Foto: UN Photo/Eskinder Debebe
Na portalu Sputnik Srbija 19. novembra 2025. godine objavljen je članak o spomen-obilježju koje je u znak sjećanja na genocid u Srebrenici podignuto u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku. Otkrivanje ovog spomenika u članku se predstavlja kao “pokušaj žigosanja Srba” i označavanja ovog naroda kao “genocidnog”.
„Nikao“ cvet usred Njujorka: Novi pokušaj žigosanja Srba
Spomen - obeležje „Cvet Srebrenice“ koje je otkriveno u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku u znak sećanja na bošnjačke žrtve zločina u Srebrenici koji su u julu 1995. počinile srpske snage u Bosni i Hercegovini još je jedan pokušaj žigosanja Srba kao genocidnog naroda.
Ovo je mišljenje diplomate Živadina Jovanovića koji smatra da se radi o novom potezu u okviru sveobuhvatnog pritiska na srpski narod, posebno na Srbe u Republici Srpskoj.
Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u članku se predstavlja kao simbol “napada” na Srbiju, jer “zapadnim akterima smeta samostalnost i nezavisnost srpskog naroda koji je postao simbol nemirenja sa njihovom dominacijom i hegemonizmom na Balkanu”.
U članku se, nadalje, prenose izjave Jovanovića, koji, govoreći o rezoluciji Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici, navodi sljedeće:
„Mislim da je to upravo rezultat onoga što je nemački faktor i što je Nemačka činila u Ujedinjenim nacijama a što nije dalo očekivane rezultate. Kao što znamo, oni su pokušali da se u SB UN izglasa rezolucija o osudi srpskog naroda za genocid pa kada to nije moglo onda su preneli u Generalnu skupštinu UN gde je dobijena jedna više nego skromna podrška za tako nešto jer svetska većina praktično shvata koliko je to apsurdno i kontraproduktivno. I na kraju, koliko to nije tačno,“ ističe Jovanović.
Šta su činjenice?
U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku 17. novembra 2025. godine otkriven je spomenik žrtvama genocida u Srebrenici. Kako se na stranici Ujedinjenih nacija navodi, “spomenik ‘Cvijet Srebrenice’ poklon je Bosne i Hercegovine Sekretarijatu UN-a kao dio Programa obilježavanja genocida u Srebrenici i programa informisanja Ujedinjenih nacija”.
Na stranici UN-a posvećenoj 11. julu, Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, navodi se da je ovaj spomenik u obliku cvijeta simbol nevinosti stradalih žrtava i svjedok borbe “za pravdu i odgovornost”.
“Cvijet Srebrenice” sastoji se od nizova od 11 bijelih latica napravljenih od bijelog tasos mermera, oko središta izrađenog od zelenog Verde Marin mermera. Jedanaest latica predstavlja 11. jul, datum koji je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici iz 1995. godine. Bijela boja latica predstavlja nevinost žrtava, a zelena boja središta simbolizuje nadu u budućnost.
(...)
Spomenik “Cvijet Srebrenice” odražava posvećenost Ujedinjenih nacija da odaju počast žrtvama i preživjelima u genocidu u Srebrenici. Spomenik je svjedočanstvo borbe preživjelih za pravdu i odgovornost. On predstavlja odgovor na negiranje i iskrivljavanje ove istorijske tragedije te čuva sjećanje i dostojanstvo onih koji su pogođeni. Takođe, služi kao trajni podsjetnik na obavezu sprečavanja genocida.
Tvrdnje da spomenik promoviše kolektivnu krivicu su neosnovane. Na samom spomeniku, informacijskoj ploči koja stoji kraj njega, kao ni na stranicama Ujedinjenih nacija na kojima se navode vijest o otkrivanju spomenika i informacije o samom spomeniku, takvo nešto se ne pominje.
Na informacijskoj ploči postavljenoj uz spomenik nalazi se QR kôd koji vodi na stranicu UN-a posvećenu genocidu u Srebrenici. Na ovoj stranici pominje se Vojska Republike Srpske, ali ne i kolektivna krivica Srba kao naroda, a pogotovo ne epiteti kao “genocidni”.
“U julu 1995. godine, vojska bosanskih Srba zauzela je Srebrenicu – ranije proglašenu sigurnom zonom prema Rezoluciji 819 Vijeća sigurnosti UN-a – i tamo brutalno ubila hiljade muškaraca i dječaka. (...) Međunarodni sud pravde (ICJ) i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) priznali su masakr nad bosanskim muslimanima u Srebrenici, koji je počinila Vojska Republike Srpske, kao čin genocida”, navodi se na ovoj stranici.
Spomenik se u kontekstu kolektivne krivice, zapravo, pominje samo na Sputniku.
Generalna skupština UN-a usvojila je 23. maja 2024. godine Rezoluciju “Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995.” Za usvajanje Rezolucije glasale su 84 države članice, dok ih je 19 bilo protiv, a 68 suzdržano. Narativ prema kojem ova rezolucija stavlja kolektivnu odgovornost na Srbe i označava ih kao “genocidan narod” intenzivno se dijelio uoči usvajanja rezolucije. U samoj rezoluciji, čiji je kompletan sadržaj dostupan na stranici UN-a ovdje, nigdje se ne pominje takva kolektivna odgovornost. Štaviše, ističe se da je “krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizirana i ne može se pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici kao cjelini”.
Srbi kao narod, suprotno tvrdnjama sagovornika Sputnika, nisu “osuđeni” ovom rezolucijom. Njom se, suštinski, 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Sagovornik Sputnika u ovom članku je Živadin Jovanović, bivši diplomata i ministar za inostrane poslove SRJ. Jovanović je ranije iznosio netačne tvrdnje o pomenutoj rezoluciji koju je usvojila Generalna skupština UN-a, o čemu je Raskrinkavanje pisalo u analizi koju možete pročitati ovdje.
Negiranje genocida
U pomenutom članku Sputnika genocid u Srebrenici negira se na više načina – od izbjegavanja termina “genocid” do “propitivanja” stvarnog broja žrtava. Sve su to učestale strategije koje se godinama koriste za negiranje činjenice da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid. Raskrinkavanje je o netačnim tvrdnjama i narativima koji se o ovoj temi dijele godinama, kao i o činjenicama iz sudskih presuda, pisalo u okviru “prebunking” serijala “Rasvjetljavanje” (1, 2, 3, 4).
Više od 8.000 osoba bošnjačke nacionalnosti, uglavnom muškaraca i dječaka, ubijeno je u okolini Srebrenice nakon što je Vojska Republike Srpske preuzela kontrolu nad tim gradom u julu 1995. godine. Dešavanja u Srebrenici u julu 1995. godine okvalifikovana su kao zločin genocida presudama koje su donijeli Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Međunarodni sud pravde i Sud Bosne i Hercegovine.
Dakle, činjenice o genocidu u Srebrenici su jasne. S druge strane, njihovo negiranje u javnom prostoru u regionu ne jenjava. Nastojanja da se oda počast žrtvama ovog zločina netačno se predstavljaju kao pokušaji “žigosanja” Srba kao “genocidnog naroda”, sve u istom cilju – negiranja da se u Srebrenici desio genocid i pokušaja da se umanji značaj međunarodnog priznanja i obilježavanja sjećanja na taj zločin.
Shodno navedenom, tvrdnje da je otkrivanje spomenika “Cvijet Srebrenice” u UN-u u New Yorku novi “pokušaj” nametanja kolektivne krivice Srbima za genocid u Srebrenici ocjenjujemo kao lažnu vijest. Ocjenu dezinformacija dajemo tvrdnji da je u Vijeću sigurnosti, a onda u Generalnoj skupštini UN-a, glasano za rezoluciju o “osudi srpskog naroda za genocid”.
(Raskrinkavanje.ba)