Foto: Raskrinkavanje.ba

Raskrinkavanje je proslavilo petu godinu svoje borbe protiv dezinformacija! Raskrinkavanje, prva bosanskohercegovačka platforma za provjeru tačnosti informacija objavljenih u medijima i na društvenim mrežama, počela je s radom u decembru 2017. godine. Za ovih pet godina Raskrinkavanje je objavilo 2.784 analize, a provjerili/e smo i ocijenili/e 21.960 članaka i objava s društvenih mreža. U našoj bazi nalazi se i 2.850 medijskih izvora, čije smo sadržaje ocijenili/e jer su sadržavali neki vid netačnih ili obmanjujućih tvrdnji. Šta je sve obilježilo proteklih pet godina pročitajte u tekstu ispod.

U sedmici iza nas Raskrinkavanje je pisalo o različitim pseudonaučnim lijekovima. Studija u kojoj je u laboratorijskim uslovima testiran efekat laurinske kiseline na ćelije raka debelog crijeva tako je uzeta kao “dokaz” da kokosovo ulje, koje sadrži ovu kiselinu, ubija više od 90% ćelija raka za dva dana. Ipak, rezultati ove studije nisu potvrdili da kokosovo ulje liječi rak. Detalje čitajte u analizi ispod.

Još jedna u nizu namirnica koja se u pojedinim medijima neutemeljeno proglašava lijekom protiv raka jesu urme. Iako zdrave, one neće izliječiti rak. Koja se svojstva urmama pripisuju, a koja one stvarno imaju čitajte u analizi Raskrinkavanja. 

Mnogi portali iz regiona objavili su članke u kojima se tvrdi da je riblje ulje “lijek za bore”. Iako ova namirnica može umanjiti bore, najčešće unosom, ali nekad i topikalnom primjenom, njeno nanošenje na lice neće “obrisati” dublje bore. Više o ovoj temi čitajte u nastavku. 

Nakon skandala s kontroverznom reklamnom kampanjom, na društvenim mrežama kruži pogrešan “prevod” riječi “Balenciaga” s latinskog jezika, kojeg mnogi/e korisnici/e smatraju dokazom da je ova modna kuća povezana sa satanizmom. Odakle potiče ime “Balenciaga” i kako je došlo do širenja pogrešnog prevoda pročitajte ovdje. 

Na anonimnim portalima i Facebooku ponovo su objavljeni izmišljeni intervjui u kojima se promoviše preparat O Caps. Za ovaj se preparat netačno tvrdi da je lijek koji vraća vid u bilo kojoj životnoj dobi. Više o ovoj praksi prevare čitajte u analizi Raskrinkavanja iz oktobra ove godine. 

Analizirali smo i brojne druge aktuelne dezinformacije, poput tvrdnje da je puštanje u rad 5G mreže uzrok nesreće prilikom proslave Noći vještica u Seulu, u kojoj je živote izgubilo više od 150 ljudi. Radi se o teoriji zavjere – nesreća je uzrokovana naguravanjem u skučenim ulicama glavnog grada Južne Koreje. Detalje čitajte ovdje.

Protivnici/e vakcinacije tvrde da je njemački sud odlučio da je smrt uzrokovana vakcinacijom nakon “prihvatanje rizika” isto što i samoubistvo, jer su rizici “navedeni”. Ovakve tvrdnje posve su izmišljene. Činjenice o ovoj temi čitajte u našoj analizi iz aprila. 

Društvenim mrežama šire se manipulativno prikazani nalazi studije koja je pokazala da je stopa ukupnog fertiliteta opala devet mjeseci od početka imunizacije protiv Covid-19 u Njemačkoj i Švedskoj. Ovo nije uzrokovano imunizacijom, kako se implicira. Šta su tačno nalazi ove studije čitajte u analizi ispod. 

“Zavjerološki” portal Hop iskoristio je podatke o višku smrtnosti u Evropi kao “dokaz” da su vakcine protiv Covid-19 odgovorne za smrti koje statistički nisu očekivane. Suprotno njihovim tvrdnjama, uporedna analiza podataka pokazuje da ne postoji povezanost između postotka vakcinisanog stanovništva i stope smrtnosti koja je iznad statistički planirane.

Pobornici/e teorije zavjere o “chemtrailsima” tvrde da su Sjedinjene Američke Države priznale da oni postoje. To se ipak nije desilo. Teorija zavjere o postojanju “chemtrailsa” višestruko je opovrgnuta. Detaljnije o ovoj temi pročitajte u storyju ovdje.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Dezinformacije u vezi s ratom u Ukrajini također su bile predmet analiza Raskrinkavanja u protekloj sedmici. Videosnimci s ratišta iz ukrajinskog sela Makijivka zaokupili su svjetsku pažnju, a ruski zvaničnici Ukrajince optužuju za ratni zločin. Domaći mediji, međutim, netačno navode da se ukrajinska strana od optužbi brani tvrdeći da su vojnici sa snimaka stradali od mine. 

Regionalni mediji tvrde da je New York Times objavio analizu snimaka iz Ukrajine te potvrdio da su Ukrajinci izvršili ratni zločin u selu Makijivka. To, ipak, nije tačno. Detalje čitajte u nastavku.

Latvijska verzija svastike stoljećima je dio folklora naroda koji žive na teritoriji te zemlje. Ukrasi na jelci u latvijskom gradu Lielvārde inspirisani su tim simbolom, ali pobornici/e propagandnih narativa o sveprisutnom nacizmu u evropskim državama u njima su vidjeli/e “dokaz” za svoja vjerovanja. Više o ovoj temi čitajte u analizi ispod. 

Pored Latvije, kao dio ruskog propagandnog narativa o rasprostranjenosti nacizma u Evropi proteklih mjeseci na društvenim mrežama kružile su slike svastike iz Finske. Iako je ovaj simbol inače usko vezan za nacističku ideologiju, u ovim državama on ima drugačije značenje i historijsku pozadinu. Više o ovom simbolu pogledajte u snimku ispod.

Društvenim mrežama dijele se netačne tvrdnje o tome da je brazilsko ministarstvo odbrane poništilo izbore zbog izborne prevare. Nakon što je predsjednik Brazila Jair Bolsonaro izgubio, Ministarstvo odbrane Brazila zaista je sprovelo istragu izbornog procesa i ustanovilo da nema dokaza prevare. Detalje čitajte na linku.

Anonimni portal Sve za vas često izmišlja tragične događaje u životima javnih ličnosti. Ovi klikbejt članci dijele se na Facebook stranicama kako bi privukli više čitatelja i čitateljki. Kako ovaj portal ostvaruje zaradu, iako mjesecima nije objavljivao nove sadržaje, čitajte u analizi ispod. 

Portal ART info izvijestio je da je 8. decembra 2022 godine najjeftinije gorivo u Federaciji BiH bilo na dvije benzinske pumpe u Kiseljaku. To, ipak, nije tačno. Tog dana, cijene goriva na skoro 20 benzinskih pumpi u Federaciji su bile niže od onih u Kiseljaku.

U medijima i na društvenim mrežama dijeli se infografika koja prikazuje iznos plata i potrošačkih korpi u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Prema podacima koji stoje na infografici, BiH ima najveću potrošačku korpu i najmanju minimalnu platu. Ova infografika ne održava realnu sliku, jer se potrošačke korpe u svakoj državi obračunavaju na jedinstven način. Šta se sve (ne) uzima u obzir prilikom obračuna potrošačke korpe u zemljama regiona pogledajte u videu, a detalje čitajte u našoj analizi ovdje.

Na Facebook stranici koja zloupotrebljava ime lanca trgovina Konzum objavljena je lažna nagradna igra u kojoj se učesnicima/ama “poklanjaju” poklon-vrećice povodom “proslave 90. godišnjice Konzuma”. Ovu je “nagradnu igru” u decembru podijelilo više od 2.500 korisnika/ca Facebooka. Više o ovoj praksi prevare čitajte u analizi na linku ispod. 

(Raskrinkavanje.ba)