Raskrinkavanje.ba

Pregled sedmice: Rat u Ukrajini “inspiriše” sve više dezinformacija

Ova analiza je označena kao: Pregled sedmice

Protekla sedmica je bila u znaku dezinformacija koje se odnose na rat u Ukrajini. Ostale teme, pa i one koje se tiču pandemije Covid-19, pale su u drugi plan.

Rat u Ukrajini je nesumnjivo bio glavna tema u medijima ali i na društvenim mrežama protekle sedmice. Izvještavanje o ratnim dešavanjima pratili su različiti propagandni narativi, ali i značajan broj lažnih snimaka i fotografija.

Osim što su rusku invaziju na Ukrajinu bez ikakve osnove okvalifikovali kao “kontraofanzivu”, pojedini mediji iz regije su ovaj termin “ugurali” i u zvanično saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, gdje ga nikada nije bilo. Ko je i kako pisao o navodnoj kontraofanzivi i “oslobodilačkoj” vojsci Rusije, pročitajte na linku.

Ruski državni medij Sputnik je na svom portalu na srpskom jeziku objavio tvrdnju da se “Francuska zalaže za dijalog”, dok se ostali lideri EU “zalažu za sankcije” Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. U pitanju je dezinformacija.

Nekoliko dana prije ruskog napada na Ukrajinu, u domaćim medijima je kružila “vijest” da je Putin priznao genocid u Srebrenici na sjednici ruskog Vijeća za sigurnost. Ova tvrdnja je postala osnova za mnogobrojne kolumne i analize širom regije. Ipak, ni na jednom snimku Putinovih javnih obraćanja na dan sjednice se ne spominje BiH, niti genocid u Srebrenici. Šta su činjenice, pročitajte na linku.

Sve je više snimaka i fotografija na društvenim mrežama na kojima su navodno scene iz rata u Ukrajini. Jedan takav primjer je i videosnimak za koji se tvrdi da prikazuje djevojčicu iz Ukrajine koja je poručila ruskom vojniku da se vrati u svoju zemlju. Video je, zapravo, nastao 2012. godine u Palestini.

Aktuelan je i videosnimak koji se dijeli uz tvrdnju da se na njemu vide ruski i ukrajinski vojnici koji plešu zajedno. Snimak je napravljen u danima koji su prethodili invaziji, i ne postoje dokazi da su među “plesačima” bili ukrajinski vojnici.

Na društvenim mrežama i portalima kruži i videosnimak za koji se tvrdi da prikazuje ruske padobrance koji su sletjeli u Ukrajinu. Riječ je o videosnimku koji je nastao 2018. godine. Detalje čitajte u ovoj analizi.

Još uvijek ne postoji nezavisna potvrda da li je stvaran Duh Kijeva, pilot koji je navodno oborio nekoliko ruskih letjelica. Jedan od snimaka za koji se tvrdi da ga prikazuje nije autentičan.

Videozapis za koji se tvrdi da prikazuje bataljon ukrajinske vojske Azov kako brutalno ubija Rusa objavljen je na jednom portalu uz tvrdnju da je nastao prošle sedmice, nakon napada Rusije na Ukrajinu. Snimak je, ipak, nastao prije sedam godina, a potvrde njegove autentičnosti nema.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, društvenim mrežama kruže snimci videoigre Arma 3 za koje se tvrdi da prikazuju aktuelne scene iz Ukrajine. O najnovijem takvom primjeru čitajte na linku.

Dan nakon što je započela invazija Rusije na Ukrajinu, Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva, rekao je da će ostati u Kijevu i boriti se jer nema drugog izbora. Ubrzo nakon toga, po društvenim mrežama i nekim portalima počele su se dijeliti fotografije Klička u uniformi. No, suprotno tvrdnjama iz nekih objava, fotografije nisu nastale u borbi, već tokom vojne obuke koju je Kličko prošao prošle godine.

Fotografija žene povrijeđene 24.2.2022. u ruskom vazdušnom napadu na ukrajinski grad Čugujiv dijeli se uz netačnu tvrdnju da je nastala 2018. godine. Ovu tvrdnju objavilo je i nekoliko medija u Bosni i Hercegovini. 

Na društvenim mrežama dijele se i tvrdnje da je CNN na Twitteru objavio da je isti novinar ubijen prvo u Kabulu, a potom u Ukrajini. U pitanju su lažni Twitter nalozi.

Fotografija za koju se tvrdi da prikazuje naoružane i uniformisane fudbalere Dinamo Kijeva koji su “zadužili ratnu opremu za odbranu svoje zemlje”, u stvari prikazuje članove neformalnog omladinskog pokreta Čast.

Na društvenim mrežama i na portalu Paraf objavljena je netačna informacija da je PornHub zabranio pristup korisnicima/ama iz Rusije zbog invazije na Ukrajinu.

Razne Facebook stranice godinama obmanjuju korisnike/ce Facebooka i obećavaju im nepostojeće nagrade, lažno se predstavljajući kao Bingo ili neki drugi trgovački lanac. Ovog puta za istu prevaru koriste novu taktiku – strah od mogućih posljedica rata u Ukrajini.

Na internetu se dijeli lažna nagradna igra u kojoj se učesnici/e obmanjuju da lanac drogerija DM nagrađuje povodom 50. godišnjice. “Nagradna igra” je pokrenuta na lažnoj stranici koja koristi identitet ove kompanije, što je DM lanac potvrdio na svojoj zvaničnoj Facebook stranici. Detalje čitajte na linku.

U programu uživo o situaciji u Ukrajini, CNN je prikazao mapu na kojoj je granica između Srbije i Kosova bila označena isprekidanom linijom. Na društvenim mrežama i u pojedinim medijima su se ubrzo pojavile netačne tvrdnje da je CNN “obrisao” granicu između Srbije i Kosova ili da za ovu televiziju “Kosovo pripada Srbiji”. Detalje čitajte u analizi.

Dezinformacije o pandemiji Covid-19 su prvi put nakon njenog izbijanja pale u drugi plan. Ipak, i u prethodnoj sedmici raskrinkali smo nekoliko netačnih tvrdnji koje se tiču vakcina protiv ove bolesti i PCR testova.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je prilikom nedavne posjete Rusiji odbio testiranje ruskim PCR testom. Mediji su izvijestili da je to učinio zbog straha od krađe DNK. Pojedini korisnici/e društvenih mreža su ovo iskoristili/e da promovišu “zavjerološki” narativ da PCR služi za uzimanje DNK, a ne za dijagnostiku. Zašto su ove tvrdnje neutemeljene, pročitajte na linku.

Hrvatski genetičar Tomislav Domazet-Lošo “proslavio” se iznošenjem netačnih tvrdnji o mRNA vakcinama protiv Covid-19. Bavili smo se njegovim tvrdnjama da se mRNA molekuli mogu ugraditi u genom, da su ove vakcine “genska terapija”, te da ih je potrebno testirati na “genotoksičnost”. Više pročitajte u analizi na linku.

Američki CDC je objavio tweet u kojem kaže da se 10% uzoraka za PCR test šalje u laboratoriju za analizu genomskog sekvenciranja. “Zavjerolozi” su tweet protumačili kao potvrdu da se DNK testiranih čuva i sekvencira. Ipak, u procesu sekvenciranja se ne koriste uzorci ljudskog genetičkog materijala. Sekvencira se virusni materijal za potrebe praćenja širenja i pojave novih varijanti. Detalje pročitajte na linku.

Izjave političara/ki i političkih analitičara/ki, bilo da same sadrže netačne navode ili da mediji njima manipuliraju, čest su izvor dezinformacija u javnom prostoru. Saznajte koliko dobro prepoznajete manipulativne izjave tako što ćete odgovoriti na pitanja u našem novom kvizu.

 

(Raskrinkavanje.ba)