Dijeljenje fotografija i drugih vizuelnih sadržaja jedan je od najefikasnijih načina za komuniciranje informacija u medijima i na društvenim mrežama. Osim toga, vizuelni sadržaji se koriste i da privuku pažnju, obogate i dopune tekst ili objavu i potvrde vjerodostojnost informacije. Ipak, praksa pokazuje da se vizuelni materijali nerijetko koriste i za obmanjivanje javnosti i širenje dezinformacija – fotomontažama i manipulacijama slika ili plasiranjem autentičnih fotografija uz netačne ili obmanjujuće opise koji ne odgovaraju kontekstu.
Raskrinkavanje se godinama, u kontinuitetu, susreće s ovim tipom dezinformativnog sadržaja (link, link, link, link) pa ni 2025. godina nije bila izuzetak. Kao i većina dezinformacija, i one u kojima su fotografije i snimci korišteni za iskrivljeno predstavljanje informacija, ili kao dokaz potpuno izmišljenih teza, pojavljivale su se i kružile medijskim prostorom u ciklusima, uglavnom uslovljenim značajnim događajima kod nas, u regionu i svijetu.
Na početku 2025. godine pažnju javnosti u regionu dobilo je masovno ubistvo na Cetinju u Crnoj Gori. Snimak nekoliko ljudi koji pjevaju Thompsonovu pjesmu objavljivan je na društvenim mrežama i portalima uz tvrdnju da prikazuje muškarca koji je počinio ubistva. Na snimku, međutim, nije bio Aco Martinović, ubica s Cetinja.
Viralni snimak ne prikazuje “ubicu sa Cetinja”
Politička previranja u Bosni i Hercegovini u 2025. godini također su bila povod za objavu fotografija i videosnimaka kao prividnih dokaza za dezinformacije. Vjerovatno najznačajniji politički događaj bila je presuda protiv Milorada Dodika pred Sudom BiH, kao i vanredni izbori za predsjednika Republike Srpske (RS), koji su bili direktna posljedica te presude. U tom smislu, bile su popularne objave sadržaja kojim se pokušavala diskreditovati opozicija u RS. Tako je jedan anonimni portal objavio članak u kojem se tvrdi da je banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković uslikan na Povorci ponosa u Oslu u junu 2025. Fotografija je zapravo nastala u San Franciscu 2017. godine i na njoj nije Stanivuković.
Draško Stanivuković na ovogodišnjem Oslo Prideu? Fotografija je nastala prije osam godina u San Franciscu
Na sličan je način eksplicitni snimak seksa dvojice muškaraca iskorišten u vrijeme kampanje za prijevremene izbore da se fabrikuje “skandal” u kojem je targetiran uposlenik administracije banjalučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića.
Izmišljena “gej-afera” za diskreditaciju opozicije
Pokušaji političke diskreditacije manipulisanjem fotografija zabilježeni su i mimo izborne arene. Na Facebooku je kružila fotografija letka s navodnom porukom predsjednika Stranke demokratske akcije Bošnjacima da glasaju za “prijatelja Milorada Dodika”, a popularna je bila i montirana fotografija na kojoj su zagrljeni Nenad Nešić i Naser Orić.
Poziv Bakira Izetbegovića Bošnjacima da glasaju za Milorada Dodika je lažan
Fotomontaža Nenada Nešića i Nasera Orića viralna na društvenim mrežama
Kao kritika kupovine gradskih autobusa u Sarajevu, na Facebooku je bila podijeljena fotografija starog autobusa Grasa kao slika autobusa koji je za gradski prevoz nabavljen prije pola godine.
Fotografija starog autobusa iskorištena za kritiku nabavke vozila sarajevskog gradskog prevoza
Upozorenja na “početak rata” u pravilu privuku pažnju javnosti pa je tako bilo i sa snimkom kolone EUFOR-ovih vojnih vozila u Doboju, koji je bio podijeljen na Facebooku uz paničnu poruku da “počinje rat u Bosni”.
Širenje straha za “lajkove”: Snimak EUFOR-ovih vozila ne prikazuje “početak rata”
Gaza, Iran i Izrael
Manipulisanje videosnimcima i fotografijama posebno je bilo izraženo u kontekstu rata u Gazi, kao i sukoba između Irana i Izraela protekle godine. Na društvenim mrežama dijeljeni su snimci koji su navodno prikazivali probijanje izraelske blokade Gaze, ali radilo se o potpuno nepovezanim ili pogrešno kontekstualiziranim sadržajima. Tako je jedan od viralnih snimaka, predstavljen kao dokaz ulaska humanitarne pomoći u Gazu, zapravo prikazivao berače gljiva u Nepalu, dok su drugi snimci koji su se koristili kao navodni dokaz “kineskog proboja” blokade nastali na drugim lokacijama ili u Gazi, ali znatno ranije, godinu prije aktuelnih dešavanja.
Videosnimak iz Nepala predstavljen kao proboj blokade u Gazi
Viralni snimci ne prikazuju kineski “proboj blokade” za humanitarnu pomoć Gazi
Na društvenim mrežama i pojedinim portalima objavljen je snimak iz oktobra 2024. godine uz implikacije da se radi o snimku uzvratnog iranskog napada na Izrael iz juna 2025. godine.
Viralni snimak ne prikazuje iranski napad na Izrael u junu 2025. godine
Kadrovi uništenog aerodroma dijelili su se na društvenim mrežama uz netačne tvrdnje da prikazuju razaranje na aerodromu Ben Gurion u okolini Tel Aviva, usljed iranskog napada.
Aerodrom Ben Gurion nije uništen u iranskom napadu
Ovogodišnja najčitanija analiza na portalu Raskrinkavanje bavila se fotografijom vojne pilotkinje, koja se dijelila na društvenim mrežama uz tvrdnju da je na njoj izraelska pilotkinja Sarah Ahronot koju je Iran zarobio u junu 2025. Na fotografiji je zapravo čileanska poručnica koja je 2021. godine postala prva vojna pilotkinja u toj zemlji.
Snimak paljenja američke zastave u iranskom parlamentu je nastao 2018. godine
Protesti u Srbiji
Značajan broj analiza koje je Raskrinkavanje objavilo 2025. godine bavio se manipulisanim fotografijama i videosnimcima o studentskim protestima i blokadama u Srbiji. Tako se na društvenim mrežama dijelio snimak kolone bajkera uz tvrdnju da prikazuje beogradske motocikliste koji su krenuli da zaustave autobuse iz Bosne i Hercegovine na putu ka mitingu SNS-a u Sremskoj Mitrovici. Provjerom je utvrđeno da je snimak nastao znatno ranije i da nema veze s opisanim događajem.
Viralni snimak ne prikazuje beogradske bajkere na putu da “zaustave autobuse iz Bosne”
Još jedan snimak koji ne prikazuje događaje iz Srbije podijeljen je u aprilu 2025. uz opis u kojem se netačno navodi da prikazuje napad na protivnika studentskih protesta u Srbiji. Snimak je nastao na ulicama Los Angelesa.
Viralni snimak ne prikazuje napad na protivnika studentskih protesta u Srbiji
Nekoliko dana pred velike junske proteste u Beogradu, društvenim mrežama dijelila se montaža naslovne stranice Jutarnjeg lista na kojoj piše da na proteste protiv “diktatora” Aleksandra Vučića dolaze Albanci, Bošnjaci i Hrvati.
Naslovnica Jutarnjeg o dolasku Hrvata na proteste u Beogradu je montaža
Vizuali za ostale aktuelne događaje
Niz društveno i politički značajnih događaja iz svijeta poslužio je tokom 2025. kao povod za plasiranje dezinformacija, pri čemu su fotografije i videosnimci često korišteni kao navodni “dokazi”. Vizuelni sadržaji su, pored pogrešnog predstavljanja aktuelnih dešavanja, zloupotrebljavani i za širenje različitih teorija zavjere. Jedan od takvih primjera zabilježen je nakon smrti poglavara Rimokatoličke crkve, pape Franje. Na društvenim mrežama dijelio se snimak procesije povodom Velike sedmice u Španiji uz netačnu tvrdnju da prikazuje “satanističku” sahranu pape, iako snimak nema nikakve veze s tim događajem.
Papa Franjo nije sahranjen u “satanističkom” obredu
U kontekstu tenzija u odnosima između Mađarske i Ukrajine, na društvenim mrežama podijeljen je videosnimak tenkova u pokretu, uz netačnu tvrdnju da je riječ o raspoređivanju mađarskih oklopnih vozila duž granice s Ukrajinom.
Noćni snimak tenkova ne prikazuje raspoređivanje na mađarsko-ukrajinskoj granici
Fotografija kaveza u zoološkom vrtu u Danskoj dijelila se kao prikaz kaveza za zaštitu od napada divljih životinja, koji su navodno postavljeni u šumama Švedske. Takvi kavezi, međutim, ne postoje.
Švedska ne postavlja kaveze u šumama za zaštitu od napada medvjeda
Snimak eksperimenta s improvizovanom “raketom” dijelio se na društvenim mrežama kao “dokaz” da rakete ne mogu letjeti u vakuumu, to jest u svemiru. To nije tačno; raketni pogon ne zahtijeva atmosferu za kretanje. S druge strane, slika vojnog SBX radara na društvenim se mrežama dijelila uz netačne tvrdnje da prikazuje HAARP na Petrovoj gori.
Suprotno tvrdnjama “ravnozemljaša”, rakete mogu letjeti u vakuumu svemira
Slika “HAARP-a na Petrovoj gori” prikazuje američki radar
Snimak vandalskog incidenta na južnokorejskom aerodromu iz 2017. godine bio je predstavljen na društvenim mrežama kao “pobuna” protiv uzimanja biometrijskih podataka u Kini. Na snimku se zapravo vidi muškarac koji uništava uređaje za prijavu na let, čija je svrha automatizacija uobičajenog postupka na aerodromskim šalterima.
Stari snimak vandalizma na aerodromu predstavljen kao čin otpora “biometrijskom skeniranju”
(Raskrinkavanje.ba)