Raskrinkavanje.ba

2023. u retrospektivi: Dezinformacije potaknute ratom u Gazi

Rat u Gazi koji je počeo u oktobru 2023. u fokusu je medija i korisnika/ca društvenih mreža. Dezinformacije potaknute ovim sukobom dijelile su se uglavnom na društvenim mrežama, a neke su našle put i do medija.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Nakon što je palestinska militantna grupa Hamas 7. oktobra 2023. izvela napade iz Pojasa Gaze, Izrael je proglasio rat Hamasu i započeo “potpunu opsadu Gaze”. Uslijedili su zračni napadi i kopnena invazija na enklavu. U napadima su do sada ubijene desetine hiljada ljudi u Gazi, a raseljeno je nekoliko stotina hiljada. Stanovnici/e Gaze trpe humanitarnu krizu velikih razmjera. 

Kao što je bio slučaj i sa brojnim ranijim sukobima, ovaj rat potakao je širenje dezinformacija, kako globalno tako i na našem govornom području. U nastavku čitajte koje smo dezinformacije potaknute ratom u Gazi analizirali krajem 2023. godine. 

Netačni navodi o lažiranju palestinskih žrtava

Kako je već rečeno, desetine hiljada ljudi su dosad ubijene u ratu u Gazi. Uprkos tome, širile su se dezinformacije da su snimci ili fotografije žrtava lažirane. Snimak iz 2013. na kojem studenti u Kairu protestuju tako što leže umotani u bijelu tkaninu dijelio se tako na društvenim mrežama uz opise kojima se implicira da je nastao u Gazi i da je dokaz lažiranja žrtava.

Nekoliko portala objavilo je i netačnu tvrdnju da se na snimku CNN-ove reportaže može vidjeti kako se glava žrtve izraelskog bombardovanja pomjera. Više o ovoj manipulaciji čitajte u analizi u nastavku.

Zajednički skup podrške Palestini i Izraelu i izmišljene izjave podrške Izraelu

Nedugo nakon početka rata organizovani su skupovi podrške za Palestinu, što je stvorilo prostor za širenje lažnih vijesti. Na društvenoj mreži X je 10. oktobra 2023. godine objavljena fotografija skupa na kojoj se navodi da su “Bošnjaci podržali i Izrael i Palestinu”. Na fotografiji je grupa ljudi koja čini se nosi različite zastave, i to zastave Bosne i Hercegovine, Republike BiH, koja je bila u zvaničnoj upotrebi od 1992. do 1998. godine i zastave Palestine i Izraela. Ipak, u pitanju je fotomontaža koja je prvobitno objavljena na satiričnom portalu.

U sličnom maniru, na pojedinim Facebook stranicama dijelile su se izmišljene izjave podrške Izraelu koje su pripisane premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću i direktoru Memorijalnog centra Potočari Emiru Suljagiću. Više o ovome možete pročitati u analizi na linku ispod.

Manipulativni navodi o djeci žrtvama 

Izvještavajući o napadima Hamasa 7. oktobra, mediji u regionu su prenosili informaciju da su pripadnici Hamasa odrubljivali glave bebama u izraelskom selu Kfar Aza. Za ove navode, ipak, ne postoje nikakvi dokazi.

Mediji su također izvijestili o videosnimku na kojem se navodno mogu vidjeti kidnapovana izraelska djeca u kavezima koju su oteli pripadnici Hamasa. Pored takvih tvrdnji, dijelile su se i oprečne - da je riječ o palestinskoj djeci. Snimak je, ipak, nastao prije napada u oktobru 2023. godine. 

Snimak na kojem muškarac u uniformi guši i udara dijete na podu dijelio se uz tvrdnje da je riječ o palestinskom djetetu koje guši ili ubija policajac ili vojnik iz Izraela. Ovaj je snimak, takođe, nastao prije rata, u Švedskoj. Detalje o ovoj temi možete pročitati u analizi u nastavku.

Na društvenim mrežama dijelio se i snimak koji prikazuje zračni napad na grupu ljudi okupljenu oko velikog rezervoara, uz tvrdnje da prikazuje napad izraelske vojske na palestinsku djecu koja su došla po vodu u istočnoj Gazi. Ipak, snimak je nastao u Sudanu i nema veze sa ratom u Gazi. 

Nakon što je nastava u školama u Gazi suspendovana do daljnjeg u oktobru, neki/e korisnici/e društvenih mreža dijelili/e su netačnu tvrdnju da je palestinsko Ministarstvo obrazovanja obznanilo zvanični kraj školske godine jer su “sva djeca ubijena” u Gazi. 

Dezinformacije o pomoći za Palestinu i Izrael

Čest primjer dezinformacija koje je Raskrinkavanje analiziralo bile su i one o navodnim obećanjima ili slanju pomoći Palestini ili Izraelu. Na društvenim mrežama širile su se tako tvrdnje da su ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavili da će poslati vojsku u Palestinu. Nijedan od njih to, ipak, nije izjavio. Više o ovim temama čitajte u analizama ispod.

Na društvenim mrežama viralni su bili i snimci kolone ljudi koja kroz pustinju na leđima nosi jednobrazne torbe, uz netačne tvrdnje da prikazuju Egipćane/ke koji/e nose pomoć u Palestinu. Detalje o ovim snimcima čitajte u analizi u nastavku.

Sa druge strane, društvenim mrežama širile su se tvrdnje o tome da je osam aviona Ujedinjenih Arapskih Emirata s vojnom pomoći i opremom za izraelsku vojsku nedavno sletjelo na aerodrome u Izraelu. Ipak, ne postoji nikakav zvaničan ni kredibilan izvor koji potvrđuje navode iz viralnih objava o avionima iz Emirata s vojnom pomoći za Izrael. 

Korisnici/e društvenih mreža dijelili/e su i snimak iskrcavanja američkih vojnika na aerodromu, uz tvrdnje da prikazuje vojnike koji su stigli u Izrael. Ovaj snimak je, zapravo, nastao u Rumuniji prije više od godinu dana. 

McDonald’s i podrška Izraelu ili Palestini

Među dezinformacijama koje su se širile u vezi sa ratom u pojasu Gaze su i one o podršci koju je lanac restorana brze hrane McDonald’s pružio nekoj od strana u sukobu. Na društvenim mrežama viralan je bio videosnimak u kojem je plavo-bijeli brendirani omot iz McDonald’s restorana netačno predstavljen kao dokaz propagande i podrške Izraelu u ratu u Gazi.

Slično ovome, kao razlog za protest francuskih farmera koji su istresli kamion stajskog đubriva ispred restorana McDonald’s u jednom francuskom gradu navedena je navodna podrška koju je ova kompanija iskazala Izraelu. Razlog za protest je, ipak, bio uvoz stranog mesa. Detalje čitajte u analizi ispod.

Autorka: Emina Kuštrić 

(Raskrinkavanje.ba)