Raskrinkavanje.ba

2020. u retrospektivi: Šta je sve netačno proglašeno lijekom za Covid-19?

Dok se distribuiraju prve doze odobrenih Covid-19 vakcina, pogledajmo neke od najviralnijih dezinformacija iz 2020. godine o navodnim lijekovima za ovu bolest.

Jedna od stvari koja je bez dileme obilježila 2020. godinu je Covid-19 pandemija. Rapidno širenje novog koronavirusa (Sars-CoV-2), koji je identifikovan u decembru 2019. godine, rezultiralo je - često drakonskim - antipandemijskim mjerama s ciljem spašavanja ljudskih života, što je na kraju ostavilo posljedice na gotovo sve sektore ljudske aktivnosti. Unatoč svemu, do danas je od posljedica zaraze ovim virusom umrlo preko 1.7 miliona ljudi širom svijeta

Nažalost, rapidno širenje koronavirusa, sa svim posljedicama koje je proizvelo širom svijeta, pogodovalo je i širenju ogromnog broja dezinformacija vezanih za pandemiju. Osim dezinformacija o porijeklu virusa i bolesti koju izaziva, u protekloj godini su naročito raširene bile pseudonaučne dezinformacije o navodnim lijekovima i terapijama pomoću kojih se Covid-19 “može izliječiti” ili spriječiti.

U vrijeme pisanja ove analize, pojedine zemlje (poput Velike Britanije, SAD-a te zemalja EU) su odobrile upotrebu Pfizer i Moderna vakcina protiv ove bolesti. Međutim, lijek za Covid-19 još uvijek ne postoji. Vodeće agencije za kontrolu lijekova (poput američke FDA) su tokom godine odobravale privremenu upotrebu određenih lijekova, no jedino je Remdesivir 22.10.2020. odobren konkretno za tretman Covid-19 oboljenja (uz određena ograničenja, te se i dalje ne može smatrati lijekom). 

U ovoj analizi donosimo pregled prethodnih analiza u kojima smo se bavili raskrinkavanjem nekih od najviralnijih dezinformacija vezanih za “preparate” i navodne lijekove koji su se, prema tvrdnjama sa društvenih mreža i pojedinih portala, mogli koristiti kao “lijekovi za Covid-19”.

Postojeći medikamenti kao navodni lijekovi za Covid-19

Kao što je već navedeno, još uvijek ne postoji lijek za koronavirus. Međutim, u protekloj godini su pojedini, već postojeći lijekovi, proglašavani “lijekovima za Covid-19”, iako su studije koje su pokazivale učinkovitost bile upitne.

Značajnu ulogu u promovisanju upotrebe antimalarika hidroksihlorokina, koji se kasnije ispostavio čak i opasnim u tretmanu ove bolesti, imao je predsjednik SAD-a Donald Trump.

Cijela priča potekla je od studije koju je objavio francuski Méditerranée Infection Institut. Navedena studija provedena je na nereprezentativnom uzorku (svega 36 ispitanika), a njome je testirana učinkovitost kombinacije antimalarika hidroksiklorokina i antibiotika azitromicina u liječenju Covida-19. S obzirom na to da je lijek Sumamed hrvatske farmaceutske kompanije Pliva baziran na azitromicinu, brojni portali su objavili članke o “hrvatskom antibiotiku koji liječi koronu”. Više detalja u analizi ispod:

Uz pojedine primjere i prikrivenog oglašavanja, različiti domaći brendovi antimalarika hidroksihlorokina nedugo nakon toga su u medijskim napisima proglašavani ”lijekovima za koronavirus”.

Portal Preporod je 15. aprila 2020. godine objavio članak o lijeku MALCOVIR kojeg proizvodi kompanija ZADA Pharmaceuticals iz Lukavca i za koji se u naslovu tvrdilo da “pomaže protiv korona virusa”. MALCOVIR je lijek također baziran na hidroksihlorokinu, a cijelu analizu o ovom primjeru možete pročitati na linku ispod:

Osim Donalda Trumpa, i srpski predsjednik Aleksandar Vučić je Hlorokin, lijek srpske farmaceutske kompanije Galenika, baziran na hidroksihlorokinu, proglasio “ključnim u borbi protiv Covida-19”. Broji portali su objavu sa Instagrama predsjednika Srbije prenijeli uz tvrdnje da je u Srbiji počela proizvodnja lijeka protiv koronavirusa.

Više čitajte u analizi na linku ispod:

Interesantno je da je i nobelovac Luc Montagnier, koji je u javnost izašao sa netačnom tvrdnjom da je virus Sars-CoV-2 stvoren u laboratoriji, u intervjuu za Večernje novosti izjavio da je hlorokin “važan tretman i da spašava živote”. Analizu o kontroverznim izjavama francuskog naučnika pročitajte na linku ispod:

Alternativni “lijekovi” i “preventiva” iz kućne kuhinje 

Među viralnim dezinformacijama svakako se nalaze i one o alternativnim “lijekovima” za Covid-19, te lijekovima iz kućne radinosti. Karakteristično za ove dezinformacije je to što su objavljivane i u obliku prikrivenog oglašavanja, s očitom namjerom da se ostvari financijska dobit kroz prodavanje neprovjerenih i, u konačnici, neučinkovitih preparata.

Prije nego su prvi slučajevi zaraze i potvrđeni u našoj zemlji, portal Aura je objavio članak sa tvrdnjom da je propolis efektivan lijek protiv virusa. U članku u kojem je, između ostalog, izostavljena napomena da je riječ o promovisanju proizvoda, nalazi se intervju sa Samirom Baralijom, koji je izjavio da “složenom emulzijom propolisa” liječi razne sojeve gripe i druga virusna oboljenja, uključujući koronavirus. 

Nije jasno na čemu je Baralija bazirao tvrdnju o učinkovitosti “emulzije”, jer do tada nije bilo zabilježenih slučajeva Covid-19 infekcije u BiH. No to ga nije spriječilo da za portal Aura izjavi kako propolis “ubija sve što smeta zdravom organizmu.” Cijelu analizu pročitajte na linku ispod:

U prvom valu pandemije brojne su biljke i preparati bili proglašavani “lijekovima” za koronavirus. U dvije analize smo se bavili tvrdnjama o “čudotvornom sjemenu”, kako se sjeme ćurekota nazivalo u analiziranim objavama sa društvenih mreža. U prvoj analizi smo se bavili objavom u kojoj se tvrdilo da se ovo sjeme “uspješno bori sa koronavirusom”, a u drugoj analizi smo pisali o navodima da su naučnici u Medini pronašli “lijek za Covid-19”, čiji je glavni sastojak upravo ćurekot:

Pored ćurekota i propolisa, na društvenim mrežama mogle su se pronaći nesuvisle preporuke za “liječenje Covida-19” preparatima na bazi bijelog luka, đumbira, te kombinacijom limuna i sode bikarbone. O ovim dezinformacijama pisali smo u analizama koje su navedene ispod:

Pored netačnih tvrdnji o maskama, vakcinama te teorijama o dominaciji kroz pandemiju, samoprozvani “doktor tradicionalne kineske medicine” Alen Azarić je u oktobru, u tridesetominutnom videu, promovisao ulje od slatkog pelina kao lijek za Covid-19. 

SZO je još u avgustu izdao saopćenje u kojem upozorava na to da dosadašnje studije nisu pokazale da bi ekstrakti ove biljke mogli biti djelotvorni protiv COVID-19 u ljudskom tijelu, a pogotovo ne u količinama koje bi se smatrale sigurnim. Detalje čitajte u analizi na linku ispod:

Posebno viralan je bio i video u kojem je izvjesna Aneta LaMadrina Krstovic tvrdila da su doktori u Peruu pronašli lijek za koronavirus, a to je, ni manje ni više, bila kuhinjska so. 

Plasiran je i veliki broj dezinformacija na temu inhalacije i ispijanja toplih napitaka kao načinu za “uništavanje” virusa, s obzirom na neutemeljenu pretpostavku da koronavirus, jednom kad se nađe u tijelu, ne može preživjeti na visokim temperaturama. 

Činjenice su, pak, kako je za  AFP Fact check kazao Dr. Jason McKnight, da “udisanje pare neće izliječiti infekciju novim koronavirusom” te da, štaviše, “može prouzrokovati ozbiljne i dugoročne komplikacije”, kao i to da inhalacija vodom visoke temperature, kako se predlagalo u pojedinim medijskim napisima, može rezultirati i opekotinama.

Netačne tvrdnje o ispijanju toplih napitaka i grgljanju slane vode, kao načinu izbacivanja virusa iz tijela, u pojedinim su objavama sasvim neutemeljeno pripisivane organizaciji UNICEF, o čemu možete čitati u nastavku:

Opasne preporuke osoba iz javnog života za “liječenje”

Pojedine ličnosti iz javnog života BiH i regije nisu se ustezale od davanja savjeta o tome kako “liječiti Covid-19” iz prve ruke, iako njihova primarna profesija nije medicina, virologija ni farmaceutika. 

No prije nego se osvrnemo na savjete, nemoguće je ne spomenuti tvrdnje Semira Osmanagića, samoproglašenog pronalazača “piramida” u Visokom, da su negativni joni u tunelima parka Ravne i šetnja šumom u Visokom lijekovi za koronavirus. Osmanagić je ovo izjavio tokom gostovanja u emisiji “Centralni Dnevnik” na televiziji Face, a snimak istog je pregledalo na stotine hiljada korisnika/ica YouTubea. U istom intervjuu Osmanagić je, uz podršku voditelja Senada Hadžifejzovića, suprotno svim preporukama o izbjegavanju okupljanja, pozvao ljude da posjećuju “ljekovite tunele” u Visokom.

Međutim, ne postoji nikakva naučna potvrda za Osmanagićeve tvrdnje o tome da se negativnim jonima u zraku može spriječiti/izliječiti zaraza novim koronavirusom. Iako su postojale najave testiranja uređaja koji funkcioniraju na principu jonizacije zraka u prevenciji virusa, te vrlo ograničena istraživanja načina na koji bi “jonizirajući” uređaji mogli pomoći u tretmanu bolesti COVID-19, nikome od naučnika/ca koji/e vrše istraživanja nije palo na pamet da ustvrde da “imaju lijek za koronavirus” ili sredstvo za njegovu prevenciju. 

Više o ovoj temi se nalazi na linku ispod

Što se tiče savjeta, posebno viralni su bili “savjeti za borbu protiv koronavirusa” Novaka Đokovića. Srbijanski teniser je u martu ove godine savjetovao uzimanje daleko veće količine vitamina C i cinka od preporučenih, što u konačnici može dovesti do neželjenih reakcija poput mučnine i trovanja. Njegove savjete prenijelo je desetine portala.

Osim ovoga, Đoković je dijelio i pseudonaučne savjete o alkalizaciji, kao i savjete o uzimanju “koloidne srebrne vode”, a o svemu tome možete pročitati na linku ispod:

Facebook status Ejuba Kučuka, sarajevskog poduzetnika i vlasnika marketinške agencije Mita Group, o njegovom iskustvu sa virusom Sars-CoV-2 izazvao je veliku pažnju javnosti u avgustu. Kučukova “terapija” se širila i portalima i društvenim mrežama, iako je sadržavala besmislene tvrdnje da se virus treba “saprati iz grla u stomak gdje ga uništava želučana kiselina”. U istom statusu našle su se i opasne preporuke za kupovinu “lijekova sa fotografije” bez pregleda i recepta.

U statusu je bilo navedeno kako su neke od lijekova sa fotografije Kučuk i njegova supruga pili po preporuci Dalije Konaković, novinarke televizije Al Jazeera Balkans, a nakon što je Dino Konaković, njezin suprug i predsjednik stranke Narod i Pravde, prebolio infekciju virusom Sars-CoV-2.

Detalje čitajte u analizi na linku ispod:

 

(Raskrinkavanje.ba)