisu postojale. Bitno je napomenuti da su i za vrijeme Španske gripe postojale teorije zavjere o nastanku i porijeklu virusa, kao što postoje i tokom trenutne pandemije bolesti Covid-19. Zbog toga možemo zaključiti da Nestorovićeva tvrdnja da tu “nema nikakvih zaključavanja” nije tačna. 

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u preporukama navodi da je najbolji način za prevenciju Covid-19 distanca, redovito pranje ruku, nošenje maski i izbjegavanje prostora gdje se okuplja veliki broj ljudi, poput kafića, restorana, klubova i slično. 

Postoje li u SARS-CoV-2 virusu elementi HIV-a?

Voditeljica emisije "Jutro" navela je da se govori kako u virusu SARS-CoV-2 postoje elementi HIV-a, na što je Nestorović odgovorio da je to rekao francuski naučnik Luc Montagnier, kao i da je rekao kako je hidroksihlorokin učinkovit protiv tog virusa. 

Voditeljica: Jesto, isto o tome pričaju da postoji neki u tom virusu, da postoje neki elementi HIV-a.

Nestorović: Pa to je rekao Montagnier, ovaj nobelovac, ovaj profesor francuski. On je tužio institut Paster. Tvrdi da ima i fragmenata malarije i da zato dobro deluje hidroksihlorokin. 

Montagnier je kazao da je novi koronavirus proizveden u laboratoriji i da sadrži sekvence virusa HIV. Ova tvrdnja se još od 31.1.2020. provlači u medijskim izvještajima, no ona nije tačna. O ovome je pisao Faktograf 22.4.2020:

Da geni HIV-a nisu umetnuti u genom novog koronavirusa, pokušao je još u veljači objasniti tim predvođen Chuanom Xiaoom s Odjela za kemiju i biokemiju Sveučilišta u Teksasu u El Pasu.
Teza iznesena u njihovoj radnoj verziji (na sajtu BioRxiv, op.a.) kaže da je SARS-CoV-2 imao četiri umetka u presudni glikoproteinski gen šiljaka, što mu je omogućilo prelazak na ljude. Naveli su da ti umeci nalikuju proteinima HIV-a, i to njegovim sojevima prisutnim u Keniji, Tajlandu i Indiji.
Xiao i njegov tim poslužili su se bazom podataka GenBank, Nacionalnog centra za biotehnološke informacije. U toj javnoj bazi se još od januara nalazi izlistan genom uzročnika Covid-19, a pridružene su mu i kasnije verzije. Pažljivim pregledom dijelova genoma, znanstvenici iz El Pasa ustvrdili su da “ne postoje dokazi da su sekvence ova četiri umetka specifične za HIV-1 ili da je virus 2019-nCoV primio ove umetke od HIV-1”.
Te navodno “problematične” sekvence “postoje u najrazličitijim vrstama virusa od bakteriofaga, gripe, do gigantskih eukariotskih virusa”, “široko [su] prisutne u živim organizmima, uključujući viruse, ali nisu i specifične za HIV-1”.

Tvrdnja da je hidroksiklorokin “lijek za koronavirus” je također već skoro godinu prisutna u medijskom prostoru. Ni ona, pak, nije tačna. Raskrinkavanje je o izvoru ove tvrdnje i navodnim lijekovima protiv Covid-19 u državama regiona detaljno pisalo u analizi na linku ispod:

Jesu li maske efikasne u sprečavanju prenošenja virusa?

Nestorović također iznosi netačne tvrdnje o zaštitnim maskama, naprimjer, da one ne rade “apsolutno ništa”:

Evo ta priča o maskama,recimo. Na primer nema stručnog dijaloga o  maskama. Ja sam par puta stavljao na Facebook, na svoj Facebook profil te preporuke CDC-a, recimo, američke agencije za infektivne bolesti. Mislim šta znače maske? Znači platnene, ništa. Ništa, apsolutno ništa. Hirurške apsolutno ništa. Znači epidemiološke maske možda kratkotrajno, par sati, par desetina minuta kad uđeš i tako dalje i lekari naravno, medicinske sestre, da, zaštitna oprema. 

O sličnim navodima smo također pisali u analizi koju možete pročitati na ovom linku. Tvrdnja da hirurške i platnene maske ne štite u potpunosti od virusa osobu koja ih nosi je tačna. No, to ne znači da maske ne treba nositi.

Naime, primarna funkcija maski za lice u situaciji epidemije nije da nas zaštite od virusa, već da zaštite druge od nas. Nošenjem ovog tipa maske zaustavljamo dalje širenje sopstvenih kapljica, koje mogu nositi virus. 

Ako ste prebolovali Covid-19, znači li to da se ne trebate vakcinisati?

Nestorović je također iznio tvrdnju da osobe koje su prebolovale Covid-19 nemaju potrebu da se vakcinišu, jer su istraživanja navodno pokazala da su osobe koje su prebolovale SARS i 17 godina poslije još uvijek imune: 

Nestorović: Mi znamo iz epidemije Sarsa 2003 godine, da oni koji su tad preležali Sars da su oni su i dalje

Voditeljica: I dalje imuni.

Nestorović:  I dalje na Sars i na ovaj virus je li tako? Posle 17 godina, je li tako? Prema tome što bi se vakcinisali oni koji su preležali, a to je polovina, verovatno polovina čovečanstva.

Tačno je da su pronađena antitijela kod osoba koje su imale SARS prije 17 godina. Ovo ipak ne znači da osobe koje su prebolovale Covid-19 ne treba da se vakcinišu. 

Nalazi studije SIREN, sprovedene na medicinskom osoblju u Velikoj Britaniji u periodu od polovine juna do početka novembra 2020. godine, pokazuje da li i koliko dugo traje prirodno stečeni imunitet na novi koronavirus. 

Rezultati ove studije ukazuju da je rizik od reinfekcije za 83% manji kod osoba koje su već preležale Covid-19, te da prirodno stečeni imunitet traje pet mjeseci nakon primarne infekcije. Dodatno zapažanje na koje su naučnici skrenuli pažnju je i to da postoji rizik da imuna osoba može i dalje imati virus u nosu ili grlu i tako ga prenijeti na zdrave osobe. No, i dalje ne znamo da li imunitet može da traje godinama, a i već su poznati slučajevi reinfekcije. Zbog toga stručnjaci navode da i osobe koje su već prebolovale Covid-19 trebaju da se vakcinišu. 

Detaljnije o vakcinaciji i prirodnom imunitetu pročitajte u analizi:

Je li vakcinacija protiv Covid-19, ustvari, nastavak kliničkih studija i izaziva li Covid-19 sterilitet?

Nestorović potom iznosi nekoliko tvrdnji vezanih za vakcine protiv Covid-19. 

Pazite, ove sve vakcine, kaže, odobrene su. Znači, one nisu odobrene, ‘aj’ da se odmah razumemo. Znači, one su odobrene po hitnoj proceduri. Zbog toga što je pandemija, i tako dalje, i ona će biti; ovo u stvari praktično, u celom svetu vakcinisanje, je još uvek nastavak kliničkih studija.
(...) 
Recimo, na primer, ova Pfizerova vakcina. Oni su, kao četrdeset hiljada ispitanika. Bilo je svega sto i nešto ljudi koji su oboleli.
I, mi i dalje nemamo dokaza da ona štiti od težih oblika bolesti, a nemamo dokaze ni da smanjuje transmisiju virusa, je l’ tako? 

Nakon toga, rekao je da na Pfizerovoj web stranici piše da se proces testiranja vakcine završava tek prvog juna, te da je negdje pročitao rečenicu kojom se poručuje muškarcima da zamrznu spermu prije vakcinacije Pfizerovom vakcinom, “jer postoji pitanje fertiliteta”, te da “nije ispitivan utjecaj na trudnoću”.

I na njihovom sajtu piše da se završava, prvoga juna se završava proces testiranja vakcine, i ono o čemu sam više puta pričao - još ima dve, dva reda tamo koja su mene, baš onako, m’s’m, kako bi rek’o… Kaže: “Možda će muškarci koji primaju vakcinu želeti da zamrznu svoju spermu, jer postoji pitanje fertiliteta.” Jeziva rečenica, a onda kaže: “Nije ispitivan uticaj na trudnoću”, i tako dalje, “jer nisu završene studije na miševima”.

Iako kaže da je o tome “već više puta pričao”, tvrdnja da "će možda muškarci koji se vakcinišu željeti da zamrznu svoju spermu jer postoji pitanje fertiliteta” prvi put je izgovorena u prethodno citiranom gostovanju na Prvoj TV, odakle su je, zajedno sa videom, prenijeli portali Kutak, Family, Nedeljnik Afera, Web tribune i Balkanspress. 

Tu tvrdnju nije iznosio ranije, ali jeste tvrdnje “o neispitanosti uticaja na trudnoću” i “nezavršenosti studija na miševima”, i to 11.12.2020 u jutarnjem programu iste televizije. Tvrdnju je prenio značajan broj medija, uključujući Big, Novi, Espresso, Pravda, Naši u svetu, Alo, Buka, Magazin Tabloid, Newswire i Oridinacija.

Vakcina koju je američka kompanija Pfizer razvila u saradnji sa njemačkom kompanijom BioNTech poznata je i pod imenom BNT162b2, no sve se češće koristi i njeno zvanično ime COMIRNATY. Ta vakcina, kao i sve vakcine protiv Covid-19, morala je proći tri faze kliničkih ispitivanja. Kada je Nestorović govorio o vakcinama, mnoge od njih još uvijek su bile u posljednjim fazama kliničkih ispitivanja, te su zaista imale razna odobrenja za vanredne situacije. 

No, kako ova infografika RSE-a pokazuje, Comirnaty vakcina odobrena je od Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije još 17. decembra 2020. 

Comirnaty je 21.12.2020 dobila uvjetno odobrenje za stavljanje u promet na području Evropske unije. Dakle, u momentu kada je Nestorović izrekao tvrdnju da je “vakcinisanje po celom svetu zapravo nastavak kliničkih studija”, ona nije bila tačna. 

Vakcina kompanija Pfizer/BioNTech dobila je spomenuta odobrenja zato što je pokazala efikasnost od 95% nakon primanja druge doze vakcine. 

Nejasno je i zašto je Nestorović “šokiran” činjenicom da se vakcina nije testirala na trudnicama. Bilo koja vakcina ili lijek se prvobitno testira na zdravim punoljetnim osobama, a tek nakon toga na trudnicama i djeci. Zbog toga nije “jezivo” pročitati takvu rečenicu - to je uobičajena procedura testiranja svakog lijeka.

Zvanični sažetak opisa svojstava Comirnaty vakcine u odjeljku 4.6, Plodnost, trudnoća i dojenje (str. 4), također govori o utjecaju vakcine na trudnice, gdje se navodi da je ovakva primjena ograničena, no da su istraživanja na životinjama pokazala da vakcina nema štetan utjecaj na trudnoću:

Trudnoća
Iskustvo s primjenom cjepiva Comirnaty u trudnica je ograničeno. Ispitivanja na životinjama ne upućuju na izravan ili neizravan štetan učinak na trudnoću, embriofetalni razvoj, porođaj ili postnatalni razvoj (vidjeti dio 5.3). Primjenu cjepiva Comirnaty tijekom trudnoće treba razmotriti samo kad su moguće koristi veće od bilo kojih potencijalnih rizika za majku i fetus.
(...)
Plodnost
Ispitivanja na životinjama ne ukazuju na izravan ili neizravan štetan učinak na reprodukciju (vidjeti dio 5.3). 

Tim naučnika sa Univerziteta u Miamiju započeo je 14.12.2020. istraživanje čiji je cilj da ispita utjecaj vakcina protiv Covid-19 na parametre sjemena kod muškaraca, te koliko dugo bi potencijalne promjene nakon vakcinacije mogle trajati. Očekuje se da će to istraživanje biti završeno 14.6.2021. Kako je kazao glavni istraživač, asistent na fakultetu i direktor Odjeljenja za reproduktivnu urologiju Ranjith Ramasamy, ovo je prvo istraživanje koje se bavi utjecajima vakcina protiv Covid-19 na plodnost kod muškaraca. On je za AFP naveo: 

Na osnovu mehanizama po kojima mRNK deluje, ne očekujemo da bi vakcine protiv Covida-19 mogle imati uticaj na muški fertilitet. Očigledno, međutim, želimo podatke da bismo potvrdili tu hipotezu.

Također, netačno je i da istraživanja na miševima nisu završena, o čemu je Pfizer izvijestio u rezultatima pretkliničkih istraživanja 9.9.2020. 

Je li vakcinacija protiv Covid-19 obavezna?

Još jedna od tvrdnji koje je Nestorović u ovom gostovanju iznio jeste tvrdnja da je veliki broj ljekara odbio da se vakciniše protiv Covid-19.

Znači u Nemačkoj preko 72% lekara reklo da se neće vakcinisati, medicinskih sestara, mislim. U Americi je sad kad su počeli vakcinaciju u jednoj bolnici, od 1.900 zaposlenih samo 600 pristalo da se vakciniše. Iako američki lekari, to kod nas lekari ne znaju, su obavezni svake godine da se vakcinišu protiv gripa i protiv raznih drugih bolesti, znači, ne može da rade ako nisu vakcinisani i ovaj veliki otpor vakcini baš iz ovih razloga.

Kako prenosi Deutsche Welle, anketa provedena u decembru pokazala je da 73% ljekara/ki u Njemačkoj želi primiti vakcinu protiv Covid-19. Iako je značajan broj njih skeptičan prema ovim vakcinama, broj ljekara/ki koji su rekli da se ne žele vakcinisati znatno je manji od procenta o kojem Nestorović govori:

Skepticizam nije neuobičajen među medicinskim osobljem u Njemačkoj. Istraživanje koje su proveli Njemačko društvo za internu intenzivnu njegu i hitnu medicinu (DGIIN) i Njemačko interdisciplinarno udruženje za intenzivno liječenje i hitnu medicinu (DIVI) u decembru prošle godine pokazalo je da se 73% ljekara, te nešto ispod 50% medicinskih sestara, u Njemačkoj želi cijepiti protiv SARS-CoV-2. Uprkos tome, jasna većina ispitanika je rekla da je cjepivo važno kako bi se obuzdala pandemija.

Tačno je da se u jednoj američkoj bolnici samo 600 od 1.900 uposlenica i uposlenika prijavilo za vakcinaciju Cominarty vakcinom. Dakle, to je broj ljudi koji su bili zainteresovani za vakcinu, no to nije broj onih koji su “pristali da se vakcinišu”, kako je Nestorović rekao. 

Drugi bitan detalj koji je Nestorović izostavio, ne znajući ga ili se pretvarajući da ga ne zna, jeste činjenica da se radi o bolnici u kojoj su većinom uposleni Afroamerikanci, čija zajednica iz historijskih razloga ima nepovjerenje prema novim tretmanima i lijekovima koji im se nude. Prethodno je 70% uposlenika reklo da neće primiti vakcinu ili da neće odmah čim bude dostupna. Taj broj je pao nakon pozitivne kampanje u toj bolnici, što menadžment iste vidi kao napredak. 

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control and Prevention - CDC) preporučuju da se medicinski radnici vakcinišu, no to nije obavezno. Slučajevi u kojima medicinski radnici “ne mogu da rade ako nisu vakcinisani” dešavaju se zbog internih pravila medicinskih ustanova, kao u primjeru na linku.

Jesu li testovi za Covid-19 pouzdani?

Na kraju, Nestorović još govori da testovi za Covid-19 nisu pouzdani, a da se danas svaka smrt pripisuje bolesti Covid-19. Navodi i bizaran primjer da se osoba koja umre usljed pada sa motora, a pozitivna je na Covid-19, upisuje u statistiku umrlih od te bolesti:

Ja sam to pričao od samoga početka. Mi smo na samom početku znali da taj test nije mnogo pouzdan, odmah se razumemo, znači, taj test je napadnut sa mnogo strana sad već (...) Ovaj, i većina njih ima, moram da priznam, psihogene probleme. Znači, jednostavno ta ideja da su preležali, da može da ostavi neke posledice, većina ‘vata vazduh, ono što kaže, ima psihogene probleme. Nijedno virusno zapaljenje pluća ne oštećuje baš toliko mnogo pluća, znači, ako i ošteti pluća to su male, pazite, naša pluća, znači, evo sad ja dok sedim i pričam s tobom, ja koristim oko 30-35% kapaciteta pluća. Znači, pri nekom ozbiljnom, fizičkom radu 70%, znači, pluća imaju dosta, kao uostalom svi organi naši, imaju dosta veliki taj kompenzatorni sposobnost.
(...) 
Recimo na primer, Svetska zdravstvena je sad promenila, pa je svaka smrt unutar 28 dana od pozitivnog testa se tretira kao da je od COVID-a, jedno vreme je bilo i duže, mislim, jedno vreme je bilo i par meseci onda ti, bilo je slučajeva, recimo padne sa motora, pogine, oni ga proglase za COVID, jer ima pozitivan test. 

O netačnim tvrdnjama da testovi za Covid-19 “nisu pouzdani” pisali smo u više analiza:

O pouzdanosti testova na virus koji uzrokuje bolest Covid-19 je na svom naučnom blogu pisala i biologinja Jelena Kalinić:

RT-PCR testovi na SARS-CoV-2 su dovoljno specifični upravo na ovaj i samo ovaj virus. U kombinaciji s epidemiološkom anketom i opisom kliničke slike, PCR test je vrlo validno dijagnostičko sredstvo. Treba napomenuti da se u praksi ovaj test i koristi samo u kombinaciji s opisom simptoma. Dakle, ne može neko imati gripu ili veliki kašalj ili bilo koje drugo oboljenje koje se manifestira simptomima kašljanja, temperature i opšte slabosti, a da ga ovaj test proglasi pozitivnim na SARS-CoV-2.

Voditeljica koja je u toj emisiji razgovarala sa Nestorovićem i sama je bila pozitivna na novi koronavirus, te je naglasila kako je imala probleme sa disanjem. Njeno pitanje o tim, ali i drugim trajnim posljedicama, Nestorović je potpuno zanemario i sveo na “psihogene probleme”.

Nažalost, kako je objašnjeno u članku John Hopkins Medicine, komplikacije koje može izazvati infekcija SARS-CoV-2 virusom mnogo su ozbiljnije od toga:

Covid-19, bolest koju uzrokuje novi koronavirus, može izazvati plućne komplikacije poput upale pluća, te u najtežim slučajevima, akutni respiratorni distres sindrom ili ARDS. Sepsa, još jedna moguća komplikacija Covid-19, također može nanijeti trajnu štetu plućima i drugim organima.

U istom članku rečeno je da se nakon ozbiljnijih slučajeva bolesti Covid-19 pluća bolesnika mogu oporaviti, no i da taj proces često može potrajati. Naime, pored prvobitnog narušavanja zdravlja pluća, dolazi do stvaranja ožiljaka na plućnom tkivu. Ti ožiljci vremenom zacijele i pluća se vrate u stanje u kojem su bila prije infekcije, ali taj proces može trajati od tri mjeseca do godinu. 

Nije potpuno jasno šta Nestorović misli da je SZO promijenio kada kaže: “Svetska zdravstvena je sad promenila, pa je svaka smrt unutar 28 dana od pozitivnog testa se tretira kao da je od COVID-a…”.  Međunarodne smjernice za potvrdu i klasifikaciju (kodiranje) Covid-19 kao uzročnika smrti, koje je napravio SZO, iste su kao i kada su objavljene, 16.4.2020, te kažu:

Smrt od Covid-19 definirana je u svrhu praćenja kao smrt koja je posljedica klinički kompatibilne bolesti u vjerovatnom ili potvrđenom slučaju Covid-19, osim ako postoji jasan drugi uzrok smrti koji se ne može povezati s bolešću Covid-19 (npr. povreda).

Navedeni citat pokazuje kako je i nesuvisla tvrdnja da se žrtve saobraćajnih nesreća tretiraju kao umrli od Covid-19 također netačna.

Tvrdnju Branimira Nestorovića da će Bill Gates zaraditi 32 milijarde dolara od prodaje vakcina kompanija Moderna i Pfizer ocjenjujemo kao lažnu vijest. Fondacija "Bill i Melinda Gates" jeste donirala novac za istraživanje i razvoj vakcina, no, kako se navodi, Fondacija je neprofitna organizacija koja ne zarađuje od prodaje vakcina. Pored toga, Fondacija je ranije kupovala dionice Pfizera, ali nije ni među deset najvećih dioničara u toj kompaniji, kao ni u kompaniji Moderna. 

Tvrdnja da su izbori u Americi namješteni je netačna, zbog čega je ocjenjujemo kao lažnu vijest. 

Ocjenu dezinformacija dobija tvrdnja da kod respiratornih infekcija “nema nikakvih zaključavanja” i da je iste nemoguće zaustaviti. Istraživanja pokazuju da mjere poput izolacije, karantina, nošenja maski i održavanja higijene imaju efekta, te da su pomogle pri suzbijanju prijašnjih pandemija. 

Iako je tačno da hirurške i platnene maske ne štite u potpunosti od virusa osobu koja ih nosi, to svakako nije njihova primarna funkcija. Primarna funkcija maski jeste da zaštiti druge ljude od nas, jer pomažu da zaustavimo dalje širenje sopstvenih kapljica. Zbog toga, ocjenu dezinformacija dobija tvrdnja da maske “ne znače ništa”.

Istu ocjenu dobija i tvrdnja da osobe koje su preležale Covid-19 ne trebaju da se vakcinišu. Još uvijek ne znamo koliko dugo prirodno stečeni imunitet zaista traje.

Tvrdnja da je trenutna vakcinacija “nastavak kliničkih studija” za Covid-19 dobija ocjenu teorija zavjere. Trenutno je devet vakcina odobreno, što znači da su prošle sve tri faze kliničkih ispitivanja, nakon čega su odobrene za upotrebu. 

S obzirom na to da je tačno da nisu u potpunosti završena ispitivanja koja se tiču reproduktivnog zdravlja, kao i da dosadašnja ispitivanja ne ukazuju na potencijalne probleme (niti ih struka očekuje), tvrdnja da kod vakcina protiv Covid-19 “postoji pitanje fertiliteta” dobija ocjenu manipulisanje činjenicama.    

Tvrdnja da većina njemačkih ili američkih ljekara/ki ne žele ili odbijaju da se vakcinišu protiv Covid-19 dobija ocjenu dezinformacija. Iako postoji skepsa među njima, većina ih zapravo želi primiti vakcinu i podržava imunizaciju.

Tvrdnja da test za Covid-19 nije pouzdan također nije tačna, zbog čega dobija ocjenu lažna vijest.

Budući da Međunarodne smjernice za potvrdu i klasifikaciju (kodiranje) Covid-19 kao uzročnika smrti nisu “promijenjene”, tvrdnjama da se “svaka smrt unutar 28 dana od pozitivnog testa tretira kao da je od Covid-a”, kao i da se žrtve saobraćajnih nesreća proglašavaju “umrlima od Covid-19”, dajemo ocjenu lažna vijest.

(Amina Čeliković i Aldin Karahasanović, Raskrinkavanje.ba)