Raskrinkavanje.ba

2023. u retrospektivi: Prevare na društvenim mrežama

U protekloj godini analizirali smo piramidalne prevare, izmišljene intervjue sa stvarnim ili nepostojećim osobama koje “promovišu lijekove” i lažne nagradne igre.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Raskrinkavanje je tokom 2023. analiziralo različite prevare koju su se u najčešće javljale i dijelile na društvenim mrežama. Neke od njih bile su lažne nagradne igre, u nekima su korištene manipulativne tehnike za prodaju različitih preparata, dok su neke bile piramidalne prevare velikih razmjera. U nastavku teksta donosimo pregled najčešćih prevara koje je Raskrinkavanje analiziralo u protekloj godini. 

Piramidalna shema eMagnetix

Na području Bosne i Hercegovine nekoliko je mjeseci bila aktivna aplikacija eMagnetix, u vlasništvu firme Magnetix Software Tech, registrovane u Brčkom. Radilo se o piramidalnoj prevari koja je obećavala brzu zaradu “klikanjem” na online oglase. Prevareni/e korisnici/e su firmi prvo morali/e uplatiti depozit koji se kretao od nekoliko stotina do nekoliko hiljada konvertibilnih maraka. Od uplaćenog iznosa zavisilo je koliko vremena mogu provesti “klikajući” na oglase, to jest koliko će profita moći napraviti na svojoj “investiciji” kroz rad na aplikaciji. Dodatnu zaradu, rečeno im je, mogli/e su ostvariti regrutujući nove “članove/ice”. 

Aplikacija eMagnetix je promovisana putem Facebooka, Instagrama, TikToka i YouTube-a. Kada je prevara razotkrivena, Facebook grupa eMagnetixa je prvo pauzirana, a zatim i obrisana, kao i neki Instagram i TikTok nalozi. U saradnji sa Detektorom, Raskrinkavanje je istraživalo način funkcionisanja ove prevare u kojoj su hiljade građana/ki oštećene za preko milion konvertibilnih maraka. Opširnije o ovoj piramidalnoj prevari možete čitati u analizi u nastavku.

Facebook prevare i lažne nagradne igre

Na Facebooku su protekle godine kružili lažni oglasi u kojima su zloupotrebljeni vizualni identiteti BH Pošte i sarajevskog aerodroma, u kojima se “oglašavala” prodaja izgubljenih paketa ili kofera po simboličnoj cijeni od jednog eura. Ipak, plaćanjem jednog eura za “kupovinu” oglašenih paketa ili kofera, korisnici/e bi se zapravo pretplatili na online uslugu po cijeni od oko 100,00 KM mjesečno. 

Pored ovakvih prevara, na Facebooku su se iznova pojavljivala lažna obavještenja o navodnoj deaktivaciji naloga ili stranica na ovoj mreži, u kojima se korisnici/e pozivaju da svoje naloge “potvrde” na sumnjivim linkovima. Unošenje korisničkih podataka na ovim linkovima može koštati gubitka stranice. Detalje pročitajte u analizi ispod.

Korisnici/e Facebooka godinama objavljuju “izjave” u kojima ovoj mreži zabranjuju da učini njihove objavljene sadržaje javnim. Osim što se u njima poziva na izmišljeno “novo pravilo Facebooka”, ove objave nemaju nikakvog efekta.

Prevarantice i prevaranti su u 2023. godini koristile/i Facebook kako bi namamili/e korisnike/ce ove društvene mreže na igranje lažnih nagradnih igara. Zloupotrebljavajući identitet popularnih brendova, različite anonimne Facebook stranice navodile su korisnike/ce da “učestvuju” u ovakvim nagradnim igrama, koštajući ih tako podataka i novca. Među ovakvim objavama “igara” koje je Raskrinkavanje analiziralo bile su one u kojima se tvrdilo da Audi poklanja automobile, da Bingo dijeli vaučere u iznosu od 4.000 KM te da Lidl nagrađuje poklon paketima.

U sličnim primjerima, Raskrinkavanje je analiziralo navodne nagradne igre u kojima se korisnicima/ama poklanjaju vrijedne stvari poput montažnih kuća ili bijele tehnike. Ovakve “nagradne igre” najčešće se pokreću u svrhu privlačenja pratitelja/ki na Facebook stranicama.

Izmišljeni intervjui kao sredstvo za prodaju “lijekova”

Još jedna vrsta online manipulacije kojom smo se bavili u 2023. su lažni intervjui. U nekim primjerima, radilo se o izmišljenim intervjuima sa postojećim javnim ličnostima ili poznatim ljekarima/kama. Takvi su, recimo, bili tekstovi u obliku intervjua sa Sebijom Izetbegović, u kojem je promovisan biljni preparat kao lijek protiv hipertenzije te “intervju” u kom uposlenik Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Šekib Sokolović “preporučuje” preparat Hyper Active kao lijek za povišen krvni pritisak.

Objavljivani su i tekstovi u obliku intervjua sa izmišljenim i nepostojećim doktorima/cama. Tako je, naprimjer, u izmišljenom intervjuu s nepostojećim doktorom Kesićem, u kojem se promoviše preparat Parazol kao “lijek”, iskorištena fotografija poljskog doktora koji je vodio televizijsku emisiju o neobičnim medicinskim slučajevima.

Za “intervju” sa “doktorom Darisom Suljevićem”, u kojem se također preporučuje Parazol, zloupotrijebljene su fotografije stvarnog doktora, hirurga iz Rumunije. Sam “intervju” obiluje i drugim dezinformacijama.

Raskrinkavanje je u protekloj godini analiziralo veliki broj prevara koje mogu koštati podataka i novca. Neke od ovih prevara mogu biti i veoma opasne, budući da se u njima predstavljaju različiti preparati kao lijekovi, iako nisu odobreni a potencijalno ni dovoljno ispitani. 

Autor: Minel Abaz 

(Raskrinkavanje.ba)