Dezinformacije o ovogodišnjoj povorci ponosa

Povorka ponosa održana 2021. godine, kao i ona koja joj je prethodila 2019. godine, intenzivno je medijski ispraćena - oba puta uz dezinformacije, senzacionalizam i pristrasno izvještavanje.

Ocijenjeni članci
Stav Dezinformacija; Pristrasno izvještavanje; Top Danas Dezinformacija; Klikbejt; 24 sata hr Dezinformacija; Klikbejt; Ispravljeno; Informer Dezinformacija; Klikbejt; Hayat Dezinformacija; Pristrasno izvještavanje; Ispravljeno; Magazin Plus Dezinformacija; Pristrasno izvještavanje;

Prva Povorka ponosa, koja je u Sarajevu održana 2019. godine, bila je intenzivno praćena od strane domaćih, regionalnih i svjetskih medija. Od trenutka kada je najavljena, pa sve do samog dana održavanja, to su izvještavanje činile i brojne dezinformacije o kojima smo tada pisali u nekoliko analiza (1, 2, 3, 4).  

U Sarajevu je 14. augusta 2021. ponovo održana Povorka ponosa. Iako je broj dezinformacija o ovoj povorci bio znatno manji, pristrasno izvještavanje, senzacionalizam, ali ni netačne i manipulative tvrdnje nisu izostali.  

U medijskim izvještajima o prvoj bh. povorci, naslovima regionalnih medija dominirale su riječi kao što su “opsada”, “rat”, “blokada” i slične. Njih smo ponovo susreli i ove godine, iako u smanjenom obimu. 

SARAJEVO POD OPSADOM! Gej parada i kontramiting islamista! /VIDEO/ (Informer)

SARAJEVO POD OPSADOM! Počinje gej parada, islamisti najavili kontramiting, na ulicama jake policijske snage! (Top danas)

Sarajevo pod opsadom: U isto vrijeme LGBT povorka ponosa i okupljanje njihovih protivnika (24 sata)

 

Da li je Sarajevo bilo “pod opsadom”? 

Ovogodišnja Povorka ponosa, baš kao i prva održana 2019, prošla je mirno. Pored Povorke ponosa, održan je i “anti-LGBT” protest kojeg je organizirala stranka Vjera, narod, država, te Inicijativa “Iskorak”. U Povorci ponosa je bilo nekoliko stotina, a na kontra-skupu nekoliko desetina učesnika/ca.

(Foto: T. S./Klix.ba)

Kako se može vidjeti, ovaj “kontramiting” okupio je znatno manji broj učesnika/ca, kao i 2019. godine, kada se održavao. Oba okupljanja su prošla mirno i bez ikakvih incidenata.

Ovogodišnja Povorka ponosa, kao i prethodna, bile su organizovane u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju Kantona Sarajevo, kojim se propisuje da sloboda okupljanja uključuje korištenje javnih površina na kojima se odvija javni saobraćaj “kada je moguće dodatnim mjerama osigurati privremenu izmjenu režima saobraćaja, kao i zaštitu zdravlja ljudi i sigurnost ljudi i imovine”. 

Pravo na slobodu okupljanja je pravo koje je Ustavom BiH i entitetskim i kantonalnim ustavima te Ustavom Brčko Distrikta zagarantovano svim građanima/kama BiH. Ranije je, u nekoliko navrata, ovo pravo bilo uskraćeno LGBTIQ zajednici u BiH. Queer Sarajevo Festival je 2008. nasilno prekinut napadom radikalnih i navijačkih grupa, dok su 2014. godine napadnuti učesnici/e Međunarodnog festivala queer filma “Merlinka” u Sarajevu. Ustavni sud BiH 2014. godine je utvrdio povredu prava na slobodu okupljanja definisanu Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima u slučaju “Queer Sarajevo Festival”. 

S obzirom na navedene događaje iz prethodnih godina - pa čak i decenija,  te na činjenicu da je Povorka ponosa podrazumijevala zaustavljanje saobraćaja, sigurnost učesnica i učesnika Povorke ponosa je osiguravao veliki broj policajaca/ki. No, govoriti o “opsadi” Sarajeva na dan kada je jedna od glavnih vijesti iz ovog grada bilo praćenje “crvenog tepiha” i filmskih projekcija na prvom danu 27. Sarajevo Film Festivala (SFF) koji je svečano otvoren prethodne večeri (13.8.2021.), nema nikakvo uporište u činjenicama. Tokom filmskog festivala je grad posjetio veliki broj turista/kinja, te gostiju festivala, a prvog dana festivala su se održali protest i kontraprotest koji nisu bili praćeni nikakvim incidentima ni 2019, a ni ove, 2021. godine. 

Radilo se naprosto o procijenjenim mjerama za implementaciju propisa iz postojećeg zakonskog okvira na osnovu kojeg je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo osiguralo slobodu okupljanja, to jest sigurnost učesnica i učesnika Povorke ponosa. 

Članke koji u naslovima sadrže tvrdnju da je “Sarajevo bilo pod opsadom” stoga ocjenjujemo kao klikbejt

 

Organizacija povorke - javno dostupna, a pogrešno prikazana informacija

Pored senzacionalističkog naslova, u tekstu Informera navedeno je i da su Povorku ponosa organizovala “udruženja” koja okupljanju osobe iz LGBTIQ+ zajednice: 

Udruženja koja okupljaju pripadnike homoseksualne i transrodne zajednice organizovala su skup pod nazivom "Otpor s margine"

Kako se navodi na oficijelnoj stranici Povorke ponosa, “inicijativa da se organizuje povorka ponosa dolazi od grupe aktivista i aktivistkinja iz cijele BiH. To su osobe koje čine Organizacioni odbor prve Bh. povorke ponosa. Trenutno je u Organizacionom odboru 16 osoba koje su pristupile samoinicijativno (…).” Dakle, radi se o inicijativi koju su pokrenuli aktivisti i aktivistkinje. Iako neki od članova i članica Organizacionog odbora rade u različitim bh. udruženjima, ta udruženja nisu organizirala Povorku ponosa.

U istom članku se navodi da su “udruženja” godinama pokušavala da organizuju Povorku ponosa i prije 2019. godine, kada je prvi put održana:

Udruženja koje promovišu prava seksualnih manjina godinama su u Sarajevu pokušavale da organizuju javne povorke, ali u tome su u potpunosti prvi put uspele tek 2019. godine. 

U medijskim izvještavanjima RTRS o Povorci ponosa 2019. godine, također se ponovila ova tvrdnja, o čemu smo pisali u analizi na linku. No, događaj koji je RTRS predstavio kao “prvi bosanski prajd”, zapravo je bio Queer Sarajevo Festival (QSF). QSF, o kojem je bilo riječi ranije u analizi, bio je prvi javni queer događaj u Bosni i Hercegovini kojeg je organizovalo Udruženja Q. Radilo se o festivalu koji je nasilno prekinut drugi dan njegovog održavanja, ali ne i o Povorci ponosa. 

Tvrdnje da su Povorku ponosa 2021. godine organizovala udruženja koja “okupljanju pripadnike homoseksulane i transrodne zajednice”, koja su pak pokušavala da organizuju povorku i prije 2019. godine, ocjenjujemo kao dezinformaciju.
 

Povorka i sevdalinka  

Istog dana kada je održana Povorka ponosa, na portalu Stav objavljen je tekst opremljen naslovom: 

Sarajevo nikada nije bilo LGBTQ komuna: Lažirali stihove sevdalinke “Snijeg pade na behar na voće”

U ovom članku, autor Filip Mursel Begović navodi kako je poznata bosanskohercegovačka sevdalinka “Snijeg pade na behar, na voće”, čiji stihovi glase “Neka ljubi ko kog koga hoće”, ustvari “komunistička verzija” koju je LGBTIQ+ zajednica “lažirala” i “prisvojila”. Kako autor tvrdi, originalni stihovi ove sevdalinke glasili su: “Snijeg pade na behar na voće / Daruj Bože ono ko šta hoće / A i meni što mi srce želi”. Ovu verziju su izveli i Indexi, a pjesma je objavljena 1999. godine na njihovom albumu Kameni cvjetovi. Autor navodi kako ova verzija nije bila prihvaćena od strane publike zbog “komunističke verzije”. 

"Komunistička verzija" u kojoj „ljubi ko god koga hoće“ do te mjere se uvriježila da publika dugo vremena nije uvažavala Indexovo vraćanje izvorniku, a neoriginalni oblik je ponovo legalizirao muzički sastav Mostar Sevdah Reunion, te je ova kafansko-komunistička varijanta u konačnici preko LGBTQ muzičkog gurua Damira Imamovića neprihvatljivo i neumjesno postala neka vrst njihove himne.

Jedan od najvećih autoriteta za bošnjačku usmenu književnost, prof. dr. Munib Maglajlić, objavio je u svojoj knjizi “Usmena lirika Bošnjaka” najstariju njemu dostupnu zabilježenu verziju sevdalinke “Snijeg pade na behar, na voće”. Ispjevao ju je Salih Kahrimanović, prateći se sazom, u Sarajevu, u ljeto 1907. godine.

Sevdalinku “Snijeg pade na behar, na voće” na prvoj Povorci ponosa pjevao je bosanskohercegovački izvođač, interpretator, istraživač i autor sevdalinki Damir Imamović. 

Obratili smo se Imamoviću sa upitom da li je upoznat sa genezom teksta ove pjesme, to jest - s obzirom da nije rijetko da u ovoj vrsti stvaralaštva djela kao što su sevdalinke i usmene balade “dijele” stihove - da li se radi o jednoj, ili o dvije različite sevdalinke koje dijele isti stih - “Snijeg pade na behar, na voće”. Imamović nam je odgovorio:

Historija pjesme "Snijeg pade na behar na voće" dobro je poznata i neko je opće mjesto nama koji se bavimo sevdahom. Do Drugog svjetskog rata se najčešće pjevao tekst kojeg spominju u tekstu u Stavu. Melodija na koji se pjesma pjevala bila je potpuno drugačija od verzije koja je kasnije postala poznata i možemo u tom smislu reći da se zaista radilo o "potpuno drugoj pjesmi". 

Imamović podsjeća da je upravo on na multimedijalnoj izložbi o sevdahu nazvanoj  “Sevdah, umjetnost slobode” 2015. godine izvodio verziju ove sevdalinke iz 1907. godine, sazlije i pjevača Saliha Kahrimanovića. Imamović je pojasnio i kako je došlo do “spajanja” i zabune oko tekstova i melodija ovih pjesama: 

Verzija s melodijom koja je danas najpoznatija i na koju se pjeva tekstt "Snijeg pade na behar na voće, neka ljubi ko god koga hoće" došla je s nekim muzičarima iz Crne Gore. Prva ju je snimila Zehra Deović početkom 1960ih u toj verziji. Do zabune je došlo kada su Indexi pred rat "pomiješali" dvije verzije i snimili "Snijeg pade na behar na voće, podaj Bože svakom ko šta hoće", ali na melodijsku verziju koju je pjevala Zehra Deović. To je urađeno kao danak novom vremenu, nacionalnim buđenjima i povratku religije u javni život. Sarajevski muzičar, basista Mustafa Kurtalić Mute tvrdi da je on skrenuo pažnju Indexima na staru varijantu teksta i da su zbog toga snimili verziju "podaj Bože svakome šta hoće". To možete provjeriti s njim. 

Imamović navodi da su “Snijeg pade na behar, na voće”, pored Zehre Deović, snimili i drugi muzičari, poput Himze Polovine, da je pjesma bila široko prihvaćena od njenog pojavljivanja, te da pjesme nisu “stranačke direktive” koje se ne smiju mijenjati i transformisati. Štaviše, upravo je suprotno. Kako ističe:

U narodnoj tradiciji ne postoji "original '' pjesme nego je ona sva u varijantnosti i svaka varijanta je original za onoga ko je izvodi, sluša, voli. Pri tom je nebitno i koja je verzija "starija". To ne znači da je svaka jednako dobra i vrijedna, ali svaka ima pravo da je se smatra dijelom tradicije. Da stvar bude još komičnija: obje verzije zapravo govore isto - "neka ljubi ko god koga hoće" i "podaj Bože svakome šta hoće, (a i meni šta je meni drago)". To što je djevojci iz starije verzije drag dečko a ne cura, nikoga ni na šta ne obavezuje.

Imamović ističe da pjesma “nije stranačka direktiva da se ne smije mijenjati, prilagođavati vremenu i transformirati. Ali, često je u nacionalističkim krugovima da se umjetnički produkti pokušavaju konzervirati, preparirati i umrtviti jer se onda njima može koristiti za ovakve dnevno-političke smicalice, tako da to ne iznenađuje”. 

Da zaključimo: sevdalinka “Snijeg pade na behar, na voće”, u verziji koja je popularizirana u proteklih pedesetak godina, te izvedena na Povorci ponosa, nije ni “lažirana”, niti je oko nje postojala bilo kakva “komunistička” ili LGBT zavjera, kako se implicira u članku objavljenom u Stavu. Ove tvrdnje ocjenjujemo kao dezinformaciju i pristrasno izvještavanje.

Napomena

13.9.2021: Portal 24 sata objavio je ispravke u članku zbog čega dobija i ocjenu ispravljeno. 

14.9.2021: Portal Hayat ispravio je netačne navode u članku, zbog čega dobija i ocjenu ispravljeno. 

(Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Amina Čeliković Objavljeno: 12. 09. 2021 | Zadnji put osvježeno: prije 1 sedmice

Posljednje objavljene analize

Analiza
Pregled sedmice: Klikbejt naslovi, teorije zavjere i protein šiljka

U sedmici iza nas pisali/e smo o manipulativnim klikbejt naslovima pojedini...

Lažna vijest
Ivermektin nije lijek za Covid-19, ali ne izaziva sterilitet kod muškaraca

Antiparazitik Ivermektin ne liječi Covid-19, iako ga antivakcinacijski akti...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Dezinformacija Ispravljeno
Lažna vijest
Dezinformacije lažnog franjevca: Alexis Bugnolo o vakcinama protiv Covid-19

Više od 15.000 interakcija na društvenim mrežama zabilježio je članak u koj...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Pseudonauka Teorija zavjere
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me