Foto: Raskrinkavanje.ba
Upotreba vještačke inteligencije (eng. Artificial Intelligence, AI) sve je raširenija, a neki alati, asistenti i chatbotovi zasnovani na generativnoj vještačkoj inteligenciji sve su traženiji kao izvori informacija. No, ovaj napredak u tehnologiji također se zloupotrebljava za kreiranje lažnih slika i snimaka, odnosno deepfake sadržaja. Upotreba umjetne inteligencije u svrhu kreiranja i širenja manipulativnog i dezinformativnog sadržaja tokom 2025. bila je tema brojnih analiza Raskrinkavanja.
AI snimci prirodnih katastrofa
Los Angeles su početkom 2025. zadesili razorni požari, koji su odnijeli desetine života. Brojni mediji izvještavali su o požarima i tadašnjoj situaciji, a na društvenim mrežama objavljeno je mnogo videosnimaka i fotografija iz tog grada. Ipak, u tom su periodu viralni bili i brojni deepfake snimci požara s tvrdnjama da prikazuju situaciju u ovom gradu. Tako su se, naprimjer, u januaru dijelili snimci “netaknute” crkve koja je pošteđena od vatre ili snimci razornog požara na čuvenom Sunset bulevaru, kreirani uz pomoć vještačke inteligencije.
AI-generisani snimci predstavljeni kao autentične fotografije požara u Los Angelesu
Slika netaknute crkve u vatrom opustošenom Los Angelesu napravljena je uz pomoć vještačke inteligencije
Slični snimci također su se dijelili i kasnije. Naime, u maju 2025. godine na društvenim su mrežama objavljivani prizori navodne situacije u Izraelu tokom šumskih požara iz aprila. Ipak, u pitanju su bili stari AI snimci.
Stari AI generisani snimci na Facebooku predstavljeni kao autentični prikazi požara u Izraelu
Deepfake preporuke za “lijekove”
U godini iza nas, deepfake snimci su opet korišteni za reklamiranje i prodaju različitih proizvoda kao “lijekova” na društvenim mrežama. U ovim uradcima korišteni su likovi poznatih doktora i javnih ličnosti, poput Emira Solakovića, Hanke Paldum, Selme Bajrami, Halida Bešlića, Tonija Cetinskog i Dine Merlina. Tako je, naprimjer, lik doktorice Alemke Markotić iskorišten u deepfake snimku na Facebooku za reklamiranje gela Reumtal kao učinkovitog sredstva protiv bolova u zglobovima. Isti proizvod su, mjesec poslije, “promovisali” Halid Bešlić i Josipa Lisac u manipulativnim deepfake videosnimcima u kojima su prikazani kao da dijele “lično” iskustvo o ovom proizvodu. Nijedna od ovih osoba zapravo nikada nije dala ovakve izjave niti promovisala Reumtal.
Poznatim doktorima pripisane izmišljene preporuke za Reumtal
“Deepfake”: Josipa Lisac i Halid Bešlić nisu promovisali Reumtal
AI snimci ratnih strahota
U junu 2025. godine pojavio se niz AI snimaka i fotografija koji su se dijelili kao autentične slike iz sukoba Irana i Izraela. Nakon izraelskog napada na iranska nuklearna postrojenja i uzvraćenog napada na Tel Aviv i Jerusalem, društvenim mrežama kružila je noćna fotografija koja prikazuje “kišu” projektila na nebu iznad naseljenog područja uz tvrdnje da prikazuje napad na Tel Aviv. Raskrinkavanje je ustanovilo da je fotografija generisana putem alata vještačke inteligencije te da ne prikazuje stvarni događaj vezan za razmjenu raketnih napada između Izraela i Irana, kao ni grad Tel Aviv.
Noćna fotografija “napada na Tel Aviv” djelo je vještačke inteligencije
Manipulativni AI snimci dijelili su se u više navrata kao stvarne scene u vrijeme međusobnog raketiranja Irana i Izraela.
AI snimak raketnog udara dijeli se kao stvarna scena iranskog napada na Izrael
“Tel Aviv kao Gaza”: Viralni snimak razaranja napravila je umjetna inteligencija
AI “dokazi” za teorije zavjere
Vještačka inteligencija protekle je godine služila i kao alat za kreiranje “dokaza” o raznim teorijama zavjere. U jednom od primjera, AI snimak farbanja voća i povrća na pokretnoj traci dijelio se kao upozorenje da je hrana u prodavnicama opasna.
Snimci farbanja voća u fabrici su “deepfake”
U drugom primjeru, snimak “priznanja” novinara Fahrija Muslija da je biološki otac Aleksandra Vučića dijelio se kao autentičan, iako se radilo o još jednom u nizu deepfake snimaka.
Novinar Fahri Musliu nije “priznao” da je biološki otac Aleksandra Vučića
AI halucinacije i chatbotovi
Raskrinkavanje je u 2025. pisalo i o slučajevima širenja dezinformacija koje su nastale u konverzacijama na AI chatbotovima. Jedan od takvih primjera jeste priča da žene koje se zovu Danka Ilić nestaju u pravilnim vremenskim razmacima u Srbiji još od 1978. godine. Ispričao ju je Saša Borojević na televiziji i pozvao se na vještačku inteligenciju koja “ne griješi”. Ipak, priča je izmišljena.
Priča o “Dankama Ilić” koje nestaju svake 23 godine je izmišljena
Pouzdanost chatbotova kao izvora propitivali smo nakon što je screenshot navodnog razgovora s Chat GPT-jem podijeljen na društvenim mrežama kao “dokaz” da je rejting političke koalicije “Trojka” pred izbore 2024. bio znatno niži od rejtinga SDA. Činjenicu nisu podržavale tvrdnje iz manipulativno predstavljenog screenshota.
Je li Chat GPT relevantan izvor informacija o rejtingu političkih stranaka?
(Raskrinkavanje.ba)