Foto: Nara and DVIDS Public Domain Archive
Nakon što je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i formalno zatvorena, Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) u Dnevniku 2 emitovanom 2. jula 2025. godine objavila je prilog u kojem se iznosi niz dezinformacija o djelovanju ove agencije u BiH, ali i u drugim državama.
Prilog koji je emitovan u 14. minuti Dnevnika 2 prepričan je i u članku objavljenom na RTRS-ovom portalu istog dana. U njemu se navodi da je budžet USAID-a bio skoro “neograničen”, da je agencija “pojela” 715 milijardi za tri decenije, a da je veći dio tog novca potrošen na prevare i korupciju, što je potvrdio i američki predsjednik Donald Trump.
O djelovanju USAID-a u BiH tvrdi se sljedeće:
Kako su vrata koruptivne agencije počela da se zatvaraju, tako su se otvarali i sumnjivi dosijei širom svijeta. Mozaik se slaže i u BiH. A bila je “izdašna“ ta 402 miliona dolara teška vašingtonska blagajna samo u posljednjem četvOrogodištu. Pogotovo tokom ambasadorovanja Majkla Marfija. Problem je što se gotovo dvije trećine novca "zagubilo" negdje na putu za Sarajevo. Dio dolara potrošen je za elektronsku podršku posljednjem izbornom procesu. Prema podacima iz vašingtonskog sjedišta Agencije – gotovo dva miliona evra. Centralna izborna komisija je međutim, donirane skenere zvanično fakturisala na pola miliona. Gdje je nestao ostatak – ne zna se!? Na isti ili sličan način milioni su završavali u bh. pravosuđu, za navodnu objektivnost. I u medijima, koji su isključivo američke interese slijedili. Poslušnost bogato naplaćivali i “postajali“ nezavisni. Neposlušnima su lijepljene etikete promotora dezinformacija.
Navodi se da je istragu USAID-ovog djelovanja na tlu BiH “ozvaničila administracija Donalda Trumpa”.
Šta je USAID radio u Bosni i Hercegovini?
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) osnovana je 1961. godine s ciljem pružanja pomoći zemljama koje se suočavaju s prirodnim katastrofama, bore sa siromaštvom ili provode demokratske reforme.
USAID u BiH počeo je djelovati 1995. godine, po završetku rata. U poslijeratnim godinama uložili su značajna sredstva u obnovu infrastrukture i ekonomije, odnosno uništenih puteva, mostova, škola, bolnica, fabrika i sistema vodosnabdijevanja. Pružali su i sredstva za započinjanje i obnovu biznisa, kao i za povratak raseljenih i prognanih lica u njihove prijeratne domove. U narednim decenijama, USAID je u BiH finasirao mnoštvo projekata iz oblasti turizma, poduzetništva, socijalne pomoći, medija i slično.
Nakon što je u januaru 2025. godine američki predsjednik Donald Trump zaustavio dostavljanje strane pomoći i počeo iznositi niz kritika na račun USAID-a, u domaćem javnom prostoru počele su se dijeliti mnogobrojne dezinformacije o djelovanju ove agencije. Nevladine organizacije koje su finansirane sredstvima USAID-a predstavljane su kao korumpirane ili čak kriminalne. O ovim dezinformacijama Raskrinkavanje je već pisalo u analizama koje možete pročitati ovdje, ovdje i ovdje.
Najrasprostranjenija od njih jeste ona da je u BiH od 2020. godine nestalo 246 miliona USAID-ovih sredstava. Ovu tvrdnju prvobitno je u javnost iznio ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić na pres-konferenciji održanoj 12. februara 2025. godine. Tvrdio je da je USAID u BiH u “protekle četiri godine” uložio 402 miliona dolara, ali da se samo iznosu od 155 miliona može ući u trag, odnosno da se za 246 miliona ne zna gdje je utrošeno. Ovu tvrdnju prenosili su i mediji. Na to se misli i u prilogu RTRS-a kada se kaže da su dvije trećine od 402 miliona dolara sredstava USAID-a “nestale na putu za Sarajevo”.
Amidžićevim netačnim navodima bavio se naš partnerski portal Istinomjer 14. februara 2025. godine. Kako je u njihovoj analizi objašnjeno, na web stranici koja sadrži budžetske i finansijske podatke američke vlade o stranoj pomoći naziva ForeignAssistance mogu se pronaći podaci o sredstvima koja su od 1995. godine uložena u BiH. Kompletni podaci za Bosnu i Hercegovinu dostupni su na linku ovdje. Prema tim podacima, BiH je od američke vlade od 2020. godine sveukupno dobila 402 miliona dolara. Samo dio tog novca, pak, došao je od USAID-a. U analizi Istinomjera objašnjeno je sljedeće:
Tačna je informacija da je 402.179.947 dolara usmjereno prema Bosni i Hercegovini. U tom iznosu, pored sredstava USAID-a, ubrojana su sredstva i drugih američkih institucija, tako da je od ovih 402 miliona dolara, 195 miliona došlo od Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnje sigurnosti, Ministarstva vanjskih poslova te Ministarstva kopnene vojske (Department of the Army).
Kada se ova 402 miliona rasporede na sve ove institucije, udio USAID-a iznosi 207,3 miliona dolara.
I na kraju, kada se iz zbirnog iznosa oduzmu administrativni troškovi (plate, doprinosi, režije, rente i sl.), u BiH je tokom petogodišnjeg perioda, od 2020. do 2024. godine, od američke vlade stiglo oko 343,4 miliona dolara, od čega se na USAID odnosi 159,5 miliona dolara.
To je približno onoliko koliko je Srđan Amidžić rekao da je prijavljeno. Postoji razlika od oko 3,7 miliona KM, što mogu biti nerealizovani programi zbog zamrzavanja rada USAID-a i što definitivno nije 246 miliona dolara o kojima je ministar finansija Amidžić neinformisano govorio.
Dakle, tvrdnja o tome da su u BiH nestale dvije trećine sredstava USAID-a od 2020. godine nije tačna, bez obzira na to koliko je puta pojedini zvaničnici/e i mediji ponove.
Tačno je da je USAID finasirao pilot-projekat Centralne izborne komisije BiH koji je podrazumijevao korištenje optičkih skenera prilikom glasanja na Lokalnim izborima 2024. godine. Kako je USAID svojevremeno saopštio, a mediji prenijeli, agencija je za nabavljanje elektronske opreme izdvojila 500.000 dolara. To je, pak, kako je objašnjeno, samo dio projekta USAID-a za podržavanje integriteta izbora koji je počeo 2023. godine, a trebao je trajati četiri godine. Osim nabavljanja elektronske opreme, u sklopu tog projekta predviđeno je pružanje podrške izbornim organima u procesu organizacije i provođenja izbora, što podrazumijeva strateško planiranje, jačanje kapaciteta, obuku o izbornim procesima te informisanje i podizanje nivoa svijesti birača/ica. Također je predviđena i saradnja s civilnim društvom kroz obezbjeđivanje digitalnih alata otvorenog koda u saradnji s organizacijom “Pod lupom”.
Podaci o ovom projektu također se mogu pronaći na web stranici ForeignAssistance ovdje. Kako se navodi u ovoj bazi podataka, projektom podrške izbornom integritetu (u koji spadaju sve navedene aktivnosti), 2023. godine obezbijeđeno je više od dva miliona dolara, a 2024. godine još milion. Kako je navedeno u saopštenju USAID-a iz 2024. godine, za ovaj projekat je za četiri godine trebalo biti obezbijeđeno sveukupno 5,5 miliona dolara.
Ono što je izostavljeno iz priloga RTRS-a, na osnovu kojeg bi gledatelji/ke mogli/e zaključiti da su sredstva od USAID-a primale samo nevladine organizacije i institucije sa sjedištem u Sarajevu, jeste da je vlast Republike Srpske bila jedan od najvećih recipijenata USAID-ove pomoći.
U analizi Raskrinkavanja objavljenoj 18. februara 2025. godine objašnjeno je sljedeće:
Naime, značajan dio sredstava koje je USAID uložio u BiH između 1995. i 2020. godine, čak 620 miliona od 1,9 milijardi, otišao je vlastima u Republici Srpskoj. To čini čak 32% ukupne pomoći koju je USAID pružio Bosni i Hercegovini od rata do 2020. godine.
Od ovog novca finansirali su se projekti izrade registra poreskih i neporeskih davanja, sistema za kontrolu i naplatu doprinosa, registra inspekcijskih postupaka, unapređenja trezorskog načina poslovanja zdravstvenih ustanova i slično u Republici Srpskoj.
I predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ove godine o USAID-u govorio vrlo negativno, prije samo tri godine zahvaljivao im je na saradnji i pomoći Republici Srpskoj.
Kada je riječ o tvrdnji da je istragu o djelovanju USAID-a u BiH “ozvaničila i Trumpova administracija”, jedine informacije o zvaničnoj istrazi u BiH pronašli smo na web stranici interne inspekcije USAID-a, na kojoj je u maju 2025. godine objavljeno da istražuju, između ostalog, potencijalni slučaj dosluha između aplikanata na jedan od USAID-ovih grantova u BiH. Google pretragom na našem i engleskom jeziku nismo uspjeli pronaći dokaze da je neka druga američka agencija ili institucija provodila opsežnu istragu djelovanja USAID-a u BiH.
RTRS je o navodnoj zvaničnoj istrazi izvještavao u februaru 2025. godine, kada je Banjaluku posjetio Martin De Luca, bivši američki tužitelj i advokat kojeg su mnogobrojni mediji nastojali predstaviti kao člana Trumpove administracije koji je došao kako bi istraživao USAID. Ipak, kako su pisali Raskrinkavanje i Detektor, De Luca nije dio Trumpove administracije, već advokat koji radi za privatnu firmu, te ne postoje apsolutno nikakvi dokazi da je došao u BiH kako bi sprovodio zvaničnu istragu USAID-a po naredbi iz Washingtona.
S druge strane, MUP Republike Srpske u februaru 2025. godine jeste počeo istraživati rad nevladinih organizacija koje su se finansirale sredstvima USAID-a zbog potencijalnih “zloupotreba sredstava”.
Posljedice gašenja USAID-a u svijetu
Nakon što je preuzeo funkciju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump je 20. januara ove godine potpisao uredbu kojom pauzira isporuku strane pomoći iz Amerike na tri mjeseca, kako bi se evaluirala usklađenost programa za pomoć s njegovim politikama.
U narednim sedmicama i mjesecima, Trump i njegovi/e saradnici/e iznosili su niz optužbi za korupciju i kriminalne aktivnosti na račun USAID-a, uglavnom bez konkretnih dokaza (link). Za neke se i dokazalo da su dezinformacije.
Na koncu, USIAD je i formalno zatvoren 1. jula 2025. godine, a nekoliko programa pomoći koje je američka vlada odlučila nastaviti sprovodit će se u State Departmentu (američko ministarstvo vanjskih poslova).
Suprotno tvrdnjama iz RTRS-ovog članka, budžet USAID-a nije bio “neograničen”. Svake ga je godine odobravao američki Kongres i on je uglavnom iznosio manje od 1% američkog budžeta. Naprimjer, 2024. godine iznosio je 0,3% budžeta američke vlade.
Iako su proteklih decenija u pojedinim državama zabilježeni propusti ili slučajevi korupcije na lokalnim projektima (1, 2), ne postoje dokazi da je u USAID-u vladala široko rasprostranjena korupcija.
S druge strane, procjenjuje se da je USAID kroz svoje programe humanitarne pomoći i zdravstvene skrbi spasio milione života širom svijeta. Studija koju su proveli/e istraživači/ce u oblasti javnog zdravstva s Univerziteta u Kaliforniji procjenjuje da bi gašenje USAID-ovih programa moglo dovesti do dodatnih 14 miliona preventabilnih smrti do 2030. godine.
Shodno činjenicama, tvrdnju da su dvije trećine USAID-ovih sredstava od 2020. godine “nestale” na putu za Sarajevo ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti. Tvrdnju da je istragu djelovanja USAID-a u BiH “ozvaničila” Trumpova administracija ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Tvrdnju da je veći dio USAID-ovog novca potrošen na prevare i korupciju, kao i insinuaciju da je dio USAID-ovih sredstava za nabavljanje izborne elektronske opreme “nestao”, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)