Foto: Tai Dundua, Shutterstock
Korisnik društvene mreži X je 16. avgusta 2024. podijelio objavu na engleskom jeziku u kojoj se tvrdi da je lijek tranilast efikasan protiv majmunskih boginja kao što su to navodno bili ivermektin i azitromicin protiv Covid-19. Tvrdnje o efikasnosti tranilasta pripisane su francuskom ljekaru Didieru Raoultu, a objavljen je i snimak na kome on govori na francuskom jeziku.
Ova X objava podijeljena je uz sličan opis u kome se navodi:
Dr Raoult
Majmunske boginje, i infekcije virusom boginja uopšte, mogu se efikasno lečiti lekom Tranilast koji je pokazao najbolje rezultate u ispitivanjima u Japanu
Međutim, on se ovde nikada neće plasirati na tržište jer ništa ne košta
Isto kao Ivermektin i azitromicin u koroni
Foto: Screenshot/ X.com
Snimak je objavljen dan kasnije na Telegramu, uz sličan opis. Screenshot ove Telegram objave smo pronašli na društvenoj mreži X. Tvrdnje o efikasnosti tranilasta su se dijelile i na Facebooku (1, 2).
Šta su činjenice?
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 14. augusta 2024. godine proglasila širenje majmunskih boginja (eng. Monkey pox – Mpox) u Africi javnozdravstvenom krizom od međunarodne važnosti. Ubrzo nakon toga društvenim mrežama su se počele širiti različite dezinformacije i teorije zavjere o ovoj bolesti. Raskrinkavanje je pisalo o nekima od njih u prethodnim analizama (1, 2, 3).
Didier Raoult je kontroverzni francuski mikrobiolog i specijalista za zarazne bolesti, te bivši direktor francuskog Univerzitetsko-bolničkog instituta Mediterranee Infection. U fokus pažnje javnosti dospio je tokom pandemije Covid-19 i to zbog promovisanja hidroksiklorokina u liječenju te bolesti.
Snimak koji se dijeli na društvenim mrežama je ustvari isječak iz dužeg videa iz 2022. godine (arhivirano) u kome govori o vakcinaciji. U kontekstu pox virusa, spominje testiranje provedeno u Kini u kome su ispitivani poznati lijekovi, a najveću efikasnost je, kako navodi, pokazao japanski lijek tranilast. Ovaj video je aktuelizovan u kontekstu širenja majmunskih boginja u avgustu 2024. godine i među korisnicima društvenih mreža u Francuskoj. U ovim slučajevima je bio praćen sličnim opisom kao i kod nas, o čemu su pisali francuski mediji i platforme za provjeru činjenica 20 minutes i Doctissimo.
Tranilast je antialergijski lijek koji se koristi protiv bolesti kao što su astma, alergijski rinitis i atopijski dermatitis. Lijek je 1982. odobren u Japanu i Južnoj Koreji za liječenje bronhijalne astme.
Tranilast je jedan od 767 lijekova koji su testirani u kineskoj studiji iz 2019. godine na koju se Raoult vjerojatno poziva. Studija je objavljena 2019. godine u Journal of Medical Virology pod naslovom "Prikaz i procjena potencijalnih inhibitora virusa vakcinije među 767 odobrenih lijekova”. Nalazi ove studije su pokazali da su MMF (mikofenolat mofetil) i TRA (Tranilast) “obećavajući kandidati protiv virusa velikih boginja za daljnju optimizaciju i prenamjenu za upotrebu u kliničkoj praksi”.
Anne Goffard, doktorica u Univerzitetskoj bolnici u Lilleu i profesorica virologije na Univerzitetu u Lilleu za 20 minutes je rekla da je virus vakcinije korišten za vakcine protiv velikih boginja, kao i da su virusi vakcinija, velike boginje i mpox iz iste porodice.
Naučnici su tražili molekulu koja bi djelovala protiv pox virusa, uključujući majmunske boginje, te su pokušali izvršiti terapeutsko repozicioniranje, odnosno testirati 767 molekula koje se već koriste u medicini. Ovo omogućava da se skrati trajanje kliničkih ispitivanja”, objašnjava naučnica. “Prvo su testirali in vitro, zatim na miševima i vidjeli učinkovitost. Ali to je sve. Nije bilo ispitivanja ove molekule na ljudima, pa čak ni na primatima koji nisu ljudi. Tako da ne znamo djeluje li, a možda i ne djeluje. »
Ova platforma navodi da u međunarodnim naučnim bazama podataka nema kliničkih ispitivanja u kojima je testirana učinkovitost tranilasta protiv majmunskih boginja.
Prema istraživanju koje je sproveo 20 Minutes, do sada nije bilo kliničkih ispitivanja u kojima je Tranilast testiran protiv majmunskih boginja. Pretraživanje Registra kliničkih ispitivanja EU-a ili baze podataka kliničkih ispitivanja Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite SAD-a za Tranilast i velike boginje ne daje nikakve konačne rezultate.
Tvrdnjama o tranilastu bavila se i stranica Doctissimo. U članku je objavljena izjava infektologa Erica Caumesa koji je takođe skrenuo pažnju na činjenicu da je kineska studija rađena in vitro i na miševima, te da se na osnovu toga ne mogu izvoditi zaključci o učinkovitosti kod ljudi. On je naglasio i da je Tecovirimat jedini lijek od danas odobren protiv majmunskih boginja.
"To je jedini molekul koji je bio predmet istraživanja i nažalost, nije učinkovit", kaže infektolog. "Ispitivanje sprovedeno u centralnoj Africi pokazalo je da molekul nije bio učinkovit kod bolesnika, a njihovo se virusno opterećenje nije smanjilo nakon tretmana. To su bile majmunske boginje tip 1, vjerojatno je isto i u slučaju tipa 2 ili novog mutanta, klada 1b".
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) trenutno ne preporučuje masovnu vakcinaciju protiv majmunskih boginja. Kako se navodi na stranici organizacije, samo osobe izložene riziku od zaraze treba da razmotre vakcinaciju.
Godine istraživanja dovele su do razvoja novijih i sigurnijih vakcina za iskorijenjenu bolest zvanu velike boginje. Neke od ovih vakcina odobrene su u raznim zemljama za upotrebu protiv majmunskih boginja.
Trenutno SZO preporučuje korištenje vakcine MVA-BN ili LC16, ili vakcine ACAM2000 kada ostale nisu dostupne.
Isti izvor navodi da rezultati studija o efikasnosti ovih vakcina ukazuju da vakcinacija “obezbjeđuje dobar nivo zaštite protiv majmunskih boginja”, te da će dalje studije dati dodatne informacije o učinkovitosti.
Netačni su i navodi da se lijek Tranilast “nikada neće plasirati na tržište jer ništa ne košta”. Ove tvrdnje dio su teorije zavjere čije pristalice vjeruju da se jeftini i učinkoviti lijekovi “kriju” od ljudi, zbog interesa farmaceutske industrije. Raskrinkavanje je o tvrdnjama iz domena te teorije zavjere pisalo u nekoliko navrata (1, 2, 3). Kako se u ovim analizama detaljno objašnjava, ne postoje nikakvi dokazi za takve tvrdnje. Eventualno odobrenje i korištenje lijeka Tranilast, ili bilo kog drugog lijeka, nije povezano sa njegovom cijenom, već sa naučnim dokazima o njegovoj efikasnosti.
Ivermektin i azitromicin kao lijekovi protiv Covid -19
U analiziranim objavama se navodi i da su ivermektin i azitromicin efikasni lijekovi protiv Covid-19, kao što je to navodno slučaj sa tranilastom i majmunskim boginjama.
Ivermektin je antiparazitik koji se koristi uglavnom za liječenje životinja. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je tablete ivermektina za liječenje ljudi od nekih parazitskih infekcija, a postoje i topikalne formulacije za vaške i neka kožna oboljenja. Ivermektin se tokom pandemije u nekim zemljama koristio u liječenju Covid-19 (Slovačka, Sjeverna Makedonija, neke zemlje Latinske Amerike) uprkos preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da se koristi samo u kliničkim ispitivanjima terapija protiv Covid-19. Raskrinkavanje se u više navrata tokom 2021. godine bavilo tvrdnjama o njegovoj navodnoj efikasnosti u liječenju Covid-19 (1, 2, 3). U ovim analizama smo naveli da ne postoje čvrsti dokazi koji bi potvrdili da je efikasan i siguran za tretiranje pacijenata oboljelih od Covid-19. O tome da ne postoje dokazi o učinkovitosti ivermektina pisale su u druge platforme za provjeru činjenica (1, 2) .
Slična je situacija i sa antibiotikom azitromicinom. Raskrinkavanje je u aprilu 2020. godine analiziralo tvrdnje koje su tada objavili brojni mediji da je kombinacija hidroksiklorokina i azitromicina (Sumameda) “lijek za Covid-19”. Mediji su se tada pozvali na pilot studiju francuskog Méditerranée Infection instituta (čiji je direktor bio Raoult), u kojoj je sudjelovalo svega 36 ispitanika. I hrvatski Faktograf je pisao o ovim tvrdnjama. Zaključak ovih analiza je da su takve tvrdnje preuranjene i neutemeljene. Organizacija Cochrane je 2021. godine radila pregled do tada dostupnih studija o učinkovitosti azitromicina u liječenju Covid-19. U zaključku se navodi:
Sigurni smo da se rizik od smrti kod hospitalizovanih pacijenata s Covid 19 ne smanjuje liječenjem azitromicinom nakon 28 dana. Dalje, na temelju dokaza umjerene sigurnosti, hospitalizovani pacijenti s umjerenom i teškom bolešću vjerojatno nemaju koristi od azitromicina, koji se koristi kao potencijalni antivirusni i protivupalni tretman za Covid-19, u pogledu kliničkog pogoršanja ili poboljšanja. Za ambulantno liječenje trenutno postoje dokazi niske sigurnosti da azitromicin možda nema djelotvorne efekte na osobe s Covid 19.
U članku koji je 2023. godine objavila stranica Drugs.com, koja nudi informacije o različitim lijekovima, navodi se da se na početku smatralo da azitromicin ima antivirusne učinke i protivupalno djelovanje, te da može promijeniti imunološki odgovor, no da rezultati kliničkih ispitivanja nisu pokazali njegovu efikasnost u odnosu na standardne procedure liječenja.
Rezultati mnogih kliničkih ispitivanja pokazuju da azitromicin nije poboljšao zdravlje pacijenata u poređenju sa standardnim tretmanima za Covid-19.
Isti izvor navodi i da Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje korištenje azitromicina ili drugih antibiotika protiv Covid-19.
Shodno navedenom, tvrdnje da je lijek tranilast efikasan tretman za majmunske boginje ocjenjujemo kao pseudonauku. Tvrdnje da ga nema na tržištu jer je jeftin, kao što su bili i ivermektin i azitromicin u slučaju Covid-19, ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)