Foto: jcomp, Freepik
Mit o “plastičnoj riži” iz Azije prisutan je u našem medijskom prostoru duže od deceniju. Pojedini mediji iznova objavljuju upute kako razlikovati pravu od “plastične” riže, čime se stvara utisak da je na takvu rižu moguće naići u našim prodavnicama te da je znanje o razlikama ključno za sigurnost prehrane.
U člancima s takvim savjetima, koje su početkom februara 2024. godine objavili portali Najžena (Alo), Balkanfox, Glas Srpske, Banjaluka-24 i Hayat, navodi se kako se s vremena na vrijeme pojavi vijest o falsifikovanju hrane, između ostalog i riže, koja se nađe u prodaji i u Evropskoj uniji. U ovakvim člancima navodi se i sljedeće:
Vjerovatno nikada ne biste pomislili na to, ali da, kao što vidite, postoji i lažna riža. Uglavnom, riječ je o riži koji se uvozi iz Laosa. Kao piše naturalnews.com, ovu sortu nazivaju “vučang” i, vjerovali ili ne, skoro da je napravljena od plastike!
Zapravo, tačnije, riječ je o mješavini krompirovog brašna, sintetičke smole i najlona, a u smjesu se dodaje aroma kako bi imala ukus prave riže. (Hayat)
Uprkos napomeni da “ne postoje informacije da je u Evropi u trgovinama u prodaji takva vrsta hrane”, članak donosi četiri savjeta kako provjeriti kakvu smo rižu kupili: test s vodom, test s vatrom, drobljenjem riže u avanu te test s buđi.
Osim u ovoj formi, tvrdnje o “plastičnoj riži” u januaru ove godine dijelile su se i na društvenim mrežama. Na Facebooku su objavljeni videosnimci (link, link) proizvodnog procesa za koji se u opisu navodi da prikazuje proizvodnju riže od plastike.
Videosnimak, koji traje 41 sekundu, prikazuje proizvodni pogon u kom se od bijele smjese dobijene miješanjem bijelog praha i tekućine prave trakice mase i “zrna riže”.
Šta su činjenice?
Tvrdnje o “plastičnoj riži” iz Kine na našem govornom području dijele se barem od 2011. godine. Najraniju objavu takvih navoda pronašli smo na portalu Dnevnik (.hr), koji je 22. marta 2011. godine objavio tekst o skandalu sa tzv. Wuchang “plastičnom rižom”, koja se spominje i u člancima iz 2024. godine.
Kinezi proizvode plastičnu rižu - za jelo!
Tokom godina širenja ovih navoda portali su često objavljivali tekstove sa savjetima za razlikovanje prave od “plastične” riže, čime se implicira da je takvu rižu moguće naći i na našem tržištu. Neki su, pak, otišli i korak dalje pa neposredno tvrdili da su i naše prodavnice prepune plastične riže. Recimo, naslov na portalu Virealno, objavljen 16. maja 2017. godine, glasio je ovako:
Iz Kine čitavom Balkanu podvaljuju plastični pirinač kojim trujemo djecu i sebe! Evo kako da ga prepoznate
Porijeklo tvrdnji
Tvrdnje o “plastičnoj riži” ili “vještačkoj riži od plastike” na internetu se šire barem od 2010. godine, navodi portal The Hindu. Upravo je te godine u Kini bio aktuelan skandal s tzv. Wuchang rižom. Suprotno navodima da je ta riža bila napravljena od plastike, skandal je zapravo bio u vezi s prevarom kompanija koje su običnu rižu predstavile i prodavale kao vrhunsku rižu Wuchang dodajući joj arome.
Vezu ovog skandala s terminom “plastična riža” učvrstili su portali iz drugih azijskih zemalja. Tako je, recimo, The Korea Times 2011. godine na engleskom jeziku prenio napise medija iz Hong Konga i Singapura koji su tekstove opremili izjavom neimenovanog eksperta za hranu. On je kazao da je “plastična riža” napravljena formiranjem krompira i slatkog krompira u oblik riže uz dodavanje industrijskih sintetičkih smola koje su jako štetne za ljudsko tijelo. Ova tvrdnja postala je osnovom za veliki broj tekstova koji je na ovu temu objavljen i na našem govornom području.
U godinama koje su uslijedile, navode o “plastičnoj riži” aktuealizovao je svaki “skandal” izazvan glasinama koje su bile vezane za uvoznu rižu iz Kine. Kako navodi fact-checking portal Snopes, u maju 2015. godine glasina o “plastičnoj riži” bila je na vrhuncu u Indoneziji, no u novembru iste godine iz policije u Jakarti objavili su da je obustavljena istraga u slučaju riže za koju se tvrdilo da sadrži opasnu plastiku, budući da laboratorijska analiza nije pokazala da se takvi materijali nalaze u uzorku.
Slična panika i dezinformacije proširili su se i u Nigeriji godinu kasnije, kada je objavljena “vijest” da je ova zemlja zaplijenila 2,5 tona prokrijumčarene “plastične riže”. Međutim, u decembru 2016. godine Ministarstvo zdravlja Nigerije objavilo je da je analiza te riže pokazala da ona zapravo nije plastična.
Glasine o plastičnoj riži proširile su se i u Senegalu, Gambiji i Gani – u kojoj je provedena i zvanična istraga koja je također pokazala da na tržištu Gane nema plastične riže. Zapravo, nijedna istraga provedena u zemljama u kojima se širila panika o “riži od plastike” nije pokazala da se takva riža zaista prodaje, zaključili su Snopes i Lead Stories.
Od pojave glasina o plastičnoj riži 2011. godine nismo mogli locirati bilo kakve potkrijepljene izvještaje da je iko uspješno “provukao” plastičnu rižu kao pravu stvar u bilo kojoj od zemalja u kojima su se glasine ukorijenile. (Snopes)
Prema tome, opravdano je zaključiti da se riža koja u svom sastavu ima sintetičke smole ili neka druga jedinjenja koja se mogu kolokvijalno nazvati plastikom ne prodaje.
Kada je riječ o navodima i insinuacijama da je na našem tržištu dostupna “plastična riža”, oni također nisu utemeljeni. Naime, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić na naš je upit o takvim medijskim tvrdnjama kazao da ova agencija ne raspolaže informacijama o “distribuciji plastične riže” u BiH. U odgovoru je objašnjena i procedura inspekcijske provjere usklađenosti kvaliteta proizvoda s važećim propisima u toj oblasti, kao i obaveze informisanja potrošača o sastavu hrane koja je stavljena na bh. tržište.
Za provjeravanje usklađenosti kvaliteta proizvoda od žitarica sa propisanim zahtjevima koriste se metode iz propisa kojima se uređuju: uzimanje uzoraka, fizikalne i hemijske analize za kontrolu kvaliteta žitarica, mlinskih i pekarskih proizvoda, tjestenina, tijesta i proizvoda od tijesta. Provjeru usklađenosti hrane s odredbama važećih propisa, te poslovanja subjekata u poslovanju s hranom u Bosni i Hercegovini, vrše nadležni inspekcijski organi.
(...)
Hrana koja se stavlja na bosanskohercegovačko tržište, u pogledu deklariranja / pružanja informacija potrošačima, mora udovoljavati odredbama važećeg Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj: 68/13), gdje je članom 7. propisano da informacija o hrani mora biti takva da ne obmanjuje krajnjeg potrošača i subjekta u poslovanju s hranom, a u pogledu karakteristika hrane i njene prirode, vrste, svojstava, sastava, količine, trajanja, države porijekla ili mjesta porijekla te metode ili postupka proizvodnje, pripisivanjem učinaka ili svojstava koja ne posjeduje, nagovještavanjem posebnih karakteristika hrane kad zapravo sva istovrsna hrana ima takve karakteristike, posebno isticanjem prisustva ili odsustva određenih sastojaka i/ili hranjivih tvari, izgledom, opisom ili slikovnim prikazom, koji bi potrošaču nagovještavali prisustvo određene hrane ili sastojka, dok je, ustvari, sastavni dio koji je prirodno prisutan u toj hrani, ili sastojak koji se obično koristi u toj hrani, zamijenjen drugim sastavnim dijelom, odnosno drugim sastojkom.
Šta prikazuje videosnimak s Facebooka?
Videosnimak fabričkog pogona, koji se na Facebooku dijelio s tvrdnjom da prikazuje proizvodnju “plastične riže”, ne prikazuje takvo nešto. Analizom objava s društvenih mreža u kojima je korišten identičan video bavili su se fact-checking portali Faktograf, Open i AFP.
Naime, videosnimak je objavljen originalno na YouTube kanalu SunPring Extrusion 2021. godine, što se može prepoznati i iz žiga s logom kompanije koji se vidi sve vrijeme trajanja videosnimka.
Slika: Kadar iz videosnimka na kojem se može vidjeti žig kompanije koja ga je objavila
SunPring Extrusion je kompanija iz Kine koja pravi mašine za proizvodnju hrane. Originalni videosnimak nosi naziv “Ekstruder umjetne riže, mašina za proizvodnju prehrambene riže, FRK mašina za obogaćenu rižu”. Na stranici kompanije o mašinama koje se koriste za proizvodnju umjetne riže (ekstruderi za umjetnu rižu) nalazi se objašnjenje šta je to umjetna riža.
Umjetna riža, poznata i kao nutritivna riža, vrsta je zamjene za rižu koju pravi (op.a. mašina) ekstruder. Kao hrana koja nije riža, ali izgleda poput riže, umjetna riža ima sljedeću primarnu prednost: nutritivno je bogata. Tokom procesa proizvodnje, proizvođač hrane može dodati kukuruz, proso, pšenicu, zob, soju, škrobne vitamine, hranjive tvari (kalcij, cink, željezo, itd.) u umjetnu rižu (...)
Prema objašnjenju sa stranice UN-ovog Svjetskog programa za hranu (UN World Food Programme), obogaćivanje hrane (eng. food fortification) povećava količinu neophodnih vitamina i minerala u hrani, što poboljšava njen nutritivni kvalitet. U ovom UN-ovom dokumentu navodi se da se za proizvodnju obogaćenih zrna riže koristi tijesto napravljeno od neobogaćenog rižinog brašna, mješavine vitamina i minerala, vode i pare, uz upotrebu ekstruder mašina.
Pridjev “plastično” obično označava neki predmet koji je napravljen od materijala od organskih polimera koji se mogu lijevati ili oblikovati, pri čemu taj predmet karakteriše plastičnost, tj. svojstvo nepovratnog deformisanja bez loma.
Tvrdnje da videosnimak prikazuje proizvodnju plastične riže nisu utemeljene, budući da se na njemu može vidjeti proizvodnja umjetne, obogaćene riže, koja u svom sastavu nema štetnu plastiku.
S obzirom na decenijsko širenje tvrdnji o “plastičnoj riži” koja se u Kini i drugim zemljama Azije pravi od krompirovog brašna i sintetičkih smola, nije moguće utvrditi koji je portal prvi na našem govornom području proširio ove neutemeljene navode. Stoga, ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti. Istu ocjenu dajemo i tvrdnjama da se na našem tržištu pojavila “plastična riža” koju treba naučiti razlikovati od prave.
Tvrdnju da videosnimak proizvodnje umjetne riže prikazuje zapravo proizvodnju plastične riže, zbog brisanja ranijih objava ove vrste s Facebooka, ocjenjujemo također kao prenošenje lažnih vijesti.
Napomena
27.2.2024: Portali Mondo (.ba), Najžena (Alo) i Alo ispravili su netačne tvrdnje u svojim člancima, pa im je dodana i ocjena ispravljeno.
28.2.2024: Radio Sarajevo je također ispravio netačne tvrdnje u ocijenjenom članku, pa je i njemu dodana ocjena ispravljeno.
29.2.2024: Portal Žena (Blic) i Hayat su ispravili članke ocijenjene u ovoj analizi, pa im je dodana i ocjena ispravljeno.
(Raskrinkavanje.ba)