Foto: Raskrinkavanje.ba
U sedmici iza nas bavili smo se snimcima na društvenim mrežama za koje se netačno tvrdilo da prikazuju scene iz rata na Bliskom istoku. Američka vojska je u aprilu značajno oštetila most koji je trebao da povezuje Teheran i Karadž u Iranu. Članak jednog anonimnog portala o ovom događaju podijeljen je na desetinama Facebook stranica uz snimak raketiranja mosta. Ali snimak nije autentičan. Napravljen je pomoću vještačke inteligencije. Anonimni portali nerijetko koriste ovakve manipulativne taktike da privuku čitatelje/ke na društvenim mrežama i tako ostvare zaradu od reklama na portalu.
AI snimak rušenja iranskog mosta kao mamac za čitatelje/ke na Facebooku
Noćni snimak eksplozije podijeljen je na Facebooku uz tvrdnju da prikazuje iranski napad na fabriku projektila u Izraelu. Ali snimak ne prikazuje to niti postoje pouzdani izvještaji da se takav napad dogodio. Na snimku se, ustvari, vide posljedice iranskog raketiranja gasnih polja u Kataru.
Manipulativna objava o iranskom napadu na fabriku projektila u Izraelu
Snimak koji je podijeljen kao scena nakon iranskog napada na Tel Aviv imao je oko 40.000 pregleda na Instagramu. Ali na snimku nije Tel Aviv. Nastao je 2020. godine i zapravo prikazuje požar na tržnici u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Stari snimak požara podijeljen kao scena napada na Tel Aviv
Oglas na Facebooku vodi na stranicu na kojoj izmišljeni doktor preporučuje proizvod Cardio A kao učinkovito sredstvo za zdravlje krvnih žila.
Prevarni marketing: Preporuke izmišljenog kardiologa "prodaju" Cardio A
Na društvenim mrežama dijeli se tvrdnja da zvanični podaci potvrđuju vezu između visoke stope smrtnosti novorođenčadi u američkoj saveznoj državi Mississippi i prijašnje vakcinacije protiv Covid-19. Ali radi se o potpunoj izmišljotini. Vakcine protiv Covid-19 nisu uzrokovale nikakav porast stope smrtnosti. Mississippi je zapravo imao nisku stopu vakcinacije u poređenju sa saveznim državama koje imaju znatno nižu stopu smrtnosti novorođenčadi.
Vakcinacija protiv Covid-19 ne “ubija” novorođenčad u Mississippiju
Je li tačno da ljudi prije nisu obolijevali od raka kože i da se ova bolest pojavila tek u novije vrijeme, kad smo se počeli hraniti nezdravo? Nije, ali snimak u kojem jedna “doktorica” govori o tome dijeli se na društvenim mrežama. Ovakve ideje mogu obeshrabriti ljude od korištenja zaštite protiv štetnog sunčevog zračenja, koje je primarni uzrok raka kože.
Rak kože nije “moderna” bolest čiji je glavni uzrok loša ishrana
Teorije zavjere o slijetanju na Mjesec traju još od šezdesetih godina i ovog poduhvata koji je obilježio 20. vijek. Nakon nekoliko decenija, ljudi su se ponovo približili Mjesecu zahvaljujući misiji Artemis II, ali teoretičari/ke zavjere i za ovaj poduhvat imaju “dokaze” da se nije desio.
Lažirane slike i manipulacije nisu “dokazi” za teorije zavjere o misiji Artemis II
Facebook stranica koja objavljuje satirične sadržaje podijelila je “izjavu” Željka Komšića o koaliciji njegove stranke DF sa SDA. Iako se ne radi o stvarnoj izjavi, nekoliko Facebook stranica podijelilo ju je kao pravu vijest, a objavio ju je i jedan političar na svom profilu.
Satirična izjava pripisana Komšiću podijeljena kao prava vijest na Facebooku
Video negatora klimatskih promjena Martina Durkina iz 2024. podijeljen je na Facebooku kao “najnoviji dokumentarac” u kojem “pravi naučnici” demantuju da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima. Ali video zapravo donosi niz mitova i dezinformacija o globalnom zagrijavanju iz usta osoba koje su od ranije poznate po negiranju opasnosti od klimatskih promjena
“Dokumentarac” promoviše mitove i negiranje klimatskih promjena
U sklopu “prebunking” serijala “Rasvjetljavanje” analizirali smo dezinformacije i revizionističke narative o Jasenovcu, koji se češće javljaju u vrijeme obilježavanja godišnjice proboja zatočenika iz ovog logora smrti 22. aprila.
“Rasvjetljavanje”: Ko umanjuje strahote Jasenovca i zašto?
Jedan od najzastupljenijih narativa koji nije zasnovan na historijskim činjenicama tiče se navodnih pokušaja iz vremena nakon Drugog svjetskog rata da se broj žrtava Jasenovca predstavi manjim nego što je bio. Kako je došlo do drastično različitih procjena broja žrtava ovog logora koje imamo danas i šta relevantni izvori kažu o ovoj temi, čitajte u analizi ispod.
“Rasvjetljavanje”: Žrtve Jasenovca između sjećanja i populizma
(Raskrinkavanje.ba)