Prvi mjesec invazije na Ukrajinu: Ko i kako nas je dezinformisao

Rat u Ukrajini je nesumnjivo bio glavna tema tokom februara i marta 2022. godine u Bosni i Hercegovini. Posljednjih nešto više od mjesec dana obilježile su tenzije oko iščekivanja ruskog napada na Ukrajinu, medijske špekulacije i dezinformacije o početku invazije, ali i mnogi dezinformativni medijski izvještaji o dešavanjima nakon početka same invazije.

Tokom navedenog perioda uočeno je postojanje i proruskih i proukrajinskih dezinformacija i netačnih narativa, sa značajnom razlikom u tome da su proruski daleko centralizovaniji, organizovaniji, rasprostranjeniji i opasniji te koriste već odavno uspostavljane strukture za širenje u regionu.

Analiza dostupnih sadržaja ukazuje na to da su proukrajinske dezinformacije o ratu nastale ad hoc i nedavno, odnosno tokom same ruske invazije, te su najvećim dijelom usmjerene ka podizanju morala ukrajinske vojske. Ovakve dezinformacije su mnogo slabijeg intenziteta nego one proruske i ima ih znatno manje. Iako je najveći broj dezinformacija koje spadaju u ovaj proukrajinski narativ plod korisnika/ica društvenih mreža, neke od njih prenesene su i na zvaničnim ukrajinskim izvorima. Najčešći tip ovakvog sadržaja su fotografije i snimci navodnih uspješnih akcija ukrajinske vojske ili scena u kojima se ukrajinski civili navodno suprotstavljaju ruskim vojnicima, a za koje se kasnije ispostavilo da prikazuju sasvim druge događaje, nevezane za trenutnu situaciju u Ukrajini.

Također, uočen je i novi fenomen kreiranja dezinformacija o širenju navodnih ukrajinskih dezinformacija. Radi se o slučajevima proizvodnje lažnih vijesti na društvenim mrežama od osoba lociranih u regiji Zapadnog Balkana, a koji su se predstavljali kao ukrajinski izvori informacija. Primjer takvog sadržaja su fotografije scena iz balkanskih ratnih filmova sa srbijanskim glumcima, koji su netačno predstavljeni kao ruski vojnici u Ukrajini. Nakon što bi korisnici/e društvenih mreža ili ukrajinski i zapadni izvori nasjeli na takve objave i prenijeli ih, proruski mediji u regiji optužili bi ih za širenje ukrajinskih dezinformacija.

S druge strane, globalne dezinformativne tvrdnje i narativi u sklopu ruske propagande višestruko su centralizovaniji, osmišljeniji i organizovaniji od ukrajinskih te imaju daleko veći doseg i negativne posljedice. Osim aktuelnih tvrdnji vezanih direktno za trenutna dešavanja u Ukrajini, ne smijemo zaboraviti ni one koje se godinama unazad kreiraju i šire, poput iskrivljenih tumačenja dešavanja iz 2014. godine. Sve spomenuto plod je brižljivog rada ruskih zvaničnika i institucija, diplomatskih predstavništava, medija koji su u vlasništvu države, kao i različitih analitičara i “eksperata”. Nakon što izvori u Rusiji kreiraju ovakve dezinformativne sadržaje, najčešće u formi zvaničnih saopštenja i izjava, oni se u regiji Zapadnog Balkana šire u najvećoj mjeri uz pomoć Sputnika, ruskog državnog medija koji djeluje i na našem govornom području. Sputniku u tome pomažu i mnogi drugi javni, ali i privatni proruski mediji u ovoj regiji, koji nekritički i bez konsultovanja dodatnih izvora prenose dalje spomenute sadržaje predstavljajući ih kao činjenice, što je najviše primjetno u Republici Srbiji, Crnoj Gori i bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska. Spomenuti mediji su u jeku ruske invazije, osim nekritičkog prenošenja sadržaja koji je nastao u Rusiji, proizvodili i vlastiti, a sve sa ciljem da opravdaju rusku invaziju na Ukrajinu i ubijede regionalnu i javnost u BiH u ispravnost ruskih diplomatskih i vojnih akcija. Neki od spomenutih lokalnih medija idu tako daleko u podršci Ruskoj Federaciji da često služe kao direktno sredstvo ruske propagande.

Istovremeno, mediji u drugom bh. entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, objavili su u periodu prije samog početka invazije brojne klikbejt članke sa manipulativnim sadržajima koji imaju za cilj izazvati negativne emocije i strah u javnosti, u pokušaju da povećaju broj posjeta svojim web stranicama. 

Ovi zaključci nameću se iz pregleda ključnih dezinformacija, manipulativnih vijesti i propagandnih narativa u BiH koji se tiču rata u Ukrajini, a koje je platforma za provjeru činjenica Raskrinkavanje.ba ocijenila kao netačne. Značajan dio dezinformacija koje su bile aktuelne u BiH imale su porijeklo ili su se proširile i u ostale zemlje regije. O njima su u drugim zemljama pisali i fact-checking portali koji su dio regionalne SeeCheck mreže portala za provjeru činjenica. Iako je ukupni broj dezinformativnih sadržaja o ovom ratu u domaćem informacionom sistemu znatno veći, u nastavku slijede izdvojeni ogledni primjeri objavljenih lažnih i manipulativnih tvrdnji koje su dio globalnih obmanjujućih narativa, kao i onih koje su kreirali domaći dezinformatori.

 

Prijevremeno proglašavanje početka rata i prenošenje informacija samo iz ruskih izvora

Mediji su i prije stvarnog početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara manipulativno i netačno izvještavali o početku rata i navodnom ukrajinskom napadu na rusku granicu, pritom se oslanjajući isključivo na ruske izvore informisanja. U prvom slučaju, cilj je bio izazivanje straha kod publike zarad povećanja čitanosti, a u drugom pristrasno izvještavanje i opravdanje ruske invazije.

  • ““Počelo je!?  Gruva teška artiljerija” - 2.2.2022, Cafe (.ba)

Neki portali u BiH su još i prije početka invazije iznosili bombastične špekulacije i netačne tvrdnje o početku rata, s još bombastičnijim naslovima, poput onog kojeg je 2. februara 2022. godine objavio portal Cafe (.ba): “Počelo je!? Gruva teška artiljerija”. Ovaj članak zasnovan je na objavama sa društvenih mreža, dok u isto vrijeme ne sadrži osnovnu informaciju o tome ko navodno puca. Osim o ovom, Raskrinkavanje je pisalo o još nekoliko slučajeva u kojima su portali u svojim naslovima iznosili netačne i manipulativne tvrdnje, poput onih da je “Ukrajina napala Ruse” (Alo online) ili da su “KRENULI RUSKI BRODOVI I TENKOVI (Slobodna Bosna), o čemu detaljnije možete čitati ovdje. Ovakvi i slični članci spadaju u dezinformtivne sadržaje koji su primarno nastali zbog povećanja čitanosti online medija, a koji čine značajan dio dezinformacija o ovoj temi.

  • “NAPADNUTA RUSIJA Ukrajinci raketirali punkt tajne službe!” - 21.2.2022 Alo (online)

Informacija da je Ukrajina napala Rusiju i uništila objekat na granici na teritoriji Rusije, koju je inicijalno objavila ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) posredstvom ruske novinske agencije RIA, dobila je veliku pozornost u BiH i regiji. Ovaj široko prenošen članak o navodnom napadu ukrajinske vojske na graničnu bazu unutar teritorije Ruske Federacije objavljen je samo nekoliko dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu i trebao je poslužiti kao opravdanje za nju, kako su ga mnogi regionalni mediji i predstavili. Kako je ustanovilo Raskrinkavanje, mnogi bh. portali su nekritički prenijeli informaciju o navodnom napadu, oslanjajući se potpuno na informacije ruske sigurnosne službe i novinske agencije. Čitatelji/ke ovih portala u potpunosti su ostali/e uskraćeni/e za informaciju da je ukrajinska vlada demantovala tvrdnje FSB-a, odnosno da poriče odgovornost za granatiranje ruske teritorije i optužuje Rusiju za plasiranje lažnih vijesti. Ukupno 37 portala iz regije objavilo je da je Rusija optužila Ukrajinu za granatiranje ruske teritorije, kao i da Ukrajina negira odgovornost. Pojedini portali, njih 30, s druge strane, u potpunosti su izostavili demanti Ukrajine na ove optužbe.

Nazivanje invazije “specijalnom operacijom”

Nakon početka ruske invazije, pojedini mediji u svom izvještavanju otvoreno podržavaju i šire rusku ratnu propagandu, promovišući Putinove tvrdnje o “specijalnoj vojnoj operaciji”. U takvim izvještajima, invazija na Ukrajinu opisuje se izrazima poput “specijalna vojna operacija u Donbasu” i “kontraofanziva”, a neki mediji idu toliko daleko u širenju ovog narativa da u potpunosti izbjegavaju čak i korištenje riječi “rat”.

  • “Mapa koja pokazuje šta je sve zazuela ruska kontraofaniziva” - 24.2.2022, Srbija Danas
  • Kina odbila da specijalnu operaciju Rusije nazove okupacijom; Savjeti Amerike nisu primjereni - 24.2.2022, Radio-televizija Republike Srpske

Na našem podneblju, u širenju ovog narativa učestvuju proruski orijentisani mediji, uglavnom iz Srbije. Tako se, recimo, na portalu Srbija Danas u više navrata i u više različitih članaka netačno tvrdilo da Rusija u Ukrajini provodi “kontraofanzivu”. I mediji iz bh. entiteta Republika Srpska su također preuzimali ovakav sadržaj, izvorno nastao u Srbiji, ali su kreirali i sopstvene manipulativne izvještaje koji spadaju u ovaj širi narativ.

Pravdanje invazije optužbama protiv Zapada i Ukrajine

Mediji koji se otvoreno stavljaju na rusku stranu promovišu i Putinove tvrdnje o “denacifikaciji” Ukrajine i sprečavanju navodnog genocida u Donbasu. 

  • NAD GENOCIDOM SE NE ĆUTI: Evo šta je Ukrajina uradila tokom osam godina krize - 25.2.2022, Srbija Danas

Rusku vojsku opisuju kao “oslobodilačku”, a ruska ratna dejstva nastoje se minimizirati i prikazati u pozitivnom svjetlu. S tim ciljem, fabrikuju se i različite tvrdnje kojima se nastoji opravdati invazija, ali istovremeno i optužiti Zapad i Ukrajina za provokacije, pa čak i nacizam i genocid, kao i NATO za širenje mimo dogovora.

  • “Bivši ukrajinski premijer: Rusija sprečila NATO da pokrene treći svetski rat“ -  4.3.2022, Sputnik

Ovakve tvrdnje i narativi svoj primarni izvor imaju u ruskim institucijama i zvaničnicima, a u njihovom širenju pomažu različiti analitičari i “eksperti”. Jedan od njih je i bivši ukrajinski premijer Nikolaj Azarov, koji je bio na toj funkciji od 2010. do 2014. godine. Posredstvom Sputnika, on tvrdi da su ukrajinske trupe spremale napad na Donbas za 25. februar, kao i da je Ukrajina, zajedno sa Zapadom, planirala napad na Donbas tokom marta. U svojim tvrdnjama ide toliko daleko da, kako je Raskrinkavanje utvrdilo, navodi i da je Rusija napadom spriječila NATO da pokrene treći svjetski rat.

  • “RUSI NAPALI NATO: Uništena baza za obuku ukrajinih nacista - 35 mrtvih (VIDEO)” - 13.3.2022, Pravda

Portal Pravda objavio je članak o napadu Rusije na vojni poligon u Jarovivu, uz naslov u kojem se eksplicitno navodi da je Rusija napala NATO, odnosno NATO centar u Ukrajini. Istina je da su ruske snage 13. marta. 2022. godine granatirale vojni kompleks u mjestu Jaroviv, u neposrednoj blizini granice s Poljskom, no spomenuti vojni kompleks nije u vlasništvu NATO-a nego ukrajinske vojske. U ovom centru se odvijala vojna saradnja Ukrajine, NATO-a i drugih zemlja putem programa Partnerstvo za mir, ali se nikako ne može nazvati “NATO centrom”. Ova dezinformacija je još jedna u nizu onih koje za cilj imaju opravdanje ruske invazije, ovaj put navodima o postojanju NATO infrastrukture u Ukrajini. 

Videoigrice kao dokazi o aktuelnim i autentičnim pričama
U februaru 2022, tačnije nakon što je Rusija zvanično pokrenula invaziju na Ukrajinu 24.2, na društvenim mrežama objavljene su mnoge fotografije i videozapisi uz netačne navode da prikazuju aktuelne i autentične scene sa ukrajinskog ratišta. 

  • “Snimak ruskog blindiranog aviona dosad nepoznatog javnosti” - 27.2.2022, Facebook objave

Jedan od najpoznatijih takvih slučajeva je snimak za koji su mnogi tvrdili da prikazuje novi model “neuništivog” ruskog oklopnog aviona. U stvarnosti, kako je utvrdilo Raskrinkavanje, snimak prikazuje scene iz kompjuterske videoigre Arma 3, u kojoj se na vrlo realističan način dočaravaju vojni sukobi raznim simulacijama.

  • “Snimak koji prikazuje ukrajince koji ruše ruski avion” - 25.2.2022, Facebook objave

Na Facebook stranici portala Vijesti (.com) je 25. februara objavljen videosnimak koji navodno prikazuje obaranje ruskog vojnog aviona iznad Kijeva uz pomoć neidentifikovanog oružja. Kako je naknadno utvrđeno, snimak ipak ne prikazuje “nebo iznad Kijeva”, nego se također radi o scenama iz videoigre Arma 3.

Dezinformacije o dezinformacijama i diskreditacija kredibilnih izvora
Pojavom društvenih mreža znatno se povećala inovativnost te moć propagandnih materijala, što dokazuje porast fenomena dezinformacija o navodnim dezinformacijama drugih izvora, kao i nove metode kreiranja i plasiranja ovakvih manipulacija koje su se pojavile nakon početka ruske invazije.

  • ”Putina prikazuju kao Hitlera, a u javnost plasiraju fotografije stare četiri godine” - 26.2.2022. ATV

Fotografija ranjene Ukrajinke sa zavojima na ulicama Čugujiva jedna je od najraširenijih fotografija s početka ruske invazije na Ukrajinu, koju su objavili mnogi mediji širom svijeta i regije. Međutim, na portalu Alternativne televizije objavljen je članak u kojem se tvrdi da ova fotografija predstavlja “zapadnu propagandu”. Pozivajući se na Facebook stranicu Srpska inicijativa, ATV, a zatim i niz drugih medija koji su prenijeli ovaj članak, tvrdi da je fotografija zapravo nastala 2018. godine nakon eksplozije plinske boce, a ne 2022. godine nakon zračnih napada na Ukrajinu, kako tvrdi “Zapad”. Ipak, novinari/ke brojnih fact-checking platformi utvrdili/e su da fotografija nije postojala na internetu prije 24. februara 2022, kao i da je novinar Wolfgang Schwan, autor fotografije, potvrdio njenu autentičnost. Ovakve dezinformacije spadaju u grupu onih koje za cilj imaju diskreditaciju kredibilnih medija i izvora informacija. Druge netačne tvrdnje koje spadaju u ovaj narativ su, recimo, i one o tome da je CNN snimak iz 2015. predstavio kao aktuelan snimak ruskog zračnog napada, ali i da je taj medij dva puta objavio da je isti novinar poginuo, jednom u Kabulu i jednom u Ukrajini.

  • “JEZIVO! BJELOGRLIĆ KAO RUSKI OKUPATOR: Pali ukrajinska sela i ispija pivo! Još jedan glumac žrtva PROPAGANDNOG RATA (FOTO)“ - 2.3.2022, Kurir

Na nekim Twitter nalozima iz Srbije, koji se predstavljaju kao ukrajinski izvori, objavljene su fotografije srbijanskih glumaca u uniformama i scenama iz domaćih ratnih filmova i predstavljene kao slike ruskih vojnika u Ukrajini. Nekoliko medija iz regije objavilo je članke koji su zasnovani na spomenutim tweetovima, navodeći da slike zaista jesu lažne, ali i da predstavljaju antirusku propagandu “ukrajinskih propagandista” i “Zapada”. Uvidom u Twitter naloge koji su objavili fotografije, Raskrinkavanje je utvrdilo da pripadaju osobama iz Srbije, a ne Ukrajine, te da je većina ranije objavljenih sadržaja na spomenutim nalozima na srpskom jeziku. Ovo je još jedan primjer šireg narativa indirektne diskreditacije kredibilnih izvora, međutim, u pitanju je tehnika koja ranije nije zabilježena u radu Raskrinkavanja. 

Opravdavanje invazije optužbama za biološko oružje
Godinama unazad šire se netačne tvrdnje o “američkim biolaboratorijama” u Ukrajini. U jeku rata u ovoj zemlji, pojedini izvori tvrde čak i da su one stvarni cilj ruskog napada. Teorija zavjere o postojanju američkih biolaboratorija u Ukrajini “dokazuje” se različitim, posve netačnim argumentima, a sada sa ciljem da se opravda ruska invazija Ukrajine.

  • “PUTIN BOMBARDUJE AMERICKE BIO LABORATORIJE U UKRAJINI” - 24.2.2022, Facebook objave

Jedan od najstarijih članaka o postojanju “američkih biolaboratorija” u Ukrajini u kojem se tvrdi da američki vojni sektor stoji iza gradnje ovih biolaboratorija objavio je Sputnik 15. augusta 2015. godine. Ove netačne tvrdnje se danas šire u mnogim oblicima i zasnovane su na navodima “neimenovanog ruskog izvora”. Ne pružaju nijedan materijalni dokaz koji bi potkrijepio njihovu istinitost. Od 2015. godine do danas, iste tvrdnje, koje su dio propagandističkog ruskog narativa, aktuelizovane su u više navrata, uz različite netačne tvrdnje kojima se ovaj narativ navodno dokazivao. 

  • “O američkim biolaboratorijama je prošle otvoreno govorio Renat Kuzmin, bivši zamjenik vrhovnog tužioca Ukrajine i poslanik aktuelnog saziva Vrhovne” - 8.12.2021, In4S

 

  • “Poznata bugarska istraživačka novinarka Dijana Gajtetandzijeva objavila je nove informacije vezane za aktivnosti američkih bioloških laboratorija u Ukrajini, Gruziji i drugim zemljama.” - 30.1.2022, Zvezdane staze

Različitim izvorima i dokazima za tvrdnje da u Ukrajini postoje biolaboratorije koje kontrolišu Sjedinjene Američke Države, kao i u kojima se propituje da li je Ukrajina “izvor” bolesti Covid-19, bavili su se brojni fact-checking portali u svijetu. Kako navode, ove tvrdnje dio su propagandističkog ruskog narativa usmjerenog protiv Ukrajine, a za njih nikada nisu ponuđeni adekvatni dokazi.

  • “Upravo su Sjedinjene Američke Države natrpale Ukrajinu biolaboratorijama, koje su – vrlo moguće – korištene za proučavanje metoda za uništavanje ruskog naroda na genetskom nivou.” -  27.2.2022, Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini

Činjenica da je citirani navod objavljen na zvaničnoj Facebook stranici Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini 27.2.2022. godine potvrđuje da ove tvrdnje predstavljaju dio propagandističkog narativa koji dolazi od zvanične Moskve.

  • “Ukrajina je mogla postati nuklearna država u bliskoj budućnosti” - 6.3.2022, Sputnik

Osim postojanja američkih biolabaratorija, Rusija je Ukrajinu optuživala i za razvijanje nuklearnog oružja, što je također iskorišteno kao opravdanje za invaziju. Portal Sputnik Srbija, dio medijske grupacije u vlasništvu Ruske Federacije, 6. marta 2022. objavio je članak koji implicira da će Ukrajina u bliskoj budućnosti postati nuklearna država. Članak prenosi tvrdnje neimenovanog “predstavnika jednog od nadležnih resora Rusije” da je Ukrajina, uz pomoć Zapada, u stanju proizvesti nuklearno oružje te da je ukrajinski predsjednik Zelenski u nedavnoj posjeti Minhenu izjavio da Ukrajina nastoji postati članica kluba zemalja nuklearnih sila. Dodatno ovoj tvrdnji, Sputnik Srbija je ubrzo nakon toga objavio i članak u kojem se tvrdi da zapadne zemlje dopremaju plutonij u Ukrajinu. Mnoge zvanične institucije, uključujući IAEA, te fact-checking portale, opovrgnule su ove lažne vijesti.

Dijeljenje zapadnih političkih aktera
Jedan od napora ruske propagande jeste i unošenje razdora među zapadne političke aktere korištenjem dezinformacija. Tako je, recimo, Sputnik na svom portalu na srpskom jeziku objavio tvrdnju da se “Francuska zalaže za dijalog”, dok se ostali lideri EU “zalažu za sankcije” Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. U pitanju je dezinformacija.

  • “Francuska odudara od stava EU: Ključna reč – dijalog /video/” - 24.2.2022, Sputnik

U članku se netačno navodi da se “francuski predsednik Emanuel Makron zalaže za dijalog”, dok se Velika Britanija ili Njemačka zalažu za sankcije usmjerene protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu. Kako je Raskrinkavanje utvrdilo, Macron se također zalaže za sankcije protiv Rusije. 

  • “Ukrajinski nacionalisti zarobili dvadesetak vozila OEBS-a” - 1.2.2022, Sputnik

Sputnik je 1. marta objavio i netačnu informaciju da su “ukrajinski nacionalisti zarobili dvadesetak vozila OEBS-a”. Kasnije su neki portali, prenoseći ovaj članak, naveli i da su zarobljeni posmatrači misije OSCE-a. Ništa od ovoga nije tačno, a ovakve dezinformacije imaju za cilj da unesu razdor među zapadne saveznike te da diskredituju Ukrajince. Ovakve dezinformacije dolaze i sa društvenih mreža, a primjer toga je snimak konvoja vojnih vozila, u čijem se naslovu na Facebooku navodi da se EU i Engleska uključuju u rat. U naslovu i u opisu videosnimka nalazi se formulacija “počinje 3 kako god”, što upućuje na to da počinje treći svjetski rat zbog navodnog uključivanja EU i Engleske. I za ove je navode Raskrinkavanje utvrdilo da nisu tačni. 

Diskreditacija Volodimira Zelenskog

Tokom prvog mjeseca ruske invazije aktuelne su bile i različite netačne informacije o predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom, koje za cilj imaju njegovu diskreditaciju.

  • “KAD JE KOMIČAR PREDSEDNIK, KRAJ OBIČNO BUDE TRAGIČAN! Zelenski jutros obećavao narodu Ukrajine da će biti s njima do kraja, a sad pakuje kofere za London!” - 24.2.2022, Informer

Jedna od prvih netačnih informacija koja spada u ovaj širi narativ bila je ona o tome da je Zelenski navodno pobjegao u London, objavljena još prvog dana ruske invazije, što je Raskrinkavanje ocijenilo kao lažnu vijest.  S istim ciljem, kreirale su se i dijelile tvrdnje da Zelenski navodno podržava nacizam. Jedan od takvih primjera je i fotošopirana fotografija na kojoj Zelenski navodno drži dres sa nacističkim obilježjem. Raskrinkavanje je utvrdilo da je naknadno, fotomontažom, obilježje dodano na originalnu fotografiju. 

  • “LAŽ I PROPAGANDA: Zelenski je danas posjetio bolnicu, a pored njega umrla žena! (FOTO)” - 13.3.2022, Srbin (.info)

Korisnici/e društvenih mreža i pojedini portali netačno tvrde i da je snimak nedavne posjete ukrajinskog predsjednika bolnici u Kijevu lažiran, odnosno da je napravljen ranije nego što se tvrdi. Kao “dokaz” navode da se na snimku vidi doktorica koja je poginula u februaru, što dokazuje da snimak nije nastao u martu. Ipak, radi se o drugoj ženi. Ovo nije jedini primjer u kojem se videosnimci koje objavljuje ukrajinski predsjednik proglašavaju lažnim, montiranim i snimljenim ranije, a sve sa ciljem ubjeđivanja javnosti da se Zelenski nalazi van Kijeva ili Ukrajine.

Lokalizacija tema i narativa

Dok se približava službeni početak predizborne kampanje za opšte izbore u Bosni i Hercegovini, koji će se održati 3. oktobra 2022, mnogi su mediji objavili ili prenijeli dezinformativne tvrdnje koje imaju tendenciju da povežu situaciju u Ukrajini sa BiH i pokušaju da kod javnosti izazovu negativne osjećaje i strah. Primjeri takvog izvještavanja uključuju manipulativno prenošenje i predstavljanje izjava zvaničnika/ca, analitičara/ki, institucija i medijskih sadržaja.   

  • “Putin je rekao da se u Ukrajini, kao nekada u Bosni i Hercegovini, provodi genocid” - 21.2.2022, Politički

Prije početka invazije, portal Politički je 21. februara 2022. objavio članak u kojem tvrdi da je Putin rekao da se “u Ukrajini, kao nekada u BiH, provodi genocid”. Ovaj članak i citat poslužili su kao osnova za mnoge članke, kolumne i mišljenja objavljena u bh. medijima u danima koji su uslijedili. Raskrinkavanje je u međuvremenu ustanovilo da Putin nije izgovorio citat koji mu je pripisan. Ipak, tvrdnja da je Putin to rekao imala je značajan uticaj na politički život u BiH, budući da je široko diskutovana, dijeljena i prenošena. Najbolji dokaz za to je činjenica da je Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), objavio ovu tvrdnju na svojim kanalima na društvenim mrežama.

  • “Njemački FAZ: Kriza u Ukrajini mogla bi izazvati rat u Bosni, ne znamo gdje će se ruski tenkovi zaustaviti” - 13.2.2022, Raport

Portal Raport nedavno je objavio članak čijim se manipulativnim naslovom sugeriše da njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung izvještava da bi kriza u Ukrajini mogla izazvati rat u Bosni i Hercegovini, uz navode da “ne znamo gdje će se ruski tenkovi zaustaviti”. Ipak, ne radi se o tvrdnji njemačkog medija, već o izjavi, odnosno mišljenju norveškog pisca John Harstada. On je tek jedan od deset sagovornika čiji je komentar objavljen u spomenutom članku njemačkog lista, a rekao je da se “boji da je situacija između Rusije i Ukrajine tek početak i da će, ako se ta situacija pretvori u užas, utjecati na situaciju Kine i Tajvana, izazvati novi rat u Bosni i tako dalje”. Špekulacija Harstada o budućnosti BiH je u ovom i drugim naslovima predstavljena kao tvrdnja njemačkog medija te su pritom dodani i navodi o nezaustavljivim ruskim tenkovima s ciljem izazivanja negativnih emocija.

  • “ŠOK PORUKA IZ MOSKVE: Prvo povucite vojsku iz Teksasa, Kosova, Hrvatske i BiH pa da razgovaramo…” - 3.2.2022,  Web tribune

Neki portali u BiH predstavili su mišljenje i komentar izvjesnog Konstantina Sivkova, ruskog analitičara, kao službeni zahtjev Rusije da SAD i NATO povuku svoje trupe iz Teksasa, BiH, Hrvatske i s Kosova. U originalnom članku koji je objavio Sputnik, Sivkov je cinično komentarisao zahtjeve Zapada Rusiji da se povuče s Krima te izjavio da i Rusija može tražiti nešto slično od NATO-a. Sputnik je objavio ovaj sadržaj uz naslov koji indirektno implicira da je Rusija službeno iznijela takav zahtjev, dok su neki portali iz Srbije i BiH otišli i korak dalje te prenosili ovaj sadržaj sa naslovima u formi navoda da je Rusija službeno napravila takav zahtjev.

Na kraju, neki mediji su pri širenju netačnih informacija o dešavanjima u Ukrajini, konkretno o tome da Ukrajinci sami sebe bombarduju i napadaju, posegnuli i za starim propagandnim narativima poput onog da je Armija RBiH sama sebe bombardovala ‘90-ih godina. 

Javni i državni mediji kao značajan dio dezinformacijskog eskosistema

Kao što je bilo očekivano, izvještavajući o ruskoj invaziji na Ukrajinu, mediji u BiH i regiji su još jednom pokazali duboke razlike. Neki mediji nastoje o tamošnjim dešavanjima izvještavati odgovorno, tačno i etično. Pojedini mediji, pak, u svom izvještavanju otvoreno podržavaju rusku ratnu propagandu. 

Sputnik Srbija, kao medij koji je u vlasništvu i pod direktnom kontrolom Rusije, zvanični je dio ruske propagandne mašine. Upravo je Sputnik Srbija i najčešće citirani izvor kada je riječ o prenošenju zvaničnih ruskih izjava i saopštenja, ali i tvrdnji zvaničnika samoproglašenih republika u ukrajinskoj regiji Donbas. Nakon što se takve informacije izvorno objave u ruskim novinskim agencijama, Sputnik Srbija gotovo svaki takav članak prevodi i distribuira u medijski prostor jugoistočne Evrope. Osim prenošenja zvaničnih navoda ruskih izvora, Sputnik Srbija proizvodi i vlastiti dezinformativni sadržaj koji se uklapa u već postojeće šire netačne narative. 

I javni mediji iz Srbije i bh. entiteta Republika Srpska prenosili su ruske propagandne narative o dešavanjima u Ukrajini, uglavnom sa Sputnika. U mnogim slučajevima, javni servis Radio-televizije Republike Srpske nastupio je gotovo kao službeno glasilo ruske vlade, a njegov sadržaj je u potpunosti usklađen s propagandnim narativima koji dolaze iz Rusije i iz ruskih državnih medija.

  • “Danijel Simić izvješatava za RTRS iz nezavisnih republika DNR i LNR” - RTRS

Izvještavanje RTRS-a i većine ostalih medija u Republici Srpskoj poznato je po naklonosti Rusiji u aktivnostima koje ta zemlja poduzima, uključujući i invaziju na Ukrajinu. Ovoga puta, pored pisanja i prenošenja sadržaja koji se mogu okarakterizirati kao ruski propagandni narativi u vezi s ratom u Ukrajini, RTRS je otišao i korak dalje te poslao novinara Danijela Simića u “nezavisne republike Donjeck i Lugansk”, odakle je izvještavao isključivo iz ugla ruskih propagandnih narativa. Ostale medijske kuće iz BiH su uglavnom slale novinarske ekipe na granice Ukrajine, odakle su izvještavale o ukrajinskim izbjeglicama, kao i na aktivna ratišta. 

  • Razgovori sa Putinom - 24.2.2022, RTRS

Na dan početka ruske invazije na Ukrajinu, RTRS je u svom programu prikazao dokumentarni film Olivera Stounea “Intervjui s Putinom”. Spomenuti film prikazuje život Vladimira Putina od djetinjstva i predstavlja ga kao “vrijednog, umjerenog političara koji želi najbolje svojoj zemlji i svijetu”.

  • “Zapad samo pogoršava rusko-ukrajinske tenzije” - 17.2.2022, Stav

Mediji bliski vlastima u Republici Srpskoj nisu jedini manipulativno izvještavali o situaciji u Ukrajini. I bh. sedmičnik Stav, koji finansira turska kompanija bliska predsjedniku Republike Turske, objavio je 17. februara 2022. članak koji ima za cilj prikazati diplomatske aktivnosti Zapada i diplomate kao nesposobne u kontekstu smirivanja rusko-ukrajinskih tenzija. Članak ismijava zapadne medije radi čestih najava invazije na Ukrajinu, tvrdeći da takvo izvještavanje pogoršava situaciju u ovoj zemlji. Dodatno, autor članka opravdava “strahove Rusije” u vezi s vlastitim sigurnosnim pitanjima i naglašava nespremnost Zapada za pronalaženje rješenja, u isto vrijeme prikazujući predsjednika Republike Turske kao duboko zabrinutog i mogućeg “idealnog posrednika Rusije i Ukrajine”.

Proukrajinske dezinformacije

Dezinformativni navodi koji spadaju u proukrajinske netačne narative uglavnom nastaju spontano na društvenim mrežama. Radi se uglavnom o vizualnim sadržajima koji nisu nastali u Ukrajini, ali su predstavljeni kao situacije iz rata i vežu se za podizanje morala ukrajinske vojske i civila.

  • “Hrabra djevojčica iz Ukrajine poručila vojniku Rusije: Vrati se u svoju zemlju - 27.2.2022, Dnevni avaz

Portal Dnevni avaz je tako 27. februara 2022. objavio članak s naslovom “Hrabra djevojčica iz Ukrajine poručila vojniku Rusije: Vrati se u svoju zemlju”. U članku je objavljen video koji je ranije postao viralan na društvenim mrežama. Video za koji se tvrdi da je snimljen u Ukrajini zapravo je nastao u Palestini prije deset godina. 

  • “Duh Kijeva ruši borbeni avion Su-35” - 25.2.2022, Društvene mreže

Na društvenim mrežama i portalima u svijetu proširile su se nepotvrđene tvrdnje o pilotu ukrajinske vojske koji je navodno oborio nekoliko ruskih aviona. Pilot je na društvenim mrežama simbolično nazvan Duh Kijeva. Još uvijek ne postoji nezavisna potvrda da je ovaj pilot stvaran, ali je jasno da jedan od snimaka za koji se tvrdi da ga prikazuje nije autentičan. Na društvenim mrežama i portalima je, naime, objavljen videosnimak koji prikazuje borbu mlaznih aviona, uz navode da prikazuje upravo Duha iz Kijeva. Ovaj snimak objavljen je i na zvaničnom Twitter profilu Ministarstva odbrane Ukrajine 25.2.2022. godine, gdje je predstavljen kao autentičan snimak sa ratišta, ali bez navoda da prikazuje Duha Kijeva. Nekoliko fact-checking portala utvrdilo je da se ne radi o autentičnom videozapisu, nego o snimku iz videoigre Digital Combat Simulator World.

(Ismar Milak i Emir Zulejhić, Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Redakcija Objavljeno: 08. 04. 2022 | Zadnji put osvježeno: prije 4 mjeseca

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Facebook prevare: Obećanjem Samsung telefona do novih pretplatnika 

Na Facebooku se širi lažna nagradna igra na stranici koja krade vizualni id...

Lažna vijest
Analiza
Portal Zdravlje svaki dan: Šokovi, tragedije i brisanje članaka

Anonimni portal Zdravlje svaki dan, svakodnevno objavljuje mnoštvo senzacio...

Lažna vijest
Jane Goodall nije rekla da je smanjenje svjetske populacije za 90% rješenje naših problema

Izjava jedne od najpoznatijih stručnjakinja za čimpanze se na društvenim mr...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Teorija zavjere
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me