Raskrinkavanje.ba

2021. u retrospektivi: Fotografije i sve ono što one ne prikazuju

U godini iza nas, pandemijske teme i teorije zavjere dominirale su u fotomanipulacijama koje smo analizirali na Raskrinkavanju.

Objava fotografija i sličnih vizuelnih formata efektivan je način komuniciranja na društvenim mrežama. Osim toga, fotografije su često jedini dokaz informacija koje kruže internetom. Međutim, nije nepoznato da se fotografije na društvenim mrežama, ali i u člancima medija, objavljuju i s namjerom obmanjivanja javnosti i širenja dezinformacija. U jednom slučaju na način da su fotografije same po sebi fotomontaža, a u drugom tako što su autentične fotografije opisane netačnim tvrdnjama koje ne oslikavaju uprizoreno stanje. U godini iza nas, pandemijske teme i teorije zavjere dominirale su u fotomanipulacijama koje smo analizirali na Raskrinkavanju, a u nastavku donosimo pregled takvih tema, kojima smo se bavili tokom 2021. godine. 

Tako se uz fotografiju kontrolnih briseva za brze testove kompanije Abbott na internetu dijelila tvrdnja da je riječ o unaprijed pripremljenim pozitivnim i negativnim testovima na Covid-19. Radi se o dijelu testnog seta koji se koristi za kontrolu pravilnog funkcionisanja testova koji detektuju antigen virusa SARS-CoV-2 u uzorku. Usto, ovi brisevi se uopšte ne koriste za testiranje uzoraka od pacijenata. 

Fotografija s protesta u Moskvi, snimljena prije 30 godina, u novembru je u objavama na društvenim mrežama netačno predstavljena kao prizor s bečkog protesta protiv lockdowna. Iako su u procesu uređivanja na originalnoj fotografiji stvarno vršene intervencije, ona je snimljena u bivšem Sovjetskom Savezu, a ne u Austriji. 

Korisnici/e društvenih mreža su objave o drugim protivpandemijskim protestima također “ilustrovali/e” neautentičnim fotografijama. Tako se, recimo, za fotografiju snimljenu na proslavi francuske pobjede na Svjetskom prvenstvu 2018. tvrdilo da je snimljena 17.2.2021. godine u Parizu. 

U pojedinim objavama su fotografije s protesta “Žutih prsluka” iz 2018. godine također opisivanje kao prizori s protesta protiv mjera, a cijelu analizu pročitajte na linku ispod:

Slika u kojoj se upoređuju dva članka u kojima je korištena fotografija iste trudnice koja se vakciniše dijelila se na društvenim mrežama uz tvrdnje da “mediji lažu” o vakcinaciji protiv Covid-19. Obje fotografije nastale su u Kolumbiji i autentične su, a korištene su kao ilustracija u tim člancima, što je u njima jasno naglašeno. 

 

Među pandemijskim dezinformacijama neizostavne su bile i one o vakcinama protiv Covid-19. Različite izmišljotine, netačne informacije, ali i teorije zavjere na ovu temu, na društvenim mrežama su “komunicirane” putem teksta ispisanim na slikama. 

Slika s tekstom u kojem se netačno tvrdi da su vakcine u “NATO knjizi obilježene kao biološko oružje” se, recimo, dijeli u kontekstu imunizacije protiv Covid-19. U NATO knjizi koja se spominje na slici ne nalaze se tvrdnje da vakcine izazivaju autoimune bolesti, alergije i anafilaktički šok, kako se tvrdi u objavama.

U godini iza nas posebno je bila viralna fotografija stranice knjige “Kada vlast nije od Boga”, ruske autorice sklone teorijama zavjere Tatjane Gračove. Ona je na društvenim mrežama predstavljana kao dokaz da memorandum Svjetske zdravstvene organizacije iz 1972. godine govori o “mogućnosti stvaranja biološkog oružja u vidu vakcina”, što dokazuje navodne genocidne namjere ove organizacije. U ovom dokumentu se ništa takvo ne spominje. 

I druge “teorije zavjere” koje su bile popularne u protekloj godini ilustrovane su fotografijama koje ne prikazuje zavjeru koja se u tim objavama nastoji “dokazati”. 

Tvrdnje da “korona dolazi iz vazduha” i da je riječ o otrovu, a ne o virusu, dio su narativa teorije zavjere o tzv. chemtrailsima. Da bi se ove tvrdnje i ilustrovale, u objavama na Facebooku korištene su fotografije aviona iza kojih se vide “contrailsi” - kondenzacijski tragovi koji nastaju u različitim fazama leta, a na primjeru ispod vidi se zapravo vizuelno primamljivi fenomen, koji se zove “wingtip vortex”.

Detalji u analizi

 

Pristalice teorije zavjere QAnon, koja je svoj vrhunac popularnosti doživjela početkom ove godine, tvrde da svjetska elita u podzemnim tajnim tunelima i bunkerima zlostavlja djecu zarad dobijanja droge za podmlađivanje “adrenohrom”. U dva navrata smo pisali o slikama iz filmova, popularnih serija, ali i stvarnih skloništa, koje su na društvenim mrežama predstavljane kao elitistička utočišta za zlostavljanje djece, za upravljanje svijetom i slično.

Detaljnije čitajte u analizama ispod

O tome kako su fotografije razorenog puta u Gazi iskorištene kao “dokaz” urušavanja ovih podzemnih tunela, koji se navodno protežu “Jerusalema do Vatikana”, čitajte na linku ispod:

Na pojedinim portalima polemisalo se i o načinu na koji je nastala fotografija političara Kantona Sarajevo na bageru, snimljena tokom novembarskih poplava na širem području Sarajeva. Iako se tvrdilo da je Elmedina Konakovića, Elvedina Okerića i Adnana Delića na bageru snimio fotograf koji je za taj kadar namjenski podignut bagerom, video koji je objavio Konaković pokazuje da je fotografiju spontano snimio jedan od muškaraca koji je podignut kako bi dostavljao hranu.

Politička kriza, blokiranje državnih institucija, ali i najave o vraćanju nadležnosti s državnog na nivo entiteta, obilježili su 2021. godinu u BiH. U kontekstu ovih političkih košmara, pojedini portali su ustvrdili da je nezavisni zastupnik Narodne skupštine Republike Srpske Nebojša Vukanović objavio fotografiju budućeg pasoša RS. Ipak, fotografija koju je na svom blogu objavio odnosi se na promotivnu brošuru SNSD-a, korištenu tokom kampanje za izbore 2018. godine, a ne na budući pasoš ovog entiteta. 

Više pročitajte u analizi na linku 

Kult ličnosti razvijen oko bivšeg predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita izrodio je brojne urbane legende o njegovom životu. Jedna od njih je i ona da je za vrijeme posjete Bijeloj kući 1971. godine, uprkos strogoj zabrani pušenja, tamo zapalio cigaru. Međutim, u vrijeme posjete, pušenje u Bijeloj kući je bilo dozvoljeno. Fotografija snimljena tokom sastanka dvojice državnika bila je u centru ove dezinformacije. 

Više u analizi

U kontekstu sukoba između Palestine i Izraela iz maja ove godine, na društvenim mrežama kružila je i fotografija djevojčice za koju se netačno tvrdilo da prikazuje trogodišnju Melek El-Tanani, koja je tada navodno poginula. Naime, na fotografiji je kćerka ruske blogerice Tamune Geri, a ime Melek El-Tanani se u vrijeme pisanja analize nije našlo među dokumentovanim žrtvama izraelskih zračnih napada na Gazu.

Više u analizi 

Fotografija iz filma “Povratak u budućnost” (Back to the Future), u fotomontaži koja joj je dala stariji izgled, na Facebooku se dijelila uz tvrdnju da se radi o fotografiji zaljubljenog para iz 1955. godine – pronađenoj na parkingu ispred tržnog centra Lidl. 

Na kraju, određene pozitivne i poučne priče koje se ispostave kao netačne također se često ilustruju i “dokazuju” fotografijama. Tako se, recimo, u objavama na Facebooku tvrdilo da su psi spasioci, originalno snimljeni u Italiji, nadzirali plaže u Hrvatskoj, a u drugim verzijama ovih objava, i u Izraelu. 

Fotografija geparda iz marketinške kampanje za automobil Audi S4 Quattro je, s druge strane, na Facebooku podijeljena uz poučnu priču o tome kako “ne treba gubiti vrijeme na dokazivanje svoje vrijednosti tamo gdje nema smisla” – baš kao što to ni gepard, neuporedivo brži od pasa, ne radi na utrci s psima, za koju se sugeriše da je se u stvarnosti desila. 

Raskrinkavanje se i ranijih godina susretalo s objavama fotografija na Facebooku koje prikazuju tužne ili teške situacije i kojima se traži podrška u vidu lajka, komentara ili dijeljenja objave. Iza objave ovakvih fotografija uglavnom stoji namjera prikupljanja interakcija i pratitelja/ki, što Facebook stranicama povećava vidljivost, a time i vrijednost na “tržištu” na kojem se ove stranice prodaju ili iznajmljuju portalima koji objavljuju dezinformativne tekstove. U 2021. godini analizirali smo nekoliko ovakvih objava, a detalje pročitajte na linkovima ispod: 

 

(Raskrinkavanje.ba)