Rasvjetljavanje: Lažne i iskrivljene izjave kao sredstvo dezinformisanja

Ova analiza je označena kao: Analize Razabiranje

U izbornoj godini, a posebno u periodu predizborne kampanje, glasači/ce su izloženi/e dezinformativnim i manipulativnim medijskim sadržajima koji se tiču izbora. U njih spadaju i izmišljene, lažne izjave političkih kandidata/kinja i političkih zvaničnika/ca.

Uoči Općih izbora zakazanih za 2. oktobar 2022. objavljujemo serijal “Rasvjetljavanje”, posvećen različitim medijskim fenomenima koji obično prate predizbornu kampanju. Fokusiramo se na pojave koje sadrže elemente dezinformacija ili drugih oblika manipulacija kojima se nastoji uticati na javnost i birače/ice, a koje smo već imali/e priliku vidjeti u prethodnim izbornim ciklusima.

Sve analize iz ovog serijala možete pročitati na ovom linku.

Jedan od takvih fenomena jeste namjerno manipulisanje izjavama političkih subjekata, a nerijetko i potpuno izmišljanje izjava. Šesti u nizu tekstova koje Raskrinkavanje donosi u serijalu “Rasvjetljavanje” bavi se upravo objavljivanjem lažnih i iskrivljenih izjava.

Kako mediji manipulišu izjavama političara/ki prije i poslije izbora?

Mediji tradicionalno igraju izuzetno značajnu ulogu u izbornim procesima i dužni su poštovati pravila predizborne kampanje. U toku kampanje, kao i o samim izborima, imaju obavezu izvještavati korektno i nepristrasno. Nažalost, ni jasno propisana pravila ne sprečavaju mnoge medije da se služe različitim manipulativnim i dezinformativnim tehnikama u izvještavanju o izbornim temama i političkim subjektima, a kako bi diskreditovati ili favorizovali kandidate/kinje na izborima te aktuelne nosioce političkih i stranačkih funkcija. Manipulativnim taktikama, kao što je senzacionalizam, određeni mediji pribjegavaju i zbog povećanja čitanosti, odnosno i onda kad se njihovo izvještavanje ne može dovesti u vezu s nekom političkom agendom.

Prije, a i poslije Općih izbora 2018, te Lokalnih izbora 2020. godine, Raskrinkavanje je zabilježilo niz primjera u kojima su portali u BiH i regionu lažno i manipulativno predstavljali izjave političkih zvaničnika/ca i kandidata/kinja na izborima.

Autentičnim izjavama dodavane su senzacionalističke i populističke tvrdnje, dok su političkim subjektima pripisivane u potpunosti izmišljene, lažne izjave. U svom dosadašnjem radu u nekoliko navrata susreli smo se i s primjerima izmišljenih intervjua. 

Kako to izgleda u praksi?

U izbornoj 2018. godini u medijima u BiH i regionu objavljen je niz lažnih i izmanipulisanih izjava pripisanih političarima/kama u BiH. Tako se u maju i julu te godine na dva portala pojavila identična lažna vijest s tvrdnjama da je Milorad Dodik izjavio da “niko od nas ne želi da ratuje, ali ako dođe do toga, vojska Republike Srpske je spremna”. U člancima je navedeno i da je Dodik ovu izjavu, u potpunosti fabrikovanu, dao za TV NN2 – televizijsku kuću koja ne postoji.

Također, u augustu te godine nekoliko portala iz Srbije objavilo je članke u kojima je Bakiru Izetbegoviću pripisana lažna izjava da su “Srbi gori od Hitlera”. Ova nikad izgovorena izjava u naslovima članaka objavljena je u formi citata, a portal Informer je u lažni citat dodao i to da je Izetbegović rekao da su “Srbija i Srpska ono što je nekad bila Nemačka”. 

U jednom od primjera iz oktobra iste godine identičan lažni citat pripisan je i Izetbegoviću i Šefiku Džaferoviću.

Na meti portala koji su u 2018. fabrikovali izjave političara/ki u nekoliko se navrata našao i premijer Federacije BiH Fadil Novalić. Pored izmišljenih izjava koje su mu pripisane u julu te godine, u septembru je jedan lokalni portal prenio izmišljenu (satiričnu) tvrdnju da je Novalić rekao kako “ljudi namjerno ljeti idu na more kad je sve skupo da bi mogli kukati cijelu godinu”, bez ikakve napomene da se radi o satiričnom sadržaju.

Pored navedenog, Raskrinkavanje je i u postizbornom periodu 2018. godine uočilo niz ovakvih primjera. 

Izjava Željka Komšića o planovima, odnosno nastojanjima da se prevaziđe segregacija u srednjim i osnovnim školama, prenesena u saopštenju Demokratske fronte, u naslovima nekolicine članaka u oktobru 2018. predstavljena je lažnom tvrdnjom da je Komšić “najavio ukidanje nastave na hrvatskom jeziku”. U istom mjesecu 2018. u naslovu članka anonimnog portala pojavila se u potpunosti fabrikovana izjava Milorada Dodika koji je navodno rekao da je “BiH lažna zemlja”. Izmišljene izjave su na portalima pripisivane i Draganu Čoviću te ponovo Željku Komšiću

Zanimljivo je da su u nizu postizbornih laži u oktobru te godine, pored lažnih tvrdnji pripisanih političarima/kama, objavljivane i izmišljene izjave o izborima pripisane fudbaleru Edinu Džeki te selektoru hrvatske nogometne reprezentacije Zlatku Daliću.

S praksom izmišljanja izjava portali su nastavili i u izbornoj 2020. godini. 

U septembru 2020. na portalu Oslobođenje objavljen je članak s netačnim naslovom koji je glasio: “Dodik poručio: Komšić je budala”. Ipak, u originalnoj Dodikovoj izjavi takva se formulacija ne nalazi – Dodik je zapravo izjavio da je “Komšić stalno izrevoltiran” te da “nikada nije normalan”. 

Nakon gostovanja Milorada Dodika u emisiji “Usijanje” na televiziji Kurir u novembru 2020. godine, niz portala objavio je nepostojeće Dodikove izjave u kojima je sebe nazvao “bosanskim Srbinom”, a Srbe u BiH “bosanskim”. Činjenica je da je Dodik u emisiji eksplicitno rekao “mi nismo bosanski Srbi”.

U novembru 2020. uočili smo i jedan ne tako uobičajen pristup diskreditaciji novoizabranih političkih subjekata. Naime, na Twitteru se pojavilo nekoliko lažnih profila s imenom Nermina Muzura, načelnika Općine Ilidža. Nakon što je jedan od Muzurovih navodnih tweetova privukao pažnju javnosti, ilidžanski načelnik objavio je da tada nije imao aktivan profil na Twitteru. 

Pored navedenih, u dosadašnjem radu susreli smo se i s još jednom vrstom fabrikovanih izjava – izmišljenim intervjuima. U nekim primjerima radilo se o izmišljenim izjavama koje su pridodane stvarnim intervjuima, a bilo je i primjera u kojima su portali u cjelini izmislili razgovor s nekim sagovornikom. 

U jednom od takvih slučajeva iz 2018. izmišljena izjava da se u BiH “može živjeti sa platom od 400 KM, samo treba znati” pripisana je dvojici političara – Draganu Čoviću i Fadilu Novaliću. U decembru iste godine dva portala prenijela su dijelove intervjua kojeg je Čović dao za bh. izdanje Večernjeg lista, a u naslovima članaka citirala su lažnu tvrdnju da je Čović u intervjuu rekao “da vam objasnim Bošnjaci kakav sam ja Hrvat”.

U oktobru 2020. godine, neposredno prije održavanja Lokalnih izbora u BiH, anonimni portal je u nizu objava na Facebooku aktuelizirao lažni intervju s Bakirom Izetbegovićem, prvobitno objavljen u martu iste godine. 

Kako bi mediji trebali prenositi izjave zvaničnika/ca?

Vjerodostojno prenošenje informacija, uključujući i izjave sagovornika/ca, jedan je od osnovnih postulata novinarske profesije, a poseban značaj ima u vrijeme ključnih društvenih i političkih događaja kao što su izbori. Namjernim manipulisanjem izjavama političkih subjekata i dezinformisanjem javnosti mediji ometaju demokratske procese, (in)direktno utiču na stavove glasača/ica, a potencijalno i na samu izlaznost na izborima.

Svaka javna izjava, bilo da se radi o saopštenju, reakciji na određeni događaj, gostovanju uživo u nekoj emisiji ili govoru na političkom skupu, u medijima treba biti prenijeta u izvornom obliku, a poželjno i u formi citata. Korektno i nepristrasno prenošenje izjava sagovornika/ca garancija je novinarske objektivnosti, neutralnosti te, u konačnici – profesionalnosti.

Kome i kako prijaviti ove primjere?

Raskrinkavanje o sličnim primjerima izmišljanja i manipulacija izjavama za vrijeme trajanja predizborne kampanje piše u rubrici “Razabiranje”.

Ukoliko na društvenim mrežama ili u medijima primijetite da su političkim subjektima i političkim zvaničnicima/ama pripisane izmišljene i/ili iskrivljene izjave, prijavite nam sadržaj putem formulara za prijavu ovdje.

Također, ako uočite takav sadržaj na televiziji ili radiju, možete ga prijaviti Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK). Ukoliko je sporni sadržaj objavljen u štampanim ili online medijima, možete ga prijaviti Vijeću za štampu BiH. Više detalja o tome kako prijaviti sadržaj možete pronaći na web stranici Medijska pismenost ovdje i ovdje.

(Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Elma Murić Objavljeno: 20. 09. 2022 | Zadnji put osvježeno: prije 1 sedmice

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Nove lažne nagradne igre lažnih Bingo Facebook stranica

Nekoliko Facebook stranica koje oponašaju vizuelni identitet trgovačkog lan...

Lažna vijest
Lažna vijest
Organizacija RAND nije kreirala izvještaj u kom se “planiraju rat i energetska kriza”

Portal Epoha u svom članku tvrdi da je organizacija RAND Corporation autor...

Lažna vijest
Analiza
Kako portali zloupotrebljavaju Istinomjer za političku promociju i diskreditaciju

Fact-checking portal Istinomjer čest je izvor vijesti za bh. portale. Ipak,...

Razabiranje
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me