Raskrinkavanje.ba

Farme portala: Balkanski magazin i 118 Facebook stranica

Portal Balkanski magazin svoje sadržaje dijeli na više od stotinu naizgled nepovezanih stranica na društvenoj mreži Facebook. Ovo je jedan od najzastupljenijih načina na koji mnogobrojni anonimni portali, čiji članci zapravo ne donose nikakve vijesti, ostvaruju značajan profit.

Ogroman broj anonimnih portala koji objavljuju “bezinformativan” i dezinformativan sadržaj u borbi za klik čitateljki/a koristi se različitim sredstvima i strategijama. Jedna od čestih jeste i kreiranje onoga što smo još 2018. godine na Raskrinkavanju prepoznali kao fenomen koji smo nazvali farmama portala. 

Farme portala predstavljaju mreže međusobno povezanih web i Facebook stranica koje linkaju jedne na druge. Posve anonimni portali, iza čijih sadržaja ne stoji nikakva novinarska redakcija, objavljuju veliki broj “članaka” bez stvarne informativne vrijednosti, članaka preuzetih iz drugih medija gotovo u pravilu uz autorske klikbejt naslove, te u potpunosti izmišljene vijesti. Cilj ovakvog djelovanja jeste isključivo ostvarivanje zarade manipulativnim načinima, te su sami portali “zatrpani” reklamama. Detaljnu analizu Raskrinkavanja o načinu djelovanja farmi portala iz 2018. godine možete pročitati ovdje

Budući da je Facebook i dalje društvena mreža s dominantnim prisustvom publike kod nas, ne čudi da biznis farmi portala počiva upravo na Facebook stranicama. Sadržaji objavljeni na anonimnim portalima dijele se na ovoj društvenoj mreži najčešće na nizu različitih stranica, bez jasne poveznice sa samim portalom. Svrha takvog modela rada jeste upravo dolazak do najvećeg mogućeg broja klikova, odnosno do što je moguće više potencijalnih čitateljki/a i pratiteljki/a takvih Facebook stranica.

Raskrinkavanje je o pojedinačnim primjerima farmi portala pisalo u nekoliko navrata, u kojima je detaljnije analiziralo funkcionisanje farmi nastalih, između ostalih, oko portala Sarajevo grad, Novi i Današnje. U ovoj analizi bavimo se specifičnostima djelovanja farme portala Balkanski magazin.

Šta znamo o portalu Balkanski magazin?

Na stranici portala Balkanski magazin (.com) ne postoji sekcija “Impressum” niti su ikakvi podaci o vlasništvu ili autorstvu na njemu dostupni. Portal Balkanski magazin dnevno objavljuje prosječno dvadesetak članaka čije teme variraju od zdravstvenih savjeta, ličnih ispovijesti, poučnih priča, estradnih tračeva, zanimljivih fotografija i slično. Članci objavljeni na ovom portalu nisu potpisani imenima autorki/a, te ne predstavljaju originalan sadržaj. Isti članci mogu se naći na nebrojeno mnogo sličnih posve anonimnih portala na internetu.

Članci portala Balkanski magazin i ranije su bili predmeti analiza portala Raskrinkavanje. U najvećem broju slučajeva članci portala ocjenjivani su zbog klikbejt naslova i prenošenja lažnih vijesti. Neke od analiza u kojima su ocijenjeni članci Balkanskog magazina pročitajte u nastavku.

 

 

Korišćenje Who.is alata omogućava da se, ukoliko nisu namjerno sakriveni, saznaju vlasnički podaci o nekoj domeni. Pretragom domene Balkanskog magazina saznajemo da je prvi put preko platforme Namecheap ona registrovana u maju 2018. godine. Ime i organizacija registranta skriveni su, dok je kao adresa naveden glavni grad Islanda, Reykjavik. 

Photo: Who.is pretraga domene balkanskimagazin.com

Dakle, podaci o vlasništvu nad domenom koju koristi portal Balkanski magazin nisu javno dostupni. Ipak, određene podatke o vlasništvu i međusobnim vezama portala moguće je pronaći i na osnovu Google AdSense i/ili Analytics metapodataka. Google AdSense je alat za monetizaciju, a funkcioniše tako što nakon kreiranja AdSense profila za određenu stranicu, Google na nju postavlja reklame. Djelujući kao posrednik, Google u ovom slučaju povezuje one koji žele objavljivati reklame na svojim stranicama s onima koji se žele reklamirati. 

Za utvrđivanje činjenice da li neki portal ima AdSense nalog može se koristiti, recimo, platforma DNSlytics. Takođe, ista stranica ponudiće i informaciju o tome da li više različitih domena koristi isti AdSense ID, što je dobar indikator postojanja međusobnih veza. 

Pretragom domene Balkanskog magazina može se utvrditi da ona svoj AdSense ID koristi od 23. septembra 2020. godine, te da isti ID koristi i portal ITCbuss. U praksi to znači da se monetizacija preko oglašavanja za oba portala vrši putem istog AdSense računa. 

Photo: Reverse AdSense rezultat za portal Balkanski magazin

Dakle, prema podacima o AdSense ID-u koji koristi portal Balkanski magazin, izgledno je da iza njega i portala ITCbuss stoje iste/i vlasnice/i. 

Portal ITCbuss

Prema podacima dostupnim na Who.is alatu, vlasništvo nad domenom anonimnog portala ITCbuss takođe je sakriveno (link). Domena je registrovana 6. marta 2020. godine, preko Godaddy platforme, a kao zemlja registranta navodi se Srbija. Članci objavljeni na ovom portalu jednako nemaju vrijednost vijesti kao ni oni objavljeni na portalu Balkanski magazin, te obuhvataju slične kategorije estradnih tračeva, kvazimedicinskih savjeta, ličnih ispovijesti i slično. Sadržaji s ovog portala dijele se na ukupno 15 Facebook stranica koje broje 155.579 lajkova i 187.644 pratiteljki/a. Prema informacijama iz sekcije “Page Transparency”, svim stranicama koje dijele sadržaje portala ITCbuss upravlja se isključivo iz Srbije. 

Samo na jednoj od Facebook stranica koje dijele sadržaje ovih portala pronašli smo preklapanje. Stranica Zanimljivosti (link) redovno objavljuje članke portala Balkanski magazin (link), a u nekim slučajevima i članke portala ITCbuss (link).

Kako portal Balkanski magazin dijeli svoj sadržaj na Facebooku?

Za dijeljenje svojih članaka, portal Balkanski magazin na Facebooku se koristi specifičnim modelom prema kom se link članka ne dijeli direktno u samoj objavi. 

Princip kojim se Balkanski magazin koristi podrazumijeva objavu slike, opisa, te navoda da se link članka na koji se objava odnosi može pronaći u komentaru.

Photo: Primjeri objava sadržaja Balkanskog magazina na stranici Čokolada

Na ovaj način, Facebookovom algoritmu otežano je prepoznavanje sadržaja. 

Koje Facebook stranice koristi?

Na društvenoj mreži Facebook ne postoji zvanična stranica na kojoj se dijeli sadržaj ovog portala. Ipak, daleko od toga da se njegovi sadržaji ne dijele na Facebooku. Štaviše, linkovi članaka ovog portala redovno se objavljuju na čak 118 Facebook stranica. Time je ovo jedna od najraširenijih farmi na koju smo do sada naišle/i u svom radu. 

Stranice koje dijele sadržaje portala Balkanski magazin zajedno broje 2.862.115 lajkova, te 2.857.651 pratiteljki/a na Facebooku. Stranice s najvećim brojem lajkova su: Čokolada (145.805), IZET FAZLINOVIC (124.786), Oboje mislimo na isto,a šutimo-.- (117.377), Dnevna doza smeha (104.751) i • Vicevi • (90.086).  

Nijedna od ovih stranica u svom opisu ne ukazuje na njenu povezanost s portalom Balkanski magazin, iako gotovo isključivo dijele njegove sadržaje. Naime, na pomenutih 118 Facebook stranica, uz sadržaje portala Balkanski magazin, veoma rijetko dijele se i svojevrsni “mamci” na interakcije na Facebooku, poput objava u kojima se korisnice/i Facebooka empatično pozivaju da ostave lajk ili komentar (1, 2). Ove strategije značajne su iz prostog razloga što objave s više interakcija osiguravaju veću vidljivost na Facebooku.

Photo: Primjer objave sa stranice Poklon za Vas

Kada su ove stranice nastale i da li otkrivaju vezu s Balkanskim magazinom?

Pomenute stranice na Facebooku nastajale su u različito vrijeme s različitom svrhom, a onda u nekom trenutku postajale stranice ove farme. Najstarija stranica koju portal Balkanski magazin koristi jeste stranica IZET FAZLINOVIĆ, ranije pomenuta kao druga po redu s najvećim brojem lajkova, nastala 2008. godine. Izet Fazlinović fiktivni je lik u domaćoj seriji “Lud, zbunjen, normalan”, koja je s emitovanjem krenula 2007.

U istoriji objava ove stranice može se vidjeti da je inicijalnih 11 godina postojanja na njoj dijeljen samo sadržaj vezan za pomenutu seriju, te “mamci” na interakcije poput slika sa pozivima na označavanje prijatelja/ica, zagonetki, duhovitih slika i slično. Od druge polovine 2019. godine, tačnije od 6. oktobra, na ovoj stranici počeo se dijeliti sadržaj portala Alo. Članci s ovog portala objavljivani su do 31. januara 2020. godine, kada se na stranici nastavlja objavljivanje ranije pomenutih slika vezanih za seriju “Lud, zbunjen, normalan” (1, 2). 

Sadržaj s portala Balkanski magazin na ovoj stranici dijeli se od 31. jula 2021. godine, bez ikakvog prethodnog obavještenja o tome da je stranicu preuzeo ovaj portal. 

Najskorije kreirana Facebook stranica u ovoj farmi jeste stranica Montažne kuće Radmilović, napravljena 3. juna 2021. godine. Prve objave na stranici zaista su bile vezane s njenim nazivom (1, 2), a od 23. juna započelo je objavljivanje sadržaja s portala Balkanski magazin. U sekciji “About” na ovoj stranici i dalje stoji kontakt e-mail za montažne kuće Radmilović.

U opisima pojedinih stranica još uvijek se mogu pronaći linkovi na druge portale čije su sadržaje ranije dijelile, a koji sada više ne postoje. Takav je slučaj, recimo, sa stranicom • Vicevi • u čijem opisu stoji link portala Vesti Srbija 24 koji više ne vodi nigdje, sa stranicom Jeste li znali ? u čijem opisu je link portala Vesti Balkan, stranicom Mania Boli me SM u čijem opisu je link na portal E Balkan press, koji takođe više ne postoji te, recimo, stranicom Dnevna doza WhatsApp-a, čiji opis nudi link na nepostojeći portal Dinamično.

Kada je riječ o zemljama iz kojih se pomenute Facebook stranice vode, iz dijela “Page transparency” za svaku pojedinačnu stranicu došli smo do podataka da se gotovo isključivo vode iz Srbije. Samo u slučajevima stranica Vizija i Virtualno najviše osoba koje njima upravljaju je iz Bosne i Hercegovine. 

Detaljan pregled navedenih dostupnih informacija za sve stranice koje dijele sadržaje portala Balkanski magazin možete pogledati ovdje. Za detaljan pregled istih podataka o stranicama koje dijele sadržaj portal ITCbuss kliknite ovdje

Neregulisanost online prostora omogućava fenomenima poput farmi portala i s njima uvezanih Facebook stranica da cvjetaju i svojim vlasnicama/ima donose veliku zaradu. Ovi biznis modeli nanose štetu kako stvarnim autorkama/ima sadržaja koje anonimni portali samo kopiraju na svoje stranice, tako i krajnjim korisnicama/ima, čitateljkama/ima koji prateći, naprimjer, stranicu Raznovrsni recepti na Facebooku dolaze do njih. 

Više o tome kako pojedini portali ostvaruju zaradu zloupotrebljavajući čitateljke/e možete pročitati i u članku stranice Medijska pismenost, koju je razvilo Raskrinkavanje, a koji možete pročitati ovdje

(Raskrinkavanje.ba)