Raskrinkavanje.ba

“Rasvjetljavanje”: Koje nas sve dezinformacije o Srebrenici potencijalno očekuju i ove godine?

Ova analiza je označena kao: Analize

U proteklim godinama pisali smo o različitim tipovima dezinformacija o genocidu u Srebrenici - od njegovog negiranja, preko izmišljanja "priznanja" i odavanja počasti do manipulacija sudskim presudama i narativima. Iste dezinformacije vjerovatno će se pojaviti i ove godine pred obilježavanje godišnjice genocida, a u ovom tekstu donosimo informacije o tome šta se sve ranije tvrdilo te kako prepoznati takve i slične pojave.

Foto: Raskrinkavanje. ba

Jedan anonimni portal je 11.7.2018. godine objavio lažnu vijest da su Danijel Subašić i Luka Modrić, nogometni reprezentativci Hrvatske, izjavili kako su posvetili utakmicu protiv Engleske u polufinalu Svjetskog prvenstva "majkama i Bošnjacima Srebrenice". Navodno, nogometaši su to izjavili na konferenciji za medije. Vijest je posve izmišljena, jer se na navedenoj konferenciji za štampu uoči utakmice s Engleskom nisu pojavili ni Subašić ni Modrić.

Uprkos tome što je lažna vijest objavljena na anonimnom portalu, ona je svoj put našla do još niza medija u regionu koji su je prenijeli. Hrvatski nogometni savez za Raskrinkavanje je potvrdio da nogometaši nisu nikada dali takvu izjavu.

Ovaj primjer pokazuje da dan komemoracije žrtvama genocida koji se 2018. godine "poklopio" s utakmicom na Svjetskom prvenstvu u kojoj je učestvovala Hrvatska za takve medije nije ništa drugo no prilika za ostvarenjem što više posjeta stranicama.

Ovo je tek jedan od mnogih primjera dezinformacija o genocidu u Srebrenici u kojima se genocid zloupotrebljava u svrhe obmanjivanja javnosti i povećanja čitanosti, odnosno ostvarivanje zarade.

Sličan primjer je i tvrdnja koju su objavili brojni domaći portali o tome da je Vladimir Putin uporedio Ukrajinu s Bosnom i Hercegovinom te da je priznao genocid u Srebrenici nekoliko dana prije napada na Ukrajinu. Na sastanku, na kojem se to navodno desilo, a čiji je snimak u cijelosti dostupan na YouTube kanalu Ruptly, govorilo se o rusko-ukrajinskoj krizi i mogućnosti ruskog priznavanja nezavisnosti samoproglašenih narodnih republika Donjeck i Lugansk u Ukrajini (DNR i LNR). Putin na snimku sastanka ni u jednom trenutku ne spominje Bosnu i Hercegovinu, što potvrđuje i transkript sa sastanka. 

U brojnim objavama uglavnom anonimnih portala tvrdilo se i da je Novak Đoković izjavio da je u Srebrenici počinjen genocid te da to niko ne može sporiti. Navodnu Đokovićevu izjavu nismo pronašli nigdje drugo osim na anonimnim portalima. Osim ovakvih lažnih vijesti, kojima je cilj privući što više posjeta na portalu i u kojima se najčešće izmišljaju lažna "priznanja" i odavanja počasti, tokom ranijih godina zabilježili smo puno više tvrdnji kojima se negira genocid, a koje se pojavljuju svake godine.

Ovakve i slične dezinformacije o genocidu pojavljuju se učestalo u javnom diskursu, a najviše pred obilježavanje godišnjice genocida, 11. jula. Dolaze iz različitih izvora, u različitim oblicima i s različitim ciljevima, a neke od njih ponavljaju se svake godine.

Kako bismo podigli svijest o tome da nas i ove godine oko 11. jula skoro sigurno čeka mnoštvo dezinformacija u medijskom prostoru te kako bismo pomogli da se one prepoznaju, Raskrinkavanje je pokrenulo "prebunking" serijal "Rasvjetljavanje". Stoga će ovaj tekst, koji je dio tog serijala, ukazati na već potvrđene dezinformacije o Srebrenici, načine njihovog širenja, kao i potvrđene činjenice o ovim temama.

Tvrdnje kojima se direktno negira genocid u Srebrenici

Primjeri izvještavanja iz samo posljednje godine pokazuju kako u praksi u medijima funkcioniše širenje najrasprostranjenije dezinformacije i netačnog narativa o Srebrenici, onog o negiranju genocida.

Tako su uoči obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici 2022. godine pojedini mediji iz regiona promovisali negiranje, teorije zavjere i govor mržnje. Većina medija iz Republike Srpske o komemoraciji u Potočarima izvijestila je kratko i šturo, u člancima s mahom osnovnim podacima u vezi s njenim održavanjem. U nekim člancima citirani su zvaničnici, javne ličnosti, političari koji negiraju genocid i pojedinci koji optužuju međunarodnu zajednicu i dio bh. javnosti da omalovažavaju srpske žrtve (1, 2, 3,). 

U širenju ovakvih narativa često učestvuju i različiti akteri iz svijeta politike, akademskih i sličnih krugova, a koji svojim autoritetom nastoje dati kredibilitet netačnim tvrdnjama.

U širenju ovog konkretnog narativa često je citiran, recimo, tadašnji direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić koji je tvrdio da bošnjački i međunarodni predstavnici ne prestaju da omalovažavaju srpske žrtve i porodice, zatim lider Ujedinjene Srpske, koji je smatrao da su "srpske žrtve diskriminisane" ili Radomir Lukić, profesor pravnih nauka, koji je izjavio da "nije počinjen genocid". 

U navedenim primjerima riječ je o izjavama koje su mediji prenosili bez ikakvog kritičkog osvrta na njihov sadržaj i bez isticanja činjenice da je genocid u Srebrenici ratni zločin koji se dogodio u julu 1995. godine, kada je u okolini ovog grada ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Presude kojima je ovaj zločin okvalificiran kao genocid donesene su u Međunarodnom sudu pravde, Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju i Sudu Bosne i Hercegovine

O izjavama političkih dužnosnika, domaćih, ali i stranih, koji negiraju genocid u Srebrenici pisao je naš partnerski portal Istinomjer. Jedna takva izjava pojavila se nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 21.2.2023. godine donio Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine.

Tim povodom reagovao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ustvrdio da u Srebrenici nije počinjen genocid. Dodik je genocid u Srebrenici negirao i u junu 2021. godine, o čemu je takođe pisao Istinomjer.

Osim domaćih, u širenju ovog narativa učestvuju i strani zvaničnici. Odgovarajući američkom predsjedniku Joeu Bidenu, koji je izjavio da Putin mora odgovarati za zločine počinjene u ukrajinskom gradu Buča, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova, između ostalog, negirala je genocid u Srebrenici. Zakharova je putem svog naloga na društvenoj mreži Facebook genocid u Srebrenici nazvala "produkcijom", a njenu objavu prenijeli su brojni mediji domaćeg govornog područja. 

Dezinformativne tvrdnje u vezi s genocidom u Srebrenici ne objavljuju samo mediji iz BiH, odnosno RS.

U proteklim godinama takve su tvrdnje objavljivali i pojedini mediji iz Srbije. Tako je srbijanski tabloid Informer 11.7.2022. godine objavio članak pod naslovom “LAŽETE! U SREBRENICI NIJE POČINJEN GENOCID! Zločin koji se punih 27 godina zloupotrebljava protiv Srba! DOKAZI SU NEUMOLJIVI!”. U članku se navodi da su "sud u Hagu" i međunarodni eksperti utvrdili da "nema ni govora o genocidu u Srebrenici". U članku je navedena potpuna izmišljotina, jer je sudskim presudama nedvosmisleno ustanovljeno da je u Srebrenici počinjen genocid. 

Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije o Srebrenici i "izjave" agenta CIA-e

Tvrdnja da su "međunarodni eksperti" ustanovili da "nema ni govora o genocidu u Srebrenici" odnosi se na Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije o Srebrenici, koju je predvodio Gideon Greif, istoričar iz Izraela. Nezavisnu međunarodnu komisiju, koja je objavila ovaj izvještaj, u februaru 2019. godine angažovala je Republika Srpska s ciljem da ”ponovo istraži stradanje svih naroda u srebreničkoj regiji”. Taj dokument sadrži zaključke koji su suprotni zaključcima iz nekoliko presuda Haškog tribunala. 

Više od decenije portali prenose i izmišljeni intervju s bivšim agentom CIA-e Robertom Baerom. Viralni su i citati iz "intervjua" u kojima Baer navodno potvrđuje da je "CIA razbila Jugoslaviju", ali i da je genocid u Srebrenici "politički marketing" te da je ta "priča preuveličana" tako što je "Srebrenica kao grad žrtvovana jer je nakon tog navodnog zločina Srba, Amerika imala povoda za napad". Raskrinkavanje je kontaktiralo Roberta Baera preko njegove izdavačke kuće upitom o autentičnosti "intervjua" koji kruži regijom već duže od decenije. U odgovoru za naš portal Baer je nedvosmisleno potvrdio da je riječ o čistoj fikciji.

"Intervju je zaista potpuno izmišljen. Tokom kratkog vremena koje sam proveo u Sarajevu radio sam striktno na bliskoistočnom terorizmu i nisam znao skoro ništa o lokalnoj politici", izjavio je Baer za Raskrinkavanje. 


Još jedan način na koji se pokušava dokazati da u Srebrenici nije počinjen genocid jeste i iznošenje netačnih tvrdnji o žrtvama.

Tabloidi Novosti i Informer objavili su tako uoči obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici članke u kojima se iznose netačne tvrdnje o žrtvama genocida koje su te godine ukopane u Potočarima (1, 2). Članci sadrže nepotkrijepljene navode da su žrtve koje su ukopane 2022. godine učestvovale u zločinima nad Srbima te da su "poginule". Tačno je da se više od 30 imena s liste žrtava koje su te godine ukopane u Potočarima može pronaći u Jedinstvenom registru boraca FBiH, koji vodi Federalno ministarstvo za pitanja boraca. Dokaze koji bi potvrdili tačnost navoda da je riječ o osobama koje su "činile zločine nad Srbima" nismo pronašli. Registar ne prikazuje podatke koji bi takvo nešto mogli potvrditi, a u članku se drugi dokazi za tu tvrdnju uopšte ne navode. 

Kako stoji u publikaciji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju pod nazivom "Činjenice o Srebrenici", dokazi iz ekshumacija posmrtnih ostataka pokazali su da je većina žrtava ubijena u masovnim egzekucijama. To jasno dokazuje da je tvrdnja iz članka portala Novosti da su žrtve genocida koje su 2022. godine pokopane u Potočarima "poginuli" netačna. 

Manipulacije sudskim presudama


Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove izreklo je 8.6.2021. godine drugostepenu pravosnažnu presudu za ratne zločine u Bosni i Hercegovini bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.

Žalbeno vijeće je, odbacivanjem žalbe Mladićeve odbrane, potvrdilo prvostepenu presudu iz novembra 2017. godine, kojom je Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u BiH 1992–1995. (link).

Neki mediji su, izvještavajući o izdvojenom mišljenju sutkinje Prisce Matimba Nyambe, koja je predsjedavala Žalbenim vijećem Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u slučaju žalbi odbrane Ratka Mladića, naveli kako ga je ona "htjela osloboditi". Činjenica je da se to u izdvojenom mišljenju ove sutkinje ne navodi. 

Izdvojeno mišljenje sutkinje Nyambe navedeno je u cijelosti u poglavlju 6. presude Ratku Mladiću. U njemu, Nyambe razmatra pojedinačno tačke žalbe koju je podnijela Mladićeva odbrana. Ona smatra da se žalba odbrane trebala usvojiti po svim tačkama, osim tačke 6, koja se odnosi na udruženi zločinački poduhvat uzimanja taoca, osoblja UNPROFOR-a i UNMO-a na Palama, u Banjoj Luci, Goraždu te u i oko Sarajeva.

Sutkinja Nyambe zapravo je iznijela mišljenje da bi Mladiću trebalo ponoviti suđenje po svim tačkama žalbe osim tačke 6, a ne da bi ga trebalo osloboditi. 

Neosnovane optužbe za nametanje kolektivne krivice i "priznanja" genocida

Uz tvrdnje kojima se direktno negira genocid, mediji domaćeg govornog područja objavljivali su i netačne i manipulativne tvrdnje da se na različite načine Srbi kao narod proglašavaju "genocidnim". 

Raskrinkavanje je tako provjeravalo tačnost navoda u kojima se tvrdi da je Rusija spriječila da Srbi budu proglašeni genocidnim narodom u rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN-a.

Glasanje u Savjetu bezbjednosti UN-a o Nacrtu rezolucije u kojoj se osuđuje zločin genocida počinjen u Srebrenici onako kako je ustanovljeno u sudskim presudama i u kojoj se izražava razumijevanje da je prihvatanje tragičnih događaja iz 1995. godine kao genocida uslov za pomirenje održano je 8.7.2015. godine. Rusija je tokom glasanja uložila veto na Nacrt. 

U Nacrtu rezolucije termin "narod" ili "nacija" ne upotrebljava se ni u kontekstu srpskog niti bilo kog drugog naroda. Nacrt rezolucije poziva se na sudske presude o genocidu u Srebrenici. U tim presudama nije ustanovljena nikakva kolektivna krivica, nego se jasno i nedvosmisleno ističu pojedinci koji služe kazne za utvrđene ratne zločine i genocid.

Srbijanski tabloid Kurir objavio je u januaru 2022. članak u kom se netačno tvrdi da je Severina Vučković, pjevačica iz Hrvatske, "optužila Srbe da su genocidan narod". Komentarišući razloge zbog kojih neće raditi za UNA televiziju, Severina je ranije izjavila za Večernji list da "ne želi sudjelovati u projektu koji ima veze sa osobom koja ne priznaje da je u Srebrenici počinjen genocid", misleći na tadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. Dakle, u ovom slučaju, mediji su njenu izjavu vezanu za Dodikovo negiranje genocida netačno predstavili kao nazivanje cijelog naroda genocidnim. 

Osim netačnih navoda da postoje nastojanja da srpski narod bude proglašen "genocidnim", nisu rijetke ni tvrdnje da postoje "primoravanja" da se prizna genocid u Srebrenici. Implicitno, njima se negira činjenica da je počinjen genocid.

Jedan takav primjer jeste članak portala Novosti, još jednog medija iz Srbije, iz juna 2022. godine, u kom se navodi netačna tvrdnja da će posjetitelji/ke Memorijalnog centra Potočari morati potpisivati izjavu o priznavanju genocida u Srebrenici prilikom ulaska u kompleks.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari je spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida, otvoreno u septembru 2003. godine. Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari, za Raskrinkavanje je demantovao navode da postoje planovi da se uvede potpisivanje izjava o priznavanju genocida pri ulasku u Memorijalni centar. Dodatno, Suljagić je istakao i da ga niko iz Novosti nije kontaktirao prije objave članka.

O sličnom primjeru Raskrinkavanje je pisalo u analizi iz 2021. godine. Tada se tvrdilo da je "procurio tajni dokument" koji sadrži popis svega "što Srbi neće smjeti da negiraju osim genocida u Srebrenici". Članak s tim naslovom objavljen je na portalu Sputnik, a navod o postojanju takvog dokumenta sasvim je lažan.

U tekstu portala Sputnik zapravo nema navoda ni o kakvom dokumentu. Riječ je o mišljenju autora teksta i o tome kako on tumači potez visokog predstavnika u BiH i motive za njegovu odluku u kontekstu dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine odredbama kojim se zabranjuje negiranje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina za koje postoje pravosnažne sudske presude. Autor zapravo zaključuje da odluka visokog predstavnika implicira stvaranje nekog budućeg "tajnog dokumenta". 

U zaključku, različiti akteri na različite načine i iz različitih razloga učestvuju u kreiranju i širenju dezinformacija o Srebrenici. Dosadašnja praksa uvjerava nas da iste i slične pojave možemo očekivati u periodu pred obilježavanje godišnjice 11. jula i ove godine.

Kako bi se oduprli uticaju ovakvih dezinformacija, ukoliko bi se one ponovo pojavile u periodu pred nama, bitno je znati ih prepoznati, razumjeti zašto postoje, odakle dolaze i šta im je cilj. Serijal "Rasvjetljavanje" na portalu Raskrinkavanje nastoji doprinijeti upravo tome, a u tekstovima koji slijede u narednim danima više čitajte o drugim aspektima dezinformisanja o genocidu u Srebrenici. 

Sve analize iz našeg serijala "Rasvjetljavanje" čitajte na ovom linku.

(Raskrinkavanje.ba)