Foto: Raskrinkavanje.ba
U okviru serijala “Rasvjetljavanje” bavimo se dezinformacijama i činjenicama o NATO operaciji zračnih udara u Saveznoj Republici Jugoslaviji 1999. godine. U prethodnoj analizi dali smo pregled činjenica koje se tiču ovih događaja, a u ovoj ćemo se osvrnuti na dezinformacije koje su Raskrinkavanje i druge regionalne fact-checking platforme uočili prethodnih godina.
“Rasvjetljavanje”: Šta su činjenice o NATO zračnim udarima protiv SRJ iz 1999. godine?
Snage Sjevernoatlantskog saveza (NATO) započele su 24. marta 1999. godine operaciju zračnih udara protiv ciljeva u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji, koju su činile Srbija i Crna Gora. Operacija je uslijedila nakon prekida pregovora o zaustavljanju rata na Kosovu i trajala je do 10. juna 1999. Završila je potpisivanjem sporazuma o povlačenju jugoslavenske vojske i policije s Kosova i usvajanjem Rezolucije 1244 u Vijeću bezbjednosti.
U javnom diskursu konstantno su zastupljena različita tumačenja okolnosti koje su dovele do NATO operacije i posljedica same operacije. Dvadeset pet godina poslije, i dalje se javljaju i dijele konkretne dezinformacije o operaciji. Neke od njih pojavljuju se sporadično i “okidači” za ovakve dezinformacije najčešće su aktuelna dešavanja, a neke su kontinuirano prisutne u medijima i iznova se aktuelizuju svake godine. Njihovo je pojavljivanje, stoga, u budućnosti izvjesno.
Izvori i prenosioci ovih dezinformacija su različiti – mediji, političari ili korisnici/e na društvenim mrežama –a iza plasiranja dezinformacija o NATO operaciji često je namjera da se dodatno pojača antizapadni sentiment.
Jedna od najdugovječnijih i najraširenijih dezinformacija o operaciji iz 1999. godine jeste ona o njenom nazivu, to jeste da se zvala “Milosrdni anđeo”. Primjeri korištenja naziva “Milosrdni anđeo” u kontekstu zračnih udara u SRJ mogu se pronaći u medijskim izvještajima koji su stari više od dvije decenije. Ove tvrdnje mediji ponavljaju svake godine, najčešće u periodu oko godišnjice početka zračnih udara 24. marta. Iako je u više navrata opovrgnuta, ova netačna tvrdnja opstaje u javnom diskursu (1, 2, 3). Operacija koju je NATO započeo 24. marta 1999. godine u Saveznoj Republici Jugoslaviji ustvari se zvala “Saveznička sila” (eng. Operation Allied Force), a ne “Milosrdni anđeo”. Kako smo naveli u analizi ovih dezinformacija iz 2022. godine, u zvaničnim dokumentima NATO-a nema pomena pojma “Milosrdni anđeo” niti je moguće potvrditi ko ga je skovao.
Održavanju mita o imenu operacije, pored medija, doprinose političari, prije svega u Srbiji i Republici Srpskoj, koji termin i dalje pripisuju NATO-u. To je, naprimjer, uradio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na državnoj ceremoniji obilježavanja 19 godina od početka NATO operacije, navodeći kako su "čin bezdušja nazvali 'Milosrdni anđeo'". Isto je učinio predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić. Netačna tvrdnja o nazivu operacije postala je opšte mjesto, čemu svjedoči i to da se termin "Milosrdni anđeo" našao i u udžbenicima historije za osnovnu školu u Srbiji, kako navodi RTS u svom tekstu iz 2015. godine.
Osim prilikom obilježavanja godišnjice početka operacije, dezinformacija o njenom imenu javljala se i u drugim prilikama. Izmišljeni naziv tako se često spominje i u kontekstu protivljenja proširenju NATO-a u BiH i Srbiji. Tako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, iskazujući protivljenje priključenju Bosne i Hercegovine NATO-u, između ostalog rekao: "Ta operacija, u kojoj su izginula naša djeca, zvanično se zvala 'Milosrdni anđeo'. Mi smo zbog toga, naravno, ogorčeni".
Izvjesno je da će se dezinformacija o nazivu operacije zračnih udara u nekadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji opet aktuelizovati u danima oko godišnjice početka operacije, ali i da će se koristiti u prilikama sličnim onim navedenim.
Još jedna dezinformacija, plasirana u više navrata i iz više izvora, svodi se na netačnu tvrdnju da su zapadne snage tokom rata na Kosovu i u Bosni i Hercegovini koristile avion koji može da "kontroliše moždane talase", odnosno da pasivizira ljude emitovanjem određenih frekvencija, izazivajući depresiju i malodušnost. Usljed ovog, vojnici su navodno "bacali oružje". Ova dezinformacija potekla je iz lista Srpski Telegram, a "potvrdio" ju je general Vladimir Lazarević, koji je u vrijeme NATO operacije bio komandant prištinskog korpusa jugoslovenske vojske. Ovu tvrdnju kasnije je popularizovao i Branimir Nestorović, nakon čega su je prenijeli brojni mediji. Kako smo pisali u analizi iz 2021. godine, tačno je da je na Kosovu i u Bosni i Hercegovini korišten avion Commando Solo koji emituje radijski i televizijski program s porukama vojnicima ili civilima, no tvrdnje o izazivanju depresije i malodušnosti posebnim "frekvencijama" daleko su od istine.
Značajan broj dezinformacija koje se tiču operacije zračnih udara oslanja se na narative raširene u javnosti, kojima se tumače spomenuta dešavanja. Ovi su narativi konstantno prisutni, a u vrijeme godišnjice početka operacije dodatno se aktuelizuju. Tako se s vremena na vrijeme pojavljuju tekstovi u kojima se nude različita tumačenja povoda za operaciju i odbacuje zaustavljanje humanitarne katastrofe kao razlog, što je zvanični stav NATO saveza (1, 2, 3). U ovom se kontekstu ranije pojavljivala, a moguće ju je očekivati i u budućnosti, netačna tvrdnja da je slučaj "Račak" insceniran kako bi došlo do NATO intervencije ili da su u tom kosovskom selu ubijeni pripadnici albanskih snaga, a ne civili. O ovim navodima pisali smo u analizi iz marta 2023. godine, a njima se bavila i platforma Istinomer iz Srbije.
Osim što se u medijima kontinuirano objavljuju različita netačna tumačenja povoda, također se objavljuju i manipulativna ili tendenciozna tumačenjenja posljedica zračnih udara, uključujući kalkulisanje brojem stradalih civila i tvrdnje da je upotreba municije s osiromašenim uranijumom dovela do velikog skoka u broju oboljelih od raka.
Kada je riječ o tvrdnjama da je osiromašeni uranijum iz bombi bačenih u Srbiji uzrokovao porast karcinoma, na njima insistiraju i državni zvaničnici u Srbiji, ali i neki ljekari, iako postoje stručnjaci koji odbacuju takve tvrdnje, ili su barem skeptični (1, 2, 3, 4). Tokom prethodnih godina uočili smo članke u kojima se govori o "epidemiji raka" i "ekološkom genocidu" zbog upotrebe takve municije (1, 2, 3).
Pokazalo se da je osiromašeni uranijum "inspirativan" i za kreiranje novih konkretnih dezinformacija. Tako je 2018. godine plasirana lažna vijest da će se u BiH održati vojna vježba u kojoj će se koristiti municija s osiromašenim uranijumom, koja je ubrzo dematovana. Na Facebooku se 2021. godine dijelila izmišljena izjava srbijanskog tenisera Novaka Đokovića da "NATO koji je bombardovao moju zemlju osiromašenim uranijumom treba da plati ratnu odštetu, oni su nam zagadili zemlju, vodu i vazduh".
Zabilježili smo i dezinformacije koje se naslanjaju na narative iz vremena NATO operacije, kada se stvarala preuveličana slika o otporu i stvarnim uspjesima vojske SRJ zarad dizanja morala. Tako je na društvenim mrežama dijeljena fotografija vojnika u snijegu za koju se tvrdilo da je nastala na Košarama, vojnoj karauli na granici Kosova i Albanije koja je bila poprište bitke između tadašnje Vojske Jugoslavije i Oslobodilačke vojske Kosova. Ova fotografija, međutim, godinama kruži društvenim mrežama i portalima na različitim jezicima. Do sada se za nju tvrdilo da prikazuje ruskog, ukrajinskog, indijskog te vojnika Hezbolaha.
Dezinformacije inspirirane aktuelnim dešavanjima
Dok su dezinformacije u spomenutim primjerima uglavnom vezane za godišnjice obilježavanja početka operacije ili tumačenja ovih događaja, neke dezinformacije okidač imaju u aktuelnim dešavanjima kada su NATO ili osobe koje se povezuju s ovim savezom u fokusu javnosti iz drugih razloga. Često su to svjesne manipulacije koje imaju dnevnopolitičku svrhu. Raskrinkavanje, ali i druge regionalne platforme, u više su navrata pisale o dezinformacijama koje se mogu svrstati u ovu kategoriju. Takav je primjer iz Crne Gore kada se fotografija grupe građana/ki s državnim zastavama u Mojkovcu dijelila uz tvrdnje da "komiti proslavljaju bombardovanje SRJ". U pitanju je bila proslava u čast crnogorskih rukometašica i vaterpolista koji su izborili plasman na Olimpijskim igrama. Mediji su manipulisali i izjavom njemačkog kancelara Olafa Scholza o njegovoj ulozi u operaciji "Saveznička sila". Naime, gostujući u jednom podcastu, on je rekao da je rat u Jugoslaviji odigrao ulogu u njegovoj političkoj biografiji jer je 1998. izabran u Bundestag i jer je jedna od njegovih prvih odluka bila glasanje za "njemačko učešće u mirovnim misijama u Jugoslaviji, što je također bila i vojna operacija". Mediji su, međutim, prenoseći ovu izjavu, članke opremali klikbejt-naslovima u kojima su mu pripisali izjavu "Ja sam doneo odluku o bombardovanju Jugoslavije", iako je jasno da Scholz nije sam mogao donijeti takvu odluku.
Zabilježili smo i primjere političara u Srbiji koji su temu NATO operacije eksploatisali za promociju svoje stranke, pritom dezinformišući javnost. Tako je premijerka Srbije Ana Brnabić 2020. godine netačno rekla da prije 2014. (kada je Aleksandar Vučić postao premijer Srbije) nije obilježavana godišnjica početka zračnih udara "valjda da ne bi uvredili ljude koji su nas bombardovali i zemlje koje su nas bombardovale". Kako piše Istinomer, tačno je da su od 2015. godine počele da se organizuju centralne manifestacije, međutim, to ne znači da obilježavanja i pričanja o ovom događaju nije bilo, kao što je rekla premijerka.
Talas novih dezinformacija koje se direktno ili indirektno tiču NATO operacije u SRJ počeo je nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022, kada su pravljene različite paralele između operacije iz 1999. i invazije. Takva poređenja pravili su i srbijanski zvaničnici, ali i brojni/e korisnici/e društvenih mreža. No, neki su u svojim nastojanjima da prikažu nedosljednost stavova Zapada, svjesno ili ne, dezinformisali javnost. Tako se dijelila fotografija grada u plamenu s tvrdnjom da prikazuje Beograd u vrijeme zračnih udara i pravila se paralela s Kijevom, uz napomenu da "niko, osim Rusije, nije bio ogorčen" zbog NATO operacije. Na fotografiji je glavni grad Iraka, Bagdad, tokom američke invazije 2003. godine.
Sarkastični tweet u kome je slika voza uništenog 12. aprila 1999. godine u zračnom napadu u Grdeličkoj klisuri podijeljena uz opis o "zlim Rusima koji su bombardovali ukrajinski putnički voz" dijeljen je dalje bez napomene o kakvom je sadržaju riječ. Predstavljen je kao "dokaz" zapadne propagande o ratu u Ukrajini, odnosno kao pokušaj predstavljanja slike iz Srbije kao prizora iz Ukrajine.
U kontekstu rata u Ukrajini dijelila se i naslovnica američkog magazina Time iz 1995. iz vremena NATO zračnih udara na vojne položaje tadašnje Vojske Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, uz netačnu tvrdnju da je na njoj pisalo "Pošaljite Srbe u pakao". U nekim verzijama ove lažne vijesti navodilo se da je naslovnica objavljena 1999. godine, dakle, u godini NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije.
Naslov glasi "Bringing the Serbs to heel", čija je osnova idiom na engleskom jeziku (bring/call someone to heel) koji ne znači "poslati nekoga u pakao", već "primorati nekoga da uradi nešto što želimo da uradi". Također se dijelila i netačna tvrdnja da je na američkoj ambasadi u Moskvi projektorom prikazana ova naslovna strana Timesa iz 1995. godine.
Izmišljene priče o "dobrim i lošim momcima"
Tokom prethodnih godina, Raskrinkavanje, ali i druge regionalne platforme, uočilo je i niz izmišljenih priča o pojedincima koji su navodno imali veze s NATO operacijom u SRJ. S jedne strane, to su izmišljene ili poluizmišljene priče o pilotima koji su izvodili zračne napade, s druge strane, to su priče o onima koji su odbili da učestvuju u operaciji. Jedna od najpoznatijih, koja se ponavljala u više navrata, jeste ona o Stefanosu Panajotisu. Tokom 2019, a potom i dvije godine kasnije, na Facebooku se širila priča da je umro Stefanos Panajotis, Grk koji je za vrijeme NATO operacije širom Grčke organizovao proteste, blokirao aerodrom i spriječio polijetanje NATO aviona. On nije postojao. Dijelila se i izmišljena priča o penzionisanom američkom pilotu koji je dobio tužbu protiv Srbije zbog trauma nakon napada na Beograd 1999. godine. Priča o Nikol Malačovski, stvarnoj vojnoj pilotkinji koja je učestvovala u NATO operaciji na Kosovu, s druge je strane "obogaćena" nizom izmišljenih i nepotvrđenih detalja. Raskrinkavanje je 2018. godine pisalo o dezinformacijama inspirisanim najavom snimanja filma o NATO operaciji. Tada su neki mediji objavili senzacionalističke naslove u kojima su nagađanja i želje da u filmu glumi Johnny Depp predstavili kao činjenice.
Dakle, dezinformacije direktno ili indirektno povezane s NATO zračnim udarima u SRJ raznovrsne su i neke od njih, poput one o nazivu operacije, u medijima se pojavljuju svake godine u danima oko godišnjice početka operacije. Mediji, korisnici/e društvenih mreža i drugi izvori "vraćaju se" dezinformacijama poput one o avionu koji emituje "frekvencije" i izaziva depresiju i malodušnost, ili izmišljenoj priči o Stefanosu Panajotisu.
S druge strane, značajan broj dezinformacija o NATO zračnim udarima bio je povezan s aktuelnim dešavanjima – dnevnopolitičkim temama i nekim širim globalnim događajima kakav je rat u Ukrajini. Budući događaji mogli bi također biti povod za širenje sličnih dezinformacija, a zategnuti odnosi Beograda i Prištine i potencijalne regionalne krize mogu potaknuti širenje dezinformacija na ovu temu.
(Marija Manojlović i Nerma Šehović, Raskrinkavanje.ba)