Nema dokaza da medicinske maske s bakar-oksidom pružaju bolju zaštitu od koronavirusa nego obične

Priča o maskama sa bakar-oksidom, koje su se u avgustu pojavile na hrvatskom tržištu, privukla je pažnju mnogih medija iz regiona. Brojni članci o maskama “ubicama virusa” nisu ponudili objašnjenje kako ove maske ubijaju virus, niti da li se one mogu smatrati sigurnijom zaštitom od infekcije virusom SARS-CoV-2.

Ocijenjeni članci
24 sata hr Manipulisanje činjenicama; Prikriveno oglašavanje; RTL.hr Manipulisanje činjenicama; Dalmacija danas Manipulisanje činjenicama; Aktualno HR Manipulisanje činjenicama; Kurir Manipulisanje činjenicama; Budućnost je sada.lajkaj Manipulisanje činjenicama; Demantirano; Pozitivni portal Manipulisanje činjenicama; Narodnjaci Manipulisanje činjenicama; Muzički svijet Manipulisanje činjenicama; Krstarica Manipulisanje činjenicama; Sputnik Manipulisanje činjenicama; Balkandžije Manipulisanje činjenicama; Bosanska krajina Manipulisanje činjenicama; Luftika Manipulisanje činjenicama; Demantirano; Hercegovina.info Manipulisanje činjenicama; Radio Sarajevo Manipulisanje činjenicama; Nedeljnik Afera Manipulisanje činjenicama; 072 Info Manipulisanje činjenicama; Kakanj-X Manipulisanje činjenicama; Krajina (.ba) Manipulisanje činjenicama; Prijedor24h Manipulisanje činjenicama; Orion info Manipulisanje činjenicama; Radio Križevci Manipulisanje činjenicama; Večernji list (ba) Manipulisanje činjenicama; Krtica Manipulisanje činjenicama; Lika Club Manipulisanje činjenicama; Teklic Manipulisanje činjenicama; BH dijaspora Manipulisanje činjenicama; Info Media Balkan Manipulisanje činjenicama; Leutar Manipulisanje činjenicama; Rejting Manipulisanje činjenicama; PCNEN Manipulisanje činjenicama; Borak Manipulisanje činjenicama; Haber Manipulisanje činjenicama; Avaz.live Manipulisanje činjenicama; Srpska info Manipulisanje činjenicama; Glas naroda BiH Manipulisanje činjenicama; ABC Portal Manipulisanje činjenicama; Nezavisne Manipulisanje činjenicama; Telegraf Manipulisanje činjenicama; Portal Analitika Manipulisanje činjenicama; Sandžačke Manipulisanje činjenicama; Večernji list Manipulisanje činjenicama; Hrvatska danas Manipulisanje činjenicama; Nove-novosti Manipulisanje činjenicama; Riportal Manipulisanje činjenicama; Dalmacija News Manipulisanje činjenicama; BL Portal Manipulisanje činjenicama; BIZLife Manipulisanje činjenicama; Libero portal Manipulisanje činjenicama; Poslovni hr Manipulisanje činjenicama; Antena Zadar Manipulisanje činjenicama; Alo Manipulisanje činjenicama; Objektiv.rs Manipulisanje činjenicama; Alo Manipulisanje činjenicama; Glossy Manipulisanje činjenicama; Republika.rs Manipulisanje činjenicama; Srbija danas Manipulisanje činjenicama; Srbija danas Manipulisanje činjenicama; Happy TV Manipulisanje činjenicama; Radio Televizija Srbije Manipulisanje činjenicama; RTV BN Manipulisanje činjenicama; Net hr Manipulisanje činjenicama; Svijet sigurnosti Manipulisanje činjenicama; Demantirano; Zagorje Manipulisanje činjenicama; Dalmatinski portal Manipulisanje činjenicama; Objektiv.rs Manipulisanje činjenicama; Istra IN Manipulisanje činjenicama; B 92 Manipulisanje činjenicama; Uz kavu Manipulisanje činjenicama; Demantirano;

Priča o maskama koje “ubijaju virus” u medijskom prostoru kruži već skoro dva mjeseca. Naime, 27.6.2020. godine, portal 24 sata je u članku Napravili masku koja ubija virus najavio da bi “u Hrvatsku trebalo stići od 10.000 do 20.000 maskica do 15. srpnja”. 

Večernji list je, zatim, u članku Za deset dana u Hrvatsku stižu maske s antivirusnim svojstvima od 10.7.2020, najavio da bi u Hrvatsku trebalo stići 128.000 istih maski, o čemu su ubrzo izvjestili i mnogi drugi mediji. Vrhunac “pomame” za čudotvornim maskama nastupio je u drugoj polovini avgusta kada je portal 24 sata 20.8.2020. objavio da su ove maske “napokon stigle”:

Maske koje same 'ubijaju' virus napokon su stigle u Hrvatsku!

U uvodu članka se vrlo neodređeno navodi da bakar-oksid, jedinjenje koje je inkorporirano u materijal maski, ima “antivirusna i antibakterijska svojstva”, bez preciziranja na koje viruse i bakterije se to odnosi:

Maske izraelskog proizvođača izgledom ne odudaraju od kirurških jednokratnih maski. No u materijal su inkorporirali bakar oksid s antivirusnim i antibakterijskim svojstvima

Iz članka saznajemo da je uvoznik ovih maski za hrvatsko tržište kompanija Rinigard. U ostatku teksta se govori o cijeni po kojoj će se ove maske prodavati, koliko često i koliko dugo se maska može nositi, te šta treba raditi da bi bakar-oksid “neutralizirao patogene”. 

Masku se može koristiti višekratno, dok se fizički ne uništi, ne polije vodom ili se značajno ne zaprlja. Uz svakodnevno nošenje može se koristiti i do mjesec dana. Maska se u kontinuitetu može nositi do tri sata, a potom je treba skinuti, odložiti na ravnu površinu i ostaviti 40 minuta kako bi svojstva materijala neutralizirala patogene.

Iako u naslovu nije naznačeno koji virus “same ubijaju” ove maske, jasno je da se tvrdnja odnosi na trenutnu epidemiološku situaciju, to jest na virus SARS-CoV-2. No, u ovom primjeru ne samo da se ne govori o neutralizirajućem djelovanju na SARS-CoV-2, već se zbirnim pojmom “patogeni” zamjenjuju i ranije spomenuti “virusi i bakterije”.  

Na samom kraju, opet vrlo neodređeno, navedeno je kome su ove maske “od koristi”, no tvrdnja nije potkrijepljena nikakvim izvorom:

Koriste liječnicima, ali i svim ljudima koji se učinkovito žele zaštititi od korona virusa.

Članke sa identičnim naslovom i tekstom objavilo je na desetine portala iz regije, između ostalih i Krstarica, Krtica, Hercegovina, BH dijaspora, Vecernji (.hr i .ba), Telegraf, Alo, Kurir, Haber i Srpska info

No, medijski napisi o ovim maskama se nisu zaustavili samo na prenošenju naslova i članka sa portala 24 sata. Tako su portali Net (.hr) i B92 eksplicitno naveli da ove maske ubijaju koronavirus, dok je portal Svijet sigurnosti istog dana objavio, a potom i obrisao, članak o tome da “mediji javljaju” da su u Hrvatsku stigle maske koje “štite od korone”:

U HRVATSKU STIGLE IZRAELSKE ‘MASKE-UBOJICE’: Na prvi pogled ne razlikuju se od običnih, ali imaju jedno jako bitno svojstvo

Od četvrtka su u Hrvatskoj dostupne specijalne zaštitne maske iz Izraela, koje zahvaljujući materijalima od kojih su izrađene, ubijaju koronavirus. (Net.hr)

Maske koje same "ubijaju" koronavirus stigle u Hrvatsku (B92)

Mediji javljaju da su maske koje štite od korone stigle u Hrvatsku

Maske koje bi trebale štititi od novog koronavirusa stigle su u Hrvatsku, doznaje se iz tvrtke Rinigard koja je uvoznik ovih maski. (Svijet sigurnosti)

Naučni dokazi o efikasnosti maski sa bakar-oksidom 

Iako nisu svi medijski izvještaji eksplicitno tvrdili da ove maske pružaju potpunu zaštitu od ovog virusa, jasno je da neodređena tvrdnja da maske “ubijaju virus” može razviti lažni osjećaj sigurnosti kod čitatelja/ki i navesti na zaključak da nošenje ovakvih maski “ukida” potrebu za pridržavanjem ostalih mjera predostrožnosti. Nedorečeni medijski izvještaji o maskama sa bakar-oksidom bili su, stoga, povod da istražimo postojanje dokaza o efikasnosti ovih maski u sprječavanju infekcije virusom SARS-CoV-2. 

Postoji više studija (1, 2, 3, 4) koje dokazuju da se bakterije i virusi (uključujući i virus SARS-CoV-2) kraće zadržavaju na čvrstim površinama presvučenim bakrom i njegovim jedinjenjima nego na plastici, teflonu ili nehrđajućem čeliku. Međutim, ne postoje dovoljno jasni dokazi da bakar-oksid u gore spomenutim medicinskim maskama ima isti efekat.

Jedina dostupna studija koja je potvrdila neutralizirajuća svojstva bakar-oksida na površini maski, objavljena 2010. godine, nije rađena na običnim medicinskim maskama sa bakar-oksidom o kojima je ovdje riječ, već na maskama respiratorima (“N95 maske”) - koje i bez tog spoja filtriraju do 95% udahnutih čestica veličine 0.3 mikrona. U eksperimentu je vršeno testiranje opstojnosti dva virusa gripe (H9N2 i H1N1), dok virus SARS-CoV-2 spada u grupu humanih koronavirusa. 

Dalje, studija je prvenstveno testirala koliko bakar-oksid može “pomoći” u zaštiti od prenošenja virusa putem dodira, jer do zaraze virusom ili bakterijom može doći usljed nepranja ruku nakon diranja nošene maske, ili usljed nepravilnog rukovanja i odlaganja maske. Ovom studijom se nastojalo utvrditi da li bi maske impregnirane bakar-dioksidom smanjile mogućnost zaraze i kontaminacije na taj način:

Korištenje biocidne maske može značajno umanjiti rizik od kontaminacije ruku ili okruženja, time i infekcije, usljed nepravilnog rukovanja i odlaganja maski.

(...)

Izrada biocidne maske (...) koja je sposobna da patogene koji dođu u kontakt s njom učini neinfektivnim, može značajno smanjijiti prijenos patogena i kontaminaciju nosilaca i okoline. To se može dogoditi kada zdravstveni radnici dodiruju svoju masku, ali zatim ne uspijevaju da pravilno operu ruke, ili operu uopšte, ili kad masku odlažu bez odgovarajućih mjera opreza za sigurno odlaganje. Pored kontaminacije zbog loših praksi pranja ruku, postoje dokazi o drugim problemima, kao što je osipanje patogena sa hirurških respiratora na pacijente u operacijskoj sali, što povećava rizik od nozokomijske infekcije. 

Što se tiče prenošenja virusa putem kapljične zaraze, ili zaraze putem aerosola, u ovoj studiji je toj problematici posvećena svega jedna rečenica:

Dodatno, značajno smanjenje virusnog opterećenja na maski bi trebalo zaštititi one koji je nose od udisanja virusa tokom dužeg nošenja maske.  

Na web stranici kompanije Rinigard, uvoznika maski sa bakar-oksidom za Hrvatsku, nije jasno navedeno da ove maske “ubijaju virus” tokom njihovog nošenja na licu, odnosno da preventivno nošenje ove maske pruža efikasniju zaštitu zdravoj osobi od infekcije virusom SARS-CoV-2.

Na stranici ove kompanije se navodi da ove maske neutraliziraju SARS-CoV-2, te se spominju rezultati dva testa efikasnosti u neutralizaciji virusa SARS-CoV-2. No, sami izvještaji o testiranju nisu priloženi, iako su navedeni nazivi dva laboratorija koja su ove testove sproveli (State Key Laboratory of Emerging Infectious Diseases, University of Hong Kong, i P3 Lab of Fudan University, Shanghai, China). Pretragom ovih laboratorija također nismo pronašli takve izvještaje. 

Kompaniji Rinigard smo se u proteklih desetak dana obratili više puta sa molbom za uvid u spomenute izvještaje, no nismo dobili nikakav odgovor do objave ove analize.

U zaključku na stranici uvoznika, pored rezultata ova dva testa, akcenat je zapravo na efikasnosti u sprječavanju infekcije koja nastaje zbog nepravilnog rukovanja maskama - a ne sprječavanju infekcije do koje bi došlo usljed udisanja virusa:

Dodir maski i lica česta je navika  [18] pa stoga rukovanje, uporaba i odlaganje običnih maski za lice mogu značajno povećati unakrsnu kontaminaciju, prijenos virusa i virusnu infekciju.

(...)

Prisutnost antivirusne netkane tkanine, kako u sloju u dodiru s licem, tako i u vanjskom sloju maske, značajno smanjuje rizik od unakrsne kontaminacije tijekom uporabe, rukovanja s maskom i odlaganja maske. Unutarnji sloj je posebno relevantan za asimptomatske pojedince, koji nesvjesno kontaminiraju svoje maske, čineći ih opasnim predmetom. Rukovanje i skidanje maske može kontaminirati njihove ruke ili rukavice te posljedično nenamjerno onečišćuju ostale površine na dodir, kao što su ručke i tipke dizala. Odlaganje kontaminirane maske u zajedničke prostore može stvoriti unakrsnu kontaminaciju jer ove površine mogu dodirnuti neizložene osobe, koje se zatim mogu zaraziti.

Iz ovoga je jasno da ni sam uvoznik ne tvrdi da maske pružaju bolju zaštitu od infekcije virusom SARS-CoV-2 dok ih nosimo na licu, odnosno ne tvrdi da zdrave osobe nošenjem ove maske mogu biti sigurne da se neće zaraziti ovim virusom kapljičnim putem ili preko aerosola. Ono što uvoznik tvrdi jeste da može značajno smanjiti rizik od unakrsne kotaminacije putem ruku, rukavica i ostalih površina, u poređenju s običnim maskama.

Izvještavanje o uvozu “maski-ubica” privuklo je pažnju medija, te je portal N1 objavio članak 26. augusta, u kojem su pitali Krunoslava Capka, direktora Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, da li ta ustanovo preporučuje maske s bakar-oksidom.

"Nemamo znanstvenih dokaza od relevantnih instituta niti dokumentaciju da bismo mogli preporučiti te maske. Zamolili smo i HALMED (Agencija za lijekove i medicinske proizvode) za preporuku, no još nemamo odgovor, pretražuje se literatura.

U ovom trenutku ne preporučamo nabavljanje tih maski, ali ako dobijemo potvrdu ili certifikat, preporučit ćemo i njihovo korištenje", rekao je Capak.

Raskrinkavanje je također kontaktiralo Agenciju za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske (HALMED) sa upitom o uvezenim bakar-oksid maskama. Iz Agencije su nam odgovorili 31. augusta i pojasnili da su one klasifikovane kao i obične medicinske maske.

Predmetne maske s bakrovim oksidom stavljene su na tržište kao medicinski proizvod I. klase rizika te kao maske koje sukladno normi EN 14683:2019+AC:2019 odgovaraju Tipu IIR. Medicinske maske Tipa IIR prvenstveno su namijenjene smanjivanju prijenosa potencijalno infektivnog materijala s bolničkog osoblja na pacijenta tijekom kirurških zahvata ili drugom medicinskom kontekstu sličnih zahtjeva. Maske Tipa IIR također pružaju zaštitu od prskanja. 

Potrebno je općenito napomenuti da bi namjena medicinskih maski u bitnim značajkama trebala uključivati smanjivanje rizika širenja infekcija na način da se smanjuje emisija potencijalno infektivnog materijala iz nosa i usta korisnika koji masku nosi prema drugim osobama i u okoliš. Medicinske i/ili kirurške maske nisu primarno namijenjene zaštiti korisnika koji masku nosi.

Što se tiče efektivnosti bakar-oksid maski, iz HALMED-a su nam rekli:

Mišljenja smo da je razina zaštite koja se može ostvariti predmetnim maskama podjednaka drugim medicinskim ili kirurškim maskama Tipa IIR. Izuzev zaštite od prskanja, razina zaštite usporediva je i s platnenim maskama koje imaju slične funkcionalne karakteristike po parametrima filtracije i razlike tlakova između unutarnje i vanjske strane prilikom disanja. 

O fenomenu iskorištavanja dezinfekcijskih svojstava bakra u proizvodima poput maski pisao je i New York Times 19.6.2020. godine u članku “Bakar vas neće spasiti od koronavirusa” (Copper Won’t Save You From Coronavirus). Michael D. L. Johnson, mikrobiolog sa Univerziteta Arizona, te Karrera Djoko, biohemičarka i mikrobiologinja sa Durham Univerziteta, su u navedenom članku izrazili rezervacije prema maskama impregniranim spojevima bakra rekavši da ih ne bi preporučili porodici, prijateljima i kolegama kao “način za smanjenje transmisije virusa”. Dr. Djoko je pojasnila da efikasnost neutraliziranja mikroba zavisi od toga da li virus dolazi u fizički kontakt sa metalom u maski:

Ako je vaša maska ima samo 1 procenat bakra, to znači da 99 posto te maske nije od bakra, rekla je Dr. Djoko. Ukoliko metal i mikrob ne dođu u fizički kontakt jedan s drugim, maska neće donijeti nikakvu veću korist u poređenju s običnom maskom.

S druge strane, Nenad Jarić Dauenhauer, novinar za teme iz oblasti nauke koji je pisao za naučne časopise uključujući New Scientist, Nature, Chemistry World, Research Europe i Bug, te sadašnji urednik rubrike Znanost na portalu Index (.hr), u članku Stigle su maske koje same ubijaju koronavirus. Evo kako djeluju i kakve sve postoje od 25.8.2020. navodi o čemu sve treba voditi računa vezano za fenomen maski sa bakar-oksidom i drugih “antivirusnih” maski. 

Prva stvar oko koje se treba biti obazriv je dizajn maski koji je u suštini isti kao kod običnih medicinskih maski:

Izraelske maske s bakrenim oksidom u suštini su iste po dizajnu i materijalu klasičnim jednokratnim kirurškim maskama. One se predstavljaju kao višekratne s time da se ne smiju prati. To predstavlja određeni problem jer će u roku od oko tjedan dana vjerojatno postati začepljene nekim česticama kože, masnoćama tijela, osušenom slinom, puderom koji se nanosi na lice, prašinom i sl. Stoga je pitanje mogu li one stvarno biti efikasne mjesec dana ili duže kako se reklamiraju.

S druge strane, ideja o maskama koje ubijaju virus, navodi portal Index, može proizvesti lažan osjećaj sigurnosti od infekcije:

Jedan od problema također je i mogući preuveličani osjećaj sigurnosti koji bi takve maske mogle stvarati. Naime, treba imati na umu da one, baš kao i obične kirurške maske, ne prianjaju savršeno uz lice, što znači da određene količine kapljica mogu proći, a da se ne filtriraju, sadržavale one bakreni oksid ili ne.

Međutim, ni namjena ovih maski u spriječavanju kontaminacije ruku i ostalih površina, a time i infekcije, ne treba biti uzeta zdravo za gotovo, budući da virus neće biti neutralisan momentalno:

Također, treba istaknuti da antivirusne maske, mada mogu djelovati antimikrobno, neće ubijati viruse odmah, u sekundi, već kroz nekoliko minuta. Stoga uvijek postoji mogućnost sekundarne infekcije. Nadalje, one ne djeluju kao filtar koji će ubiti sve viruse koji bi se mogli nalaziti u ljudskom dahu koji prolazi kroz masku. One će s vremenom ubiti samo one viruse koji su zaustavljeni u tkanju maske.

Postojeći naučni dokazi da maske sa bakar-oksidom neutrališu patogene vezuju se za prijanjajuće (N95) maske, ali testirana je njihova efikasnost na viruse gripe. Kompanija Rinigard nam nije ustupula rezultate testova po kojima bakar oksid u medicinskim maskama ima isti neutralizirajući efekat  na koronavirus SARS-CoV-2. No i bez tih rezultata, iz zaključaka studije iz 2010. godine, te zaključaka sa web stranice Rinigard, jasno je da nema garancije da ove maske zdravim osobama, koje maske nose preventivno, pružaju bolju zaštitu od infekcije novim koronavirusom nego obične medicinske maske. Isto su nam potvrdili i iz HALMED-a, čiji je stav da bakar-oksid maske nisu sigurnija alternativa običnim maskama kad je u pitanju zaštita od infekcije. Ono u čemu ove maske mogu biti bolje od običnih je sprječavanje infekcije nepravilnim korištenjem i odlaganjem maske, te infekcije usljed nepranja ruku.

Ništa od ovoga nije predstavljeno u ocijenjenim člancima, a čitaoci nisu upozoreni kako “maske-ubice” ne pružaju bolju zaštitu od direktne infekcije novim koronavirusom nego obične medicinske maske. Budući da su dostupne informacije predstavljene na neodređen način, tako da se stvori dojam kako su bakar-oksid maske sigurnija alternativa, tvdnje u člancima o “maskama koje ubijaju virus” dajemo ocjenu manipulisanje činjenicama.

Članku na portalu 24 sata (.hr) dajemo i ocjenu prikriveno reklamiranje, budući da su u njemu izneseni svi komercijalni detalji o uvezenim maskama, no nema napomene da se radi o promotivnom tekstu.

Napomena 7.9.2020. 

Portal Luftika je nakon upita Raskrinkavanja objavio članak o nepostojanju dokaza da maske sa bakar-oksidom pružaju bolju zaštitu od običnih maski, pa sukladno tome dobiva i ocjenu demantirano. 

Uz ovaj pozitivan primjer, vezano za ovu analizu zabilježili smo i jedan manje prijatan. Naime, portal Hrvatska danas je u odgovoru na naš upit, ne osvrćući se na članak za koji je upit i poslan, poručio sljedeće:

"Poštovani,

Izvolite se maknuti od hrvatskih portala, pa i od ovoga. Držite se svoje države a za sve što vas zanima pitajte genijalce iz faktograf.hr-a. 

Da bi vam bilo jasnije, ne zabadate nos tamo gdje mu nije mjesto i u državi s kojom nemate nikakve veze. Tu postoje institucije kojima odgovaraju hrvatski mediji.

Srdačan pozdrav"

 

(Raskrinkavanje.ba)

Autor: Amar Karađuz Objavljeno: 03. 09. 2020 | Zadnji put osvježeno: prije 2 sedmicu

Posljednje objavljene analize

Dezinformacija
Šta je stvarno rekao Aljoša Čampara o anonimnoj prijavi protiv Osmana Mehmedagića Osmice?

Članak na portalu N1 manipulativno je predstavio izjavu Aljoše Čampare o to...

Dezinformacija Manipulisanje činjenicama Klikbejt Demantirano
Dezinformacija
Nije tačno da “Vučić dobija Nobelovu nagradu za mir”, niti je za nju lično nominovan

Vijest da je švedski političar Magnus Jacobsson za Nobelovu nagradu za mir...

Dezinformacija Klikbejt
Lažna vijest
Ne, avion iz Slovačke nije “pao jer su u njemu bili dokazi o zločinima OVK”

Izvještavajući o tome da je skinuta oznaka tajnosti sa dokumentacije vezane...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Klikbejt
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me